RTRS: Srpska reprezentacija u Sarajevu
- – 19. januar 2020.
FORMIRANJE VLASTI: I dalje neizvjesno imenovanje Mlađena Božovića za ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH bilo je ključna politička tema kojom su se bavili novinari Dnevnika 2. Najavljujući sjednicu Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Bojan Čvoro izdvaja izjavu predsjedavajućeg Vijeća ministara koji „ne zna koje su teme sporne za podršku SDA i SBB-a Božovićevom izboru“. Ima li se u vidu da se u javnosti do u detalje govorilo o nizu kontroverzi vezanih za Božovićevo ime i raniji rad, te da nije dobio podršku parlamentarnog odbora, profesionalno izvještavanje nalaže da se na to gledatelje podsjeti (Dnevnik 2, 14. januar).
SRPSKA REPREZENTACIJA: Gvozden Šarac istoj se temi vratio 15. januara, otvorivši pitanje može li neimenovanje Božovića uzdrmati vladajuću koaliciju na nivou BiH. Izvještaj zaključuje da „srpska reprezentacija u Sarajevu” ne smije podlijegati pritiscima. Ovo izdvajamo da bismo ukazali kako novinari olako prihvataju jezik političara neprimjeren standardima profesionalnog izvještavanja. Podsjećamo da je Milorad Dodik, govoreći svojevremeno o načinu djelovanja političara iz RS-a u državnim institucijama, počeo koristiti termin „srpska reprezentacija”, koji se potom udomaćio i dijelu političke javnosti ovog entiteta, a sada i u medijima.
SMRTNA PRESUDA: Jedna od vječnih tema Milorada Dodika, ali i ostalih političara u bh. entitetu Republika Srpska, jeste promjena Dejtonskog sporazuma. Uz pozivanje na „izvještavanje medija o razgovoru novoizabranog predsjednika Hrvatske i njegovog turskog kolege”, koji su se dotakli i potrebe izmjena mirovnog sporazuma za našu zemlju, gledateljima je predočeno i oštro reagovanje Dodika. Šta su tačno na tu temu kazali Recep Tayyip Erdogan i Zoran Milanović, gledatelji nisu saznali. Ali im je prezentirana poruka lidera SNSD-a da je „izmjena Dejtona smrtna presuda za BiH“.
Istu izjavu Dodik je ponovio i dan kasnije nakon sastanka s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Iako su ostale u sferi spekulacija, i samom su Vučiću izjave Erdogana i Milanovića poslužile da pažnju javnosti sa problema u svojoj zemlji skrene na BiH. Pritom, i dalje ostaje bez odgovora pitanje u kojem svojstvu Dodik boravi u Beogradu i sastaje se s Vučićem: kao lider stranke ili član Predsjedništva BiH?
Izdvojeno
Da je u Srbiji i RS-u sve moguće, pa da neko odluči i da ne prizna zvanično ime jedne države i da takva vijest bude plasirana bez komentara, uvjerili smo se u Dnevniku 18. januara. U najavi prezenterka navodi da je Odbor za standardizaciju srpskog jezika riješio dilemu: Holandija ili Nizozemska.
Drugog januara ove godine, vlasti Holandije donijele su odluku o promjeni imena te države koja se sada zvanično zove Kraljevina Nizozemska. I dok je ta odluka u samoj Nizozemskoj i ostatku svijeta prihvaćena bez komentara, iz Odbora za standardizaciju srpskog jezika poručuju: „Holandija ostaje Holandija za cjelokupno srpsko govorno područje. Ne radi se ni o kakvom inatu, niti zbog toga što je tako Hrvatska naziva, već se radi o praktičnim razlozima.“
Ocjena: 3
BNTV: Neprijateljska crnogorska vlada
- – 19. januar 2020.
SRPSKE SVETINJE I PROFESIONALIZAM: Izostanak objektivnog i profesionalnog informisanja ključne su karakteristike izvještaja koji se u kontinuitetu bave reakcijama Srpske pravoslavne crkve, srpskih političara i pravoslavnih vjernika u Srbiji i Republici Srpskoj na usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori.
Iako je ova tema u fokusu duže od mjesec dana, urednici Dnevnika 2, Slobodan Durmanović i Suzana Rađen Todorić, nisu našli za shodno da gledatelje pobliže upoznaju sa sadržajem navedenog zakona. Otuda se uz izvještavanje o skupovima podrške te vjerskim obredima koji ih prate konstantno ponavljaju fraze o „pokušaju otimanja srpskih svetinja i podršci braći i sestrama Srbima“.
Izdvajamo, kao primjer, izvještaj iz Dnevnika od 15. januara sa skupa „braći i sestrama u Crnoj Gori“, popraćen muzičkom podlogom Marša na Drinu i skandiranjem okupljenih „Crna Gora i Srbija, to je jedna familija“. U stvaranju netrpeljivosti građana spram crnogorske vlasti, svoj doprinos, osim srpskih političara, dali su i prosrpski mediji, o čemu svjedoči i anketa koja je bila sastavni dio ovog izvještaja. Koji o razlozima dolaska na skup u Bijeljini između ostalog navode: „Ko meni može zabraniti da uđem u crkvu?!“, „Protiv sam nelegalne, ustvari legalne vlasti u Crnoj Gori, ali su oni za mene neprijateljska Vlada“.
Jedini iskorak napravljen je u Dnevniku 19. januara kada je emitovan dio izjave za agenciju TANJUG Mila Đukanovića, koji je poručio da se zakon o slobodi vjeroispovijesti neće povući.
PISMO EPISKOPU: Gotovo identičan stav o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i njegovim donositeljima dao se iščitati i iz u cijelosti prenesenog pisma dvoje opozicionih poslanika iz RS-a banjalučkom episkopu Jefremu. Jelena Trivić i Draško Stanivuković uputili su u istom niz kritika jer „najzapadnija srpska prestonica ostaje nijemi posmatrač“, pošto nije organizirao molebane i litije podrške „srpskoj braći i sestrama Crne Gore iz bastiona srpstva“.
Jedina korist od prenošenja pisma Trivićeve i Stanivukovića jeste u javnosti razobličavanje onih za koje se smatralo da bi mogli biti alternativa političkim strukturama u RS-u.
PRAZNIČNI JANUAR: Republika Srpska svakako je rekorder po broju prazničnih/neradnih dana tokom januara ne samo u regionu nego vjerovatno i Evropi. I uredništvo Dnevnika 2 povinovalo se takvom režimu (ne)rada. Stoga smo, baš kao i u dane božićnih praznika, svjedočili dosadnom i predugom nizanju izvještaja o najavi dočeka pravoslavne Nove godine uzduž i poprijeko RS-a i Srbije (13. januar). Dan kasnije, pregled kako je protekao doček. Uz anketno pitanje građanima „šta očekuju i žele u novoj godini“.
Vjerska hronika obilježila je i drugi dio Dnevnika 19. januara. Povod – pravoslavni svetac Bogojavljenje kada se u rijekama pliva za krst.
REAKCIJE PRIJE DOGAĐAJA: Šta je Milorad Dodik izjavio tokom susreta s pripadnicima trećeg pješadijskog puka RS-a Oružanih snaga BiH u kasarni Kozara u Banjaluci vezano za Program reformi, gledateljima nije predočeno. Taj događaj nije zabilježen u Dnevniku 13. januara, ali su zato prikupljene reakcije predstavnika opozicije.
POVEĆANJE PLATA: Čak i oni malobrojni dnevni događaji u protekloj nedjelji urađeni su vrlo površno. Izdvojit ćemo sastanak predstavnika svih sindikata koji djeluju u okviru JP Željeznice RS. Tema je bila kompleksno pitanje dosadašnjih rezultata restrukturiranja ovog javnog preduzeća. No cijeli izvještaj sveo se na izjave dva sindikalna lidera s fokusom na zahtjev za povećanje plata (Dnevnik 2, 16. januar).
DAN RS: Za obilježavanje Dana RS iz budžeta je izdvojeno blizu pola miliona KM. Novinar Vladimir Kovačević naveo je da za odabir organizatora te manifestacije objavljen javni konkurs, prenio i mišljenje Transparency Internationala BiH. Ali iz svega navedenog ostalo je nedorečeno šta je poruka prezentiranih informacija.
Ocjena: 2
Komparativna analiza
Reporterske ekipe RTRS-a koje su u dnevnicima s lica mjesta izvještavale o protestima pravoslavnih vjernika i sveštenstva u Crnoj Gori protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pomno bilježenje istih događaja u RS-u, Srbiji i Crnoj Gori u dnevnicima BNTV-a. Obe medijske kuće kao da su vodile trku ko će svojim izvještavanjem dati veću podršku Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Istovremeno, obje TV kuće ignorisale su drugu crnogorsku stranu.
