RTRS: NATO I VETO

28. juni – 4. juli 2022.

UVIJEK UZ VLAST: Bilo bi zanimljivo saznati koliku platu prima novinar RTRS-a Gvozden Šarac. Tada bi svima bilo jasno zašto je s toliko žara u svom izvještaju branio povećanje plata, u okviru usvojenog budžeta BiH za ovu godinu, državnim ministrima, zastupnicima i delegatima za 500 KM. Ovako RTRS po ko zna koji put pokazuje da je spreman bezrezervno stati iza svake odluke aktuelne vlasti na državnom i entitetskom nivou ma kako ona bila, kao što je to u ovom slučaju, u najmanju ruku nemoralna.

OTIMANJE NADLEŽNOSTI: A nemoralnost vlasti bh. entiteta Republika Srpska još jednom se potvrdila kroz odgovor na apelaciju Ustavnom sudu BiH koju su bošnjački zastupnici uputili povodom osnivanja agencije za lijekove i medicinska sredstva RS-a. Novinari u prvi plan stavljaju izjavu predsjednice RS-a Željke Cvijanović koja tvrdi da vraćanje nadležnosti u oblasti lijekova i medicinskih sredstava sa BiH na ovaj entitet “nije antiustavno, već iznuđeno“. Potom pojašnjava da je to bio odgovor “nakon zločina koji je počinila Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH proizvevši aferu ‘Kisik’, u kojoj je optužila zdravstvene ustanove RS-a da su u liječenju pacijenata koristili industrijski umjesto medicinskog kisika”. Dok se čeka sudski epilog ove afere i postoje dokazi o korištenju industrijskog kisika, mi pitamo uredništvo Dnevnika postoji li išta zbog čega bi bili spremni da kao javni servis stanu u zaštitu javnog interesa građana, a ne vlasti?

USTAVNI SUD BiH: Nakon izvjesnog zatišja, na meti napada ponovo se našao Ustavni sud BiH. Branka Kusmuk otvorila je pitanje “hoće li RS prije provesti u djelo deklaraciju Narodne skupštine RS o vraćanju nadležnosti ili će doći do reformisanja državnog Ustavnog suda”? I ništa novo nije rečeno osim izlizanih fraza da je “Ustavni sud politička a ne pravna institucija, da odlučuje na štetu Srba, radi po diktatu političkog Sarajeva…“. Zanimljivo je kako pritom i Kusmuk i njeni sugovornici sami sebi skaču u usta. Jer ako je navedena deklaracija samo politički dokument, a ne pravni akt, pa o njoj pravosuđe ne može odlučivati, otkud onda pitanje njene provodivosti u djelo? Ili je ipak riječ o izravnom ataku na BiH i njene nadležnosti, a onda, ma kako se srpski pravni eksperti trudili da dokažu suprotno, radi se o aktu koji prijeti ustavnom poretku Bosne i Hercegovine? O epitetima koje je pritom dodavala na račun sudija nije više ni vrijedno govoriti kada je Branka Kusmuk u pitanju.

NATO I TURSKA: U najavi samita NATO-a u Madridu, novinari Dnevnika kazali su da je riječ o “prelomnom trenutku” za taj vojni savez jer postoji opravdana sumnja da će doći do dubokih podjela unutar njega. I dodali da će razlog tome biti odbijanje Turske da Finska i Švedska postanu članice alijanse. Dan kasnije, u izvještaju sa samita, tek je na samoj margini provučeno da Turska nije uložila veto na prijem novih članica. Ali, i to je RTRS.

NOVI POJAM: Nova fraza i geopolitički pojam “kolektivni Zapad“ nije “umotvorina” lidera SNSD-a Milorada Dodika koju je izrekao prije nekih mjesec dana pred Narodnom skupštinom RS. Naime, identičan termin koristi i predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin. I zdušno je prihvaćen i među novinarima Dnevnika. Pa smo u izvještaju Drage Grubić iz Beograda sa sesije koja se bavila položajem Republike Srpske i Srbije čuli da je “kolektivni Zapad” prepreka da “obje srpske zemlje vode samostalnu politiku”.

