RTRS: Demokratski uzori

6. – 12. maj 2024.

GO EAST: Svako ko je dovoljno naivan da povjeruje kako su vlastima entiteta Republika Srpska – koje u potpunosti kontrolišu uređivačku politiku RTRS-a – neke europske integracije i na kraju pameti, samo bi trebao pogledati par dnevnika tamošnjeg javnog servisa da mu stvari postanu malo jasnije. U centralnim informativnim emisijama RTRS-a se Europa ne pominje ni na Dan Europe, a da bi se shvatilo kojoj strani svijeta uređivačka politika naginje dovoljni su dnevnici od utorka i srijede (7. i 8. maj). U utorak je Dnevnik 2 otvoren skoro petominutnim prilogom o inauguraciji Vladimira Putina, nastavio se prilogom slične dužine o europskoj turneji predsjednika Kine, a ovaj blok je završen posjetom kineskih ljekara kliničkom centru u Banjoj Luci. Dvanaest prvih minuta ovog dnevnika, dakle, jasno govori o demokratskim uzorima kako vlasti tako i ove televizije.

BJELORUSKI TRAKTORI: Spomenuti dnevnik od srijede nastavio je sa „go east“ kampanjom – prvih sedam minuta je dobila posjeta Xi Jinpinga Beogradu, a uslijedile su tri minute o potpisivanju memoranduma o nabavci traktora između RS-a i Bjelorusije. Prema RTRS-u, ministarstva poljoprivrede imaju zadatak da odgovore na pitanje „šta to još Srpska i Bjelorusija mogu da rade zajedno na unapređenju poljoprivrede“, tako da nas u godinama koje slijede čekaju rezultati ovih razgovora. U svakom slučaju, zasad samo svjedočimo agilnoj promociji ne baš naročito liberalnih i demokratskih država poput Rusije, Bjelorusije i Kine kroz dvanaest uvodnih minuta dnevnika u utorak i još deset u srijedu.

NIKOLA ŠOBOT: Ove se sedmice u dnevnicima RTRS-a u prilozima medicinske tematike dva puta pojavio mladi ljekar specijalista Nikola Šobot – najprije u spomenutom prilogu o posjeti kineskih kolega, a zatim i u prilogu o zdravstvenom stanju haškog osuđenika Ratka Mladića. Možda je riječ o pukoj koincidenciji, ali moglo bi se pomisliti i kako Šobotovo učestalo pojavljivanje u dnevnicima RTRS-a ima veze i sa činjenicom da je nedavno obznanjena njegova kandidatura za gradonačelnika Banje Luke, i to ispred vladajućeg SNSD-a.

35 SEKUNDI KAPITULACIJE: Zabašureno u neku osamnaestu minutu dnevnika u nedjelju (12. maj), RTRS je javio kako je predsjednik RS-a Milorad Dodik za beogradsku Politiku izjavio da „zbog procedura Izborni  zakon RS-a neće stupiti na snagu za mjesec dana i da će se morati prijaviti na ove lokalne izbore“. Uz to, Dodik je rekao i da postoji način da se lokalni izbori održe na proljeće, da će se, „ako to bude moguće, prebaciti na primjenu našeg zakona“, te da će se entitetski zakon primjenjivati na općim izborima 2026. godine. Nakon nekoliko sedmica u kojima je pitanje Izbornog zakona RS-a u njegovom programu bilo pitanje života i smrti, za RTRS vijest o napuštanju ovog koncepta nije bila udarna. Osim toga, nisu se sjetili ni naglas postaviti nekoliko pitanja poput onoga zašto Dodik ovo izjavljuje Politici umjesto u njihove kamere, ili zašto koristi izraz „ovi izbori“ umjesto uobičajenog „izbori po nelegalnim izmjenama zakona lažnog visokog predstavnika, njemačkog turista Schmidta“.

Ocjena: 1

BNTV: Schmidtova je zadnja

6. – 12. maj 2024.

NA IZBORE PO SCHMIDTOVOM ZAKONU: Kad je u pitanju izvjesni pristanak SNSD-a i njegovih koalicionih partnera na izlazak na izbore po izbornim pravilima koje je nametnuo Christian Schmidt, jasno je da BNTV neće olako preći preko te teme. Naprotiv, oni nisu čekali šta će o tome reći Politika, nego su već u četvrtak i petak (9. i 10. maj) prenijeli izjave čelnika SDS-a kako SNSD sigurno izlazi na izbore po državnom zakonu, a u subotu je za BNTV o tome predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić nimalo biranim riječima govorila kao o „podvijanju repa“ i „gutanju žaba“. U subotu i nedjelju su u dnevnicima i podsjetili na izjave vladajućih političara iz RS-a o entitetskom izbornom zakonu, poput one SNSD-ovog Srđana Mazalice koji je rekao kako će MUP RS hapsiti one koji budu učestvovali u izborima „po Schmidtovom zakonu“. Pobrojani su i zahtjevi koje su vlasti RS-a postavljale kao uslov da odustanu od usvajanja entitetskog izbornog zakona i naglašeno kako nijedan od njih nije ispunjen, te se od BNTV-a može očekivati i daljnje seciranje ove teme u sedmicama koje dolaze.

