RTRS: Nedjelja koju su pojeli dnevnici

11. – 17. januar 2016.

IZDAJNICI I ZAŠTITNICI: Nedjelja koju su, s polazišta interesa građana, pojeli skakavci, najbolji je opis dešavanja na političkoj sceni u bh. entitetu Republika Srpska. RTRS u svom Dnevniku 2 samo je slijedio takav obrazac. Umjesto bavljenja egzistencijalnim problemima, pažnja gledatelja centralnog dnevnika RTRS-a nastojala se usmjeriti na jalovu raspravu vlasti (tačnije – predsjednika RS-a Milorada Dodika) i opozicije o tome ko je izdajnik, a ko zaštitnik nacionalnih interesa Republike Srpske.

I DALJE NEPROFESIONALNO: Za razliku od ranije prakse, kada je javnost sa zakašnjenjem bila upoznata sa stavovima opozicije o političkom djelovanju vlasti, ili pak nije mogla o tome ništa čuti, prostor, istina škrt, tokom protekle nedjelje ipak je ustupljen njenim liderima. No, nakon svakog komentara opozicije pribjegavalo se i davanju znatno većeg prostora odgovorima samog Dodika. U profesionalnom pogledu tako je zadovoljeno pravilo dvije strane. Ali, kada na svaku rečenicu opozicije slijedi dva ili tri puta duži odgovor predsjednika RS-a, ili pak čitanje cijelih saopštenja koja od njega dolaze, teško da je tako što moguće podvesti pod profesionalno i objektivno izvještavanje. Primjer: Dnevnik 2 od 11. januara, Dodikovo reagovanje na saopštenje opozicije da je predsjednik RS-a i u vrijeme Božića nastavio s podjelama unutar srpskog korpusa.

CENTRALNA FIGURA: Izdvajamo i prilog novinarke Tanje Blagojević iz dnevnika 12. januara (urednik Jasenko Todorović), koji se takođe fokusirao na odnos vlasti i opozicije. Ponovo je centralna figura Dodik, no to je manje problematično. Daleko je veći problem što je i najpažljivijem gledaocu bilo teško shvatiti poveznicu između budžeta Ustavnog suda BiH, tvrdnji lidera NDP-a Dragana Čavića da vlast priprema teren za hapšenja opozicionih političara, te komentara člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića o aktuelnom političkom trenutku u RS-u.

KONSTANTNI MANIR UREDNIČKE POLITIKE: Relatizovati ili diskreditovati stavove predstavnika opozicije konstantan je manir uređivačke politike Dnevnika 2 RTRS-a. Partijski zadatak u ovoj nedjelji povjeren je novinaru Ajdinu Cikoti. Koristeći arhivsku građu Alternativne TV, novinar je pomno pobrojao kada je sve lider NDP-a Dragan Čavić govorio o namjerama vlasti da, otvaranjem sudskih procesa, njega i ostale ključne ljude opozicije eliminiše iz političkog života. Izjave, bolje rečeno prijetnje Dodika “da će se obračunati s opozicijom”, relativizirane su.

Čak i kada se uredništvo odlučilo pozabaviti pitanjima od interesa za svakodnevni život građana, ona su imala nepotrebnu političku konotaciju. Izdvajamo izvještaj novinarke Branke Kusmuk o odluci Vijeća ministara BiH o zabrani uvoza automobila sa oznakama D3 ili starijim. Iako je riječ o jasnoj namjeri da se time spriječi zagađenje okoline i pretvaranje BiH u skladište starog željeza, novinarka to ne navodi, ali zato lamentira nad siromaštvom bh. građana koji ne mogu kupiti kvalitetna vozila. Za koje je, prema njoj, odgovoran ko zna ko. Ili, ako odgovornosti ima, onda su to predstavnici vlasti na državnom nivou, koji sebi mogu osigurati nove automobile. O voznom parku predstavnika vlasti RS-a, naravno, nije rečena ni jedna jedina riječ.

Izdvojeno

Ako smo i imali nedoumicu iznijetu u vrijeme obilježavanja pravoslavnog Božića i 9. januara o tome da li je RS sekularni ili vjerski entitet, i da li je RTRS javni servis građana ili glasilo Srpske pravoslavne crkve i medij Srba pravoslavaca, sada je ta dilema uklonjena. Ponovo, u dnevnicima 13. i 14. januara, na stolu prezentera stoji upaljena svijeća, a voditeljka Biljana Knežević je dnevnik 13. januara otvorila riječima: “Po julijanskom kalendaru dočekujemo Novu godinu. Srećna nam Nova!”