Ocjena: 1

BNTV: Osam minuta Kosova

28. juni – 4. juli 2022.

DOKAZI SIROMAŠTVA: Bosna i Hercegovina je prema zvaničnim podacima druga najsiromašnija država u Evropi. U temi emitovanoj u Dnevniku trećeg jula doneseni su podaci o zabrinjavajućem porastu korisnika javnih kuhinja: sve veći broj građana ovisi o jedinom obroku u danu koji tako prima.

MINISTARSKE PLATE: Kao pandan tome, novinari su donijeli i izvještaj o povećanju plata državnim ministrima i delegatima i zastupnicima u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Anketa urađena u Sarajevu i komentari političkih analitičara ukazali su na ogorčenje javnosti takvim ponašanjem nosilaca političkih funkcija i njihovu potpunu otuđenost od građana i njihovog ekonomskog položaja.

NESPREMNOST VLASTI: A da konstantan rast cijena goriva prijeti da blokira život u BiH, svjedočili smo u izvještaju o protestu prevoznika u teretnom drumskom saobraćaju. I ove su nedjelje novinari Dnevnika ukazali na nespremnost vlasti da se odrekne dijela prihoda od akciza kako bi se smanjile cijene goriva, ali i na nezadovoljstvo ratara zbog nepostizanja dogovora oko cijene otkupa ovogodišnjeg roda pšenice, te mljekara koji posluju ispod granice rentabilnosti.

Izdvojeno

Nakon kraće bolesti, u Bijeljini je prvog jula preminula urednica informativnog programa BNTV-a Suzana Rađen-Todorić. Iako se nismo uvijek slagali s uređivačkom politikom BNTV-a, odajemo počast i poštovanje kolegici Rađen-Todorić na predanom radu i posvećenosti profesiji.

Ocjena: 4

Između vlasti i građana

RTRS je po ko zna koji put pokazao da može uvijek otići korak dalje u služenju vlasti i da je potpuno otuđen od građana i njihovih interesa i problema. Stoga BNTV i dalje gledateljima nudi kvalitetnije sadržaje i informiše ih o pitanjima koja su od značaja za njihov svakodnevni život i egzistenciju.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Analiza razloga zašto je Republika Srpska osnovala agenciju za lijekove i medicinska sredstva. Sugovornici su ukazali na činjenicu da novac u budžetu za agenciju nije izdvojen, da ona nema ni sjedište ni uposlenike, te da je ključni razlog njenog osnivanja pokušaj zataškavanja afere “Kisik”, odnosno korištenja industrijskog umjesto medicinskog kisika kao potpore u liječenju pacijenata u zdravstvenim ustanovama u ovom bh entitetu. Podsjećamo, od najavljenih vraćanja nadležnosti sa Bosne i Hercegovine na Republiku Srpsku, do sada je to samo, i to formalno, učinjeno s Agencijom za lijekove i medicinska sredstva.

Minus sedmice

RTRS

Izvještaj o povećanju plata državnim ministrima, zastupnicima i delegatima usvojen u okviru budžeta BiH za ovu godinu. U svjetlu ekonomske krize koja do srži pogađa većinu građana u našoj državi, zastupati interese ionako preplaćenih političara ukazuje na potpunu odrođenost javnog servisa RS-a od realnog života.

BNTV

Malo je naroda u svijetu koji svoju povijest grade tako ustrajno na događaju koji je vojni poraz pretvorio u pobjedu kao što to rade Srbi kada je riječ o boju na Kosovu, koji se desio prije 633 godine. Od poruka da  “Srbi bez Vidovdana i Gračanice ne bi bili Srbi”, preko odavanja pomena kosovskim junacima i proslave krsne slave Vojske RS, pa do čitanja čestitki koje su tim povodom političari RS-a uputili Vojsci RS, koja više ne postoji. Ukupno predugih osam udarnih minuta u Dnevniku 28. juna, a prilog je svojim sadržajem bio priličniji za poseban vjerski program, a ne centralnu informativnu emisiju.