RTRS: Informacije se ne provjeravaju kada dolaze od Dodika
- – 30. juni 2019.
PRISLUŠKIVANJE MEDIJA: Teško je nabrojati koliko je puta Milorad Dodik, lider SNSD-a i predsjedavajući Predsjedništva BiH, prijetio raspadom ove države. Ovog puta, povod je bila njegova tvrdnja da je OBA „stavila pod nadzor određen broj medija u BiH i regionu sa ciljem diskreditacije pojedinih političara“. Kako se među tim medijima nalazi i RTRS, bilo bi zanimljivo čuti koga bi to javni medijski servis RS-a trebao diskreditovati? Odgovor na to pitanje novinari RTRS-a nisu tražili. Kao što se nisu obratili ni OBA-i kako bi gledatelji čuli njihov stav. Umjesto toga, za vjerodostojnost navedene tvrdnje bilo im je dovoljno da Dodik pročita broj pod kojim je ova odluka/naredba u OBA-i protokolisana.
Ovom su se temom u Dnevniku 2 bavili i 26. juna. Ponovo je prenesena Dodikova izjava emitovana dan ranije, pa potom i komentari urednika pojedinih medija za koje je navedeno da su pod prismotrom. Iz onoga što je gledateljima ponuđeno, ostalo je krajnje nejasno da li se iko od prozvanih obratio OBA-i i tražio obrazloženje.
NAORUŽAVANJE: Kao da naoružanja i policijske represije u Republici Srpskoj nad njenim građanima nije dovoljno, policija nabavlja i dva oklopna vozila. Ona su predstavljena na sajmu naoružanja u Beogradu, a entitetska vlada je za njihovu izradu/prototip izdvojila milion konvertibilnih maraka. “Na ponos RS-a“, poručeno je u izvještaju emitovanom 25. juna.
O PROTESTIMA ŠTURO: Manje od pola minuta je uredništvo Dnevnika izdvojilo za vijest o protestnom okupljanju građana u Banjaluci 27. juna. Uz samo nekoliko snimaka, šturu informaciju pročitala je prezenterka. Jer prostor je trebalo ostaviti za informisanje gledatelja o pismu patrijarha Vaseljenskog vlastima Crne Gore. I negodovanja zbog priznavanja autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve i novog zakona koji reguliše položaj vjerskih zajednica u toj državi.
Ocjena: 1
BNTV: Temeljit prikaz najvažnijih događaja
- – 30. juni 2019.
BEZ REZERVNOG SASTAVA POLICIJE: Sjednica Narodne skupštine Republike Srpske koju je obilježila rasprava o odluci Vlade RS da povuče prijedlog izmjena Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS, odnosno uvođenju rezervnog sastava policije, zatim protestno okupljanje građana u Banjaluci u organizaciji opozicije, te izbor novog predsjednika SDS-a, ključne su teme koje su dominirale dnevnicima u nedjelji iza nas.
Bez suvišnih novinarskih intervencija emitovanjem samo dijelova skupštinske rasprave na kojoj je dominiralo odustajanje od rezervnog sastava policije, gledateljima su predočeni stavovi i vlasti i opozicije o temi koja je nekoliko mjeseci na noge dizala i domaću i međunarodnu javnost.
NOVI PREDSJEDNIK SDS-a: Nakon višemjesečnih rascjepa koji su vladali u Srpskoj demokratskoj stranci i spekulacija o tome ko će na unutarstranačkim izborima biti izabran za novog predsjednika, u Dnevniku 30. juna gledatelji su dobili izbalansiran izvještaj sa skupštine SDS-a na kojoj je Mirko Šarović izabran za čelnog čovjeka. Ako je ovaj medij i imao svoje mišljenje o tome ko bi trebao preuzeti vođstvo SDS-a, to se ni na koji način nije moglo zaključiti iz onog što je ponuđeno gledateljima.
PROTESTI UŽIVO: Protesti protiv policijske represije nad članovima grupe Pravda za Davida i građanima Banjaluke, ali i onima iz inostranstva, koje je organizovala opozicija u najvećem gradu RS-a, počeli su 27. juna u isto vrijeme kada i Dnevnik. Stoga je drugi dio centralne informativne emisije obilježio direktan prenos prvog govornika, poslanika SDS-a Nebojše Vukanovića. Tako su gledatelji koji nisu prisustvovali skupu mogli osjetiti dio atmosfere i raspoloženje građana koji su došli da javno iskažu svoje nezadovoljstvo radom policije.
BEZ IZVJEŠTAJA O NASILNOM HAPŠENJU: O policijskoj represiji nad Banjalučanima gledatelji su informisani i kroz izvještaj sa konferencije za novinare ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnadka, koji je govorio o susretu sa svojom švedskom koleginicom zbog nasilnog lišavanja slobode Brune Batinića, državljanina Švedske. Javnost je tako saznala da je MUP RS odbio Ministarstvu vanjskih poslova BiH dostaviti službeni izvještaj vezan za Batinićevo hapšenje kako bi Crnadak mogao da na adekvatan način o njemu informiše švedsku ministricu vanjskih poslova.
SVAKODNEVNI PROBLEMI: I u nedjelji iza nas, među vijestima su se našla i ona pitanja koja čine svakodnevnicu većine građana. Od novih podataka Saveza sindikata RS, prema kojima prosječna plata u RS-u ne pokriva ni polovinu visine takozvane sindikalne potrošačke korpe, do nastavka agonije radnika bijeljinskog Žitoprometa, koji su, u nemogućnosti da sa vlasnikom postignu bilo kakav dogovor, sami podnijeli zahtjev za otvaranje stečaja nad preduzećem.
Iz bloka ovih vijesti izdvajamo i podatak da mnoge zdravstvene ustanove u RS-u angažuju ljekare iz Srbije. Koji, iako imaju istu kvalifikaciju kao i njihove kolege, konkretno, u Univerzitetskom kliničkom centru Banjaluka, primaju naknade nekoliko puta veće za svoj rad.
Ocjena: 7
Komparativna analiza
Da li su Branka Kusmuk (RTRS) i Slađana Jašarević (BNTV) pratile isti događaj, pitanje je koje se neminovno nametnulo nakon što smo pogledali izvještaje sa sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na kojoj se raspravljalo o stanju u bh. pravosuđu. Kusmuk je prešutjela ključne podatke, među kojima je i onaj da je većina parlamentaraca odbila da primi k znanju izvještaj o radu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH za prošlu godinu. I nastavila u tom maniru, selektivno donoseći stavove parlamentaraca. Građani koji su gledali Dnevnik BNTV-a, odnosno prilog novinarke Jašarević, mogli su saznati zbog čega se raspravljalo o radu pravosuđa te šta je iniciralo usvojene zaključke, među kojima i onaj u kojem se svi članovi VSTV-a pozivaju da podnesu ostavku.