Plus nedjelje

Nijedan prilog ne možemo staviti u ovu rubriku.

Minus nedjelje

Reagovanje visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka na “razglednice” koje su mu povodom 9. januara, u organizaciji i o trošku SNSD-a, upućene iz RS-a s porukom da ide kući, RTRS je iskoristio da na neprofesionalan i krajnje neprimjeren način iskaže svoj (čitaj: stav vlasti RS-a) o visokom predstavniku. Naime, u saopštenju za javnost, visoki predstavnik je upozorio da neće preći preko sadržaja poruka u kojima mu se prijeti smrću. U dnevniku 15. januara (urednik Momčilo Ostojić), nepotpisani autori izvještaj  počinju riječima: “Emerika Bluma 1, kraj Vrbanja mosta, sjedište bijelog dvora…), da bi tek nakon toga uveli gledaoce u sadržaj same teme. Prilog zaključuju cinično se osvrćući na izjavu visokog predstavnika da je “u duhu Nove godine i duhu 60-ih godina prošlog vijeka mladima poručio da šire ljubav, a ne mržnju”.

Ocjena 1

FTV: Podržati građane

11. – 17. januar 2016.

KLJUČNA TEMA: Hapšenje Bakira Dautbašića, kandidata SBB-a za ministra u Vijeću ministara BiH, zbog prijetnji upućenih svjedokinji u procesu protiv Nasera Keljmendija, jedna je od ključnih tema kojom se bavilo uredništvo Dnevnika 2 tokom monitorisane nedjelje. Iako je riječ o još jednoj od teških afera koje su potresle BiH, novinari i urednici su građanima, bez komentara, slaganjem činjenica dočarali sliku svih apsurda na kojima je zasnovano bh. društvo. U kojem je normalno da se čak i osoba  koja je u pritvoru i koja se tereti za teška krivična djela u vladajućim političkim krugovima smatra ozbiljnim kandidatom za državnu ministarsku poziciju.

ZAKON O RADU: Za razliku od RTRS-a, FTV  nastavlja s praksom otvaranja gorućih tema od čijeg rješavanja zavisi život pojedinca. Izdvajamo praćenje dešavanja oko opšteg kolektivnog ugovora u Federaciji BiH. U dnevniku 13. januara (urednik Darjan Babić), ukazano je na sve posljedice ishitrenog donošenja ovog zakona, koji će pretrpjeti amandmanske izmjene i prije nego je ušao u primjenu.

Značajan prostor dat je i problematici vezanoj za gašenje Opće bolnice u Sarajevu, protiv kojeg je veliki broj građana glavnog grada BiH.

POPLAVE I DRŽAVA: U Dnevniku 2 od 16. januara emitovan je tematski blok u kojem je analizirano šta je, a šta nije urađeno u BiH kako bi se preduprijedile ili smanjile štete od poplava poput onih koje su se desile 2014. godine. Duboka podijeljenost države, koja se i u najtežim situacijama nije uspjela oglasiti nijednom riječju i proglasiti stanje prirodne katastrofe, rezultirala je gubitkom blizu 50 miliona eura za sanaciju šteta od poplava.

Plus nedjelje

Novinarka Anita Zovko tematizirala je samoubistvo četrnaestogodišnjaka u Sarajevu kroz prilog o zakašnjeloj reakciji nadležnih. Pitanje je kako blagovremeno prepoznati i suzbiti vršnjačko nasilje. Novinarka je otvorila i problematiku preplitanja (ne)nadležnosti federalne i vlasti kantona, te stranih škola u Federaciji BiH, čiji status nije do kraja zakonom definiran i koje uglavnom djeluju van kontrole nadležnih institucija Federacije i kantona.

Minus nedjelje

Nijedan izvještaj ne svrstavamo u ovu rubriku.

Izdvojeno

FTV nastavlja s praksom podržavanja građana, pogotovo onih čija se prava na najradikalniji način svakodnevno krše. Tako je bilo i u ovoj nedjelji, tokom koje je praćen štrajk glađu radnika Konjuha iz Živinica. Slikom i podacima, novinari su dočarali  sveprisutnu nebrigu vlasti za probleme građana.

Ocjena 7

Komparativna analiza

Šta radnike čeka nakon usvajanja novih zakona o radu, kako i kada će biti sanirane štete od poplava i izgrađeni novi nasipi, štrajkovi… To su problemi koji građane muče podjednako u oba bh. entiteta. No, dok FTV o tome otvoreno progovara, RTRS kao da djeluje u nekoj paralelnoj stvarnosti. U kojoj se građani RS-a ne susreću s egzistencijalnim problemima i u kojoj teku med i mlijeko.