PIPLMETRI: Svakog mjeseca BNTV redovno u dnevnicima spomene rezultate istraživanja gledanosti svog programa i, naročito, svog dnevnika. Iako po tim istraživanjima redovno zauzimaju prvo mjesto, same brojke će biti možda i bolje ukoliko krivična prijava protiv entitetske agencije za metrologiju i njene direktorice urodi plodom. Naime, agencija Audience Measurement je podnijela prijavu zbog nezakonitosti prilikom izrade pravila koja se tiču mjerenja gledanosti i baratanja peoplemeterima, o čemu je BNTV rado izvijestio u četvrtak, 9. maj. U dnevnicima RTRS-a o ovome nije bilo riječi, kao što nema ni o gledanosti ove televizije i njihovog dnevnika.

AFERE I PROBLEMI: I ove sedmice BNTV radi posao javnog servisa i donosi vijesti i priče o temama koje su od značaja za živote njegovih gledatelja – od neodustajanja Hrvatske da odlaže nuklearni otpad uz granicu i pretjerane cijene atletske staze na stadionu u Trebinju (ponedjeljak, 6. maj), preko vrtoglavih cifri koje RS mora platiti zbog izgubljenih arbitraža (utorak i petak), problema sa nedostatkom radnika u poljoprivredi i dugovanja vlade prema poljoprivrednicima (srijeda), budžetskog deficita entiteta RS-a i nemogućnosti zaduženja (četvrtak), do priče o depopulaciji i manjku djece u školama na istoku RS-a te šutnji Uprave za indirektno oporezivanje na zahtjev za oslobađanje opreme za bebe od PDV-a (nedjelja). Koliko god im se možda mogla spočitati naklonjenost opoziciji, to je u drugom planu u odnosu na tačnost u izvještavanju i odgovornost prema gledateljima koju BNTV pokazuje, a bez čega šira javnost u RS-u možda ne bi imala pojma o onome što se u tom entitetu događa.

Ocjena: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

Definicija televizijskog dnevnika kaže kako je riječ o središnjoj informativnoj emisiji koja donosi najvažnije vijesti dana prema određenom rasporedu pri čemu kombinuje snimljene segmente, reportaže, analize i javljanja uživo. Po toj definiciji je prva vijest u dnevniku ujedno i vijest dana, pa pogledajmo šta su to za RTRS i BNTV ove sedmice bile vijesti dana.

Za tri dana je karakteristično da su obje televizije otvarale dnevnike istim vijestima: u srijedu (8. maj) je to bila posjeta kineskog predsjednika Beogradu, u subotu (11. maj) izgradnja centralnog spomen-obilježja poginulim borcima, a u nedjelju (12. maj) obilježavanje dana sjećanja na žrtve Jasenovca. No, u preostala četiri dana se vide značajne i znakovite razlike između dvije televizije.

Dok je za RTRS vijest dana bilo mišljenje ruskog ministra vanjskih poslova o rezoluciji o Srebrenici, za BNTV je uvodna vijest bila kratka crtica o posjeti predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića Berlinu i njegovom sastanku sa predsjednikom Njemačke. Vrijedi spomenuti kako je RTRS posjetu predsjedavajućeg državnog predsjedništva najmoćnijoj zemlji EU-a u potpunosti prešutio.

U utorak je dnevnik RTRS-a otvoren inauguracijom ruskog predsjednika Vladimira Putina, dok je BNTV svoj počela opširnim (4’ 30”) prilogom o otvaranju obnovljene džamije Arnaudije u Banjoj Luci. Koliko je nisko među prioritetima RTRS-a bilo otvaranje posljednje obnovljene od šesnaest banjalučkih džamija (koje je u ogromoj većini medija bilo vijest dana) svjedoči i činjenica da je trominutni prilog o ovom događaju emitiran tek u dvadesetoj minuti dnevnika.

Zagledanost ka Istoku koja odlikuje RTRS pokazala se i u četvrtak, kada je uvodni prilog bio onaj o paradi u Moskvi povodom Dana pobjede nad fašizmom. S druge strane, BNTV je procijenio da je dnevnik važnije otvoriti informacijama kako vlast koja je izazvala krizu usvajanjem entitetskog izbornog zakona vjerovatno na lokalne izbore izlazi po onom zakonu kojeg nisu priznavali.

Na kraju, dok je RTRS dnevnik od petka počeo obilježavanjem godišnjice osnivanja Vojske RS, BNTV se ipak radije bavio konkretnim problemom sa kojim su se građani suočili tih dana – u pitanju su ogromne gužve na šalterima za izdavanje dokumenata i gužve na carinskim terminalima, što je uzrokovano neradnim četvrtkom. Koliko god se vijesti o gužvama na šalterima i terminalima doimale banalnima, one su ono što je tog dana velikom broju gledatelja bilo bitnije od svega drugog i opravdano im je dati prioritet.

Dakle, iako je nominalno riječ o javnom servisu, već sama struktura dnevnika RTRS-a pokazuje da njihov posao nije da narodu pruže ono što ga zanima i što mu treba, nego ono što mu vlast želi saopćiti, odnosno da nisu informativni, nego propagandni servis. Međutim, čak ni to ne znaju raditi kako treba, o čemu ove sedmice svjedoči jedan zanimljiv primjer koji nalazimo u dnevniku od srijede (8. maj). Naime, riječ je o snimku susreta Milorada Dodika i Xi Jinpinga u Beogradu koji je očito sniman mobilnim telefonom, pri lošoj rasvjