RTRS I BNTV: Standardno navijanje za Putina i Rusiju

Uz sve razlike uređivačkih politika, uvijek postoje i teme koje povezuju dvije televizije. Ovaj put to su izvještaji o izborima u Srbiji i ruskoj agresiji na Ukrajinu

RTRS I BNTV: Standardno navijanje za Putina i Rusiju
Foto: Evgeniy Maloletka/AP

RTRS: Opet o samogranatiranju

  1. – 10. april 2022.

IZVJEŠTAJ ILI HVALOSPJEV? Dnevnik emitovan četvrtog aprila bio je u znaku izbornih rezultata u Srbiji i Mađarskoj. Sadržaje koji su prezentirani gledateljima teško je nazvati izvještajima, jer je riječ o hvalospjevima upućenim Aleksandru Vučiću i Viktoru Orbanu. Teodora Vranješ iz Beograda tek sporadično navodi stranke koje su izborile ulazak u Narodnu skupštinu Srbije. Osim Vučićevih izjava, gledateljima prenosi i isječak komentara lidera Socijalističke partije Ivice Dačića te lidera Zavetnika i nositelja liste Dveri. Predstavnici zeleno-lijeve koalicije Moramo nisu bili interesantni novinarki Vranješ. Još škrtija na riječima bila je po pitanju izbora za Skupštinu Beograda, te su gledatelji ostali uskraćeni za ključne podatke o tome koje su stranke ušle u parlament glavnog grada Srbije. Izdvajamo i isticanje Vučićeve zahvale „narodu Republike Srpske, koji je 90 posto glasao za njega“.

Vrhunac izvještaja bilo je navođenje čestitki Orbanu i Vučiću, uz isticanje da su ih prvi uputili Vladimir Putin i Milorad Dodik.

RUSKI STAVOVI: Rat u Ukrajini ponovo se vratio u fokus izvještavanja novinara RTRS-a. I ponovo uz dominantno prenošenje ruskih stavova. Nedostatak empatije za civilne žrtve, fokusiranje na tvrdnje Kremlja i zvaničnika ruskih oružanih snaga da su Ukrajinci inscenirali masakr u Buči i granatirali svoje stanovništvo na željezničkoj stanici u Kramatorsku, po ko zna koji put potvrdili su nivo neprofesionalnosti RTRS-a. I ponovo nas podsjetili na narativ koji su vlasti bosanskih Srba plasirale tokom rata u BiH. Od toga da je Armija BiH granatirala civile u Sarajevu, da je odgovorna za masakr na pijaci Markale i za pokolj na Kapiji u Tuzli.

NOVO OBRUŠAVANJE: Glasanje Svena Alkalaja, ambasadora BiH u UN-u, za suspendovanje Ruske Federacije iz Vijeća za ljudska prava UN-a bio je još jedan u nizu povoda da se Milorad Dodik obruši na njega, ali i na ministricu spoljnih poslova Biseru Turković. Optužio ih je za protuustavno djelovanje te, kako je saopšteno, podnio protiv njih krivičnu prijavu. Kada bi RTRS profesionalno radio svoj posao, umjesto što se pretvorio u Dodikovog glasnogovornika, onda bi bilo zanimljivo vidjeti kako bi izvještavao da neko pokrene pitanje krivične odgovornosti lidera SNSD-a zbog kontinuiteta vođenja po BiH destruktivne politike.

ŠTA LI GA JE RAZLJUTILO? Od političkih tema izdvajamo i najavu da Njemačka planira slanje svojih vojnika u sklopu misije Altea u BiH. Bez objašnjenja zašto je to toliko razljutilo Milorada Dodika pa prijeti Njemačkoj da neće dozvoliti dolazak njenih snaga. Šta je sadržaj, kako je navođeno u izvještajima, skandalozne rasprave o stanju u BiH vođene u Bundestagu, gledateljima, po običaju, nije pojašnjeno. Umjesto toga, krajnje neumjesno poređenje dolaska njemačkih vojnika u sklopu EUFOR-a s Prvim i Drugim svjetskim ratom, te krajnje nemušt pokušaj profesora fakulteta političkih nauka Miloša Šolaje da javnost uvjeri da je prisustvo Nijemaca u EUFOR-u protivno ustavu te države.

OPREZNO I POVRŠNO O POSKUPLJENJIMA: Krajnje oprezno, u dnevnicima se provlače i teme poskupljenja prehrambenih proizvoda u RS-u. No, ovom pitanju, koje iz dana u dan ugrožava ekonomski položaj građana, prilazi se krajnje površno i krivica se svaljuje ili na trgovce ili proizvođače. Šta u vrijeme rastuće inflacije vlast čini, ili tačnije: šta ne čini, da pomogne građanima, tema je koja se na javnom servisu RS-a ne otvara.

Ocjena: 1, jer niže od toga nemamo

 

BNTV: Ko se sjeća afere „Kisik“?

  1. – 10. april 2022.

DVIJE VRSTE SADRŽAJA: Nedjelja iza nas ponovo je pokazala oprečne sadržaje koji se nude gledateljima. Na jednoj strani, a to smo u više navrata navodili u izvještajima, jesu teme koje se odnose na ekonomiju i životni standard građana. Od tih priloga izdvajamo analizu najavljenog povećanja penzija i plata u javnom sektoru. Novinari su otvorili pitanje hoće li rastuća inflacija pojesti najavljena povećanja, ali i ukazali na to da će ona dovesti do raslojavanja radništva u RS-u. Jer poslodavci su upozorili da nemaju resurse iz kojih bi izdvojili sredstva za povećanje plata.

AFERA „KISIK“: Iz Dnevnika emitovanog 10. aprila bilježimo i otvaranje pitanja zašto još uvijek afera „Kisik“ nije dobila pravosudni epilog. Novinari su podsjetili na to da je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković u septembru prošle godine javnost upozorio da se u zdravstvenim ustanovama RS-a koristio industrijski umjesto medicinskog kisika, podnio krivične prijave, ali u kojoj je fazi istraga, javnost još nema odgovor.

Na drugoj strani i dalje se nastavlja praksa dosadnog bilježenja inih izjava i saopštenja opozicije koji se svode na kritiku vlasti RS-a. Mada, a i to ponavljamo, BNTV nikada nije ni pokušavao da prikrije naklonost ka opoziciji, izostanak analiza njihove uloge u blokadi rada institucija BiH i dalje je vidan.

ČESTITKA ZA ČESTITKOM: Jednako tako nastavljeno je i izvještavanje o Srbiji, onoj jednoj, Aleksandra Vučića. Izvještaji o izbornim rezultatima bili su fokusirani na Vučićevu pobjedu u utrci za predsjednika Srbije te na monotono nizanje čestitki koje su mu upućene. I s tim u vezi izjava prvog čovjeka Banjaluke, Draška Stanivukovića, koji je istakao: „Mi smo sretni zbog plebiscitarne podrške Vučiću iz RS-a“. Ko su to „mi“, ne pitaju novinari. Ili se valjda podrazumijeva da kada je sretan banjalučki gradonačelnik, onda su sretni i svi građani ovog bh. entiteta. Zanimljiv je bio i izbor sugovornika koji su komentirali izborne rezultate, odnosno njihovi zaključci da „Srbija nije skrenula udesno, nego su se osnažile one stranke koje zagovaraju jasnu nacionalnu politiku“.

Ocjena: 2

Uređivačke sličnosti

Uz sve razlike uređivačkih politika, uvijek postoje i one teme u kojima se one potiru. U nedjelji iza nas to se potvrdilo kroz izvještavanje o izborima u Srbiji te o ruskoj agresiji na Ukrajinu. Koja se i dalje ne naziva agresijom, nego „vojnom operacijom“.

 

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Nijedan izvještaj.

Minus sedmice

RTRS

Još jedan pokušaj falsifikovanja ratnih dešavanja u BiH. Tačnije, obilježavanje 30. godišnjice početka opsade Sarajeva u interpretaciji Gvozdena Šarca i njegovih sugovornika samo je jedna u nizu „laži muslimanske strane i političkog Sarajeva“. Glavni krivac, navodi Šarac, jeste ministrica spoljnih poslova BiH Bisera Turković i njeno pismo koje je tim povodom uputila međunarodnim zvaničnicima. U poznatom maniru Branke Kusmuk, Šarac državnu ministricu naziva Biserom, a sadržaj pisma predstavlja kao „Biserino nizanje bisera“.

BNTV

„Kijev i Zapad optužuju Rusiju za navodne zločine u Buči“, samo je jedna od najava koja se odnosi na rusku agresiju na Ukrajinu. Iako su gledatelji, uz upozorenje da su snimci uznemirujući, vidjeli tijela ubijenih i izmasakriranih civila u Buči, fokus je stavljen na tvrdnje ruskih izvora o tome kako su Ukrajinci „sve to inscenirali“. Površno gledanje izvještaja o ratu u Ukrajini ostavlja dojam da se pokušava napraviti balans o stavovima zaraćenih strana, ali dublja analiza ukazuje na svrstavanje uz Rusku Federaciju i pokušaje traženja opravdanja za dešavanja u Ukrajini. Odgovornost ruskih oružanih snaga za zločine počinjene nad civilima pokušava se umanjiti.

 

 

About The Author