RTRS: Rođendansko slavlje za Dodika i Mladića
11. – 17. mart 2019.
EGZODUS NA TACNI: Istim jezikom koji koriste srpski političari, govore i novinari Dnevnika 2 Javnog RTV servisa Republike Srpske i na identičan način činjenice vezane za protekli rat tumače onako kako im odgovara. Uvjerili smo se u to do sada nebrojeno puta i ponovo u Dnevniku emitovanom 16. marta. U izvještaju o obilježavanju, kako je navedeno, 23. godišnjice egzodusa sarajevskih Srba, Gvozden Šarac ponavlja fraze o tome da ono što su „vojska i policija u ratu odbranile, crtači u Daytonu su poklonili na tacni“. Iako bez jasnih argumenata, brani tezu da „Srbi nisu ni mogli ni smjeli ostati u Sarajevu“, amnestirajući na taj način od bilo kakve odgovornosti tadašnje političko rukovodstvo bosanskih Srba za iracionalnu i prisilnu odluku o napuštanju dijelova Sarajeva nakon reintegracije. O tome gdje i kako danas veliki broj tih ljudi živi, nijedne riječi.
TEŠKO I VELIČANSTVENO: O napuštanju Srba iz sarajevskih opština nakon njihove reintegracije, novinari su se bavili i u Dnevniku 15. marta. U centru izvještaja je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Posebno je podvučena njegova izjava o „veličanstvenoj i teškoj odluci Srba da napuste Sarajevo, jer je želja da se živi sa svojim narodom bila veća od svega materijalnog“. Dijele li Dodikovo mišljenje oni koji su napustili svoje domove pod inim pritiscima srpskih vlasti, javnost ne zna. Njih danas niko ništa ne pita.
TRI PUTA U 15 MINUTA: Šta bi novinari Dnevnika radili, o čemu bi izvještavali kada ne bi bilo Milorada Dodika? Ali, na njihovu radost, on je tu, pa se sve što radi i govori brižljivo evidentira. Ako treba, i po nekoliko puta u istom Dnevniku. Izdvajamo primjer iz Dnevnika 13. marta kada je Dodik bio centralna figura u čak tri izvještaja emitovana u prvoj polovini informativne emisije.
PROTESTI U SRBIJI: Nakon višemjesečnog potpunog ignorisanja građanskih protesta u Srbiji, gledatelji su 17. marta mogli konačno i u Dnevniku javnog servisa RS-a da saznaju da se isti dešavaju. No, povod nije promjena uređivačke politike, nego ulazak građana Beograda u zgradu RTS-a 16. marta koji su tražili da javni RTV servis Srbije profesionalno informiše javnost o protestima. U javljanju uživo iz Beograda, govoreći o višesatnoj blokadi zgrade Predsjedništva Srbije u kojoj je Aleksandar Vučić boravio, novinar Vladimir Bekić podvukao je da je predsjednik Srbije liderima opozicije „Bošku Obradoviću i Vuku Jeremiću poručio da neće da razgovara s kriminalcima“. Centralna figura novinarskog izvještaja bio je sam Vučić, a sve što opozicioni političari i građani imaju reći i misle, stalo je u jednu Jeremićevu rečenicu.
Ocjena :1
BNTV: U fokusu David Dragičević
11. – 17. mart 2019.
EKSHUMACIJA TIJELA DAVIDA DRAGIČEVIĆA: U dnevnicima tokom protekle nedjelje, centralna tema bila su dešavanja vezana za ubijenog banjalučkog mladića Davida Dragičevća. Nakon gotovo godinu dana bezuspješne borbe da saznaju istinu o Davidovoj smrti, njegov otac Davor Dragičević, koji je Banjaluku morao napustiti kako bi se sklonio od policijskog progona, i majka Suzana Radanović donijeli su, bez sumnje, najtežu odluku u svom životu: da posmrtne ostatke svog sina ekshumiraju i sahrane u Austriji.
Uz jasno naznačeno upozorenje da je riječ o uznemiravajućim snimcima, u Dnevniku 12. marta donesen je potresan izvještaj s ekshumacije. I dok su zvaničnici Banjaluke i bh. entiteta RS ostali nijemi, gledatelji su upoznati sa stavovima građana Banjaluke i Bijeljine, kao i novinara koji su pratili ovaj slučaj, a koji su izrazili neskriveno nezadovoljstvo činjenicom da istraga o Davidovom ubistvu godinu dana stoji u mjestu.
SAHRANA U AUSTRIJI: Novinarska ekipa BNTV-a prisustvovala je i sahrani Davidovih posmrtnih ostataka u Austriji. Danina Milaković pripremila je izvještaj o jednako potresnim trenucima sa sahrane. Pored Davidovih roditelja i članova grupe Pravda za Davida iz Banjaluke, sahrani su prisustvovali i brojni građani iz Austrije i Čehoslovačke, zatim Muriz Memić, otac ubijenog sarajevskog mladića Dženana, te visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko.
IGRE NA SREĆU: Od političkih tema o kojima su gledatelji informisani, u fokusu je bilo zasjedanje Narodne skupštine RS-a. Osim izvještaja o skupštinskim raspravama, tematizirani su i pojedini zakoni koji su se našli na dnevnom redu pred narodnim poslanicima. Izdvojen je Zakon o igrama na sreću, s otvaranjem pitanja zašto je isti usvojen po hitnom postupku i zašto se Lutrija RS stavlja u monopolistički položaj. Gledateljima su ponuđeni i stavovi vlasnika kladionica koje pružaju usluge elektronskih igara, koji su izrazili nezadovoljstvo sadržajem novog zakona.
BOLNICA U DOBOJU: Novinari su otvorili i pitanje načina trošenja javnog novca na primjeru početka gradnje nove bolnice u Doboju. Ukazano je da će cijena gradnje ove zdravstvene ustanove biti znatno niža od cijene izgradnje bolnice „Srbija“ u Istočnom Sarajevu iako je dobojski objekt veći.
Ovom prilikom želimo izdvojiti konstantu u načinu rada novinara Dnevnika koji gledateljima nastoje donijeti niz analitičkih izvještaja kojima oslikavaju zbilju ovog entiteta.
Ocjena: 7
Komparativna analiza
Ponovo se potvrdilo da dešavanja vezana za minuli rat brišu sve razlike između RTRS-a i BNTV-a. Primjer su izvještaji o, kako se to zvanično naziva, „godišnjici obilježavanja egzodusa sarajevskih Srba“, u kojima obje medijske kuće prihvataju i javnosti prenose zvanične stavove vlasti RS-a, ne dovodeći ni na trenutak u pitanje opravdanost odluke da desetine hiljada ljudi napusti svoje domove nakon okončanja rata.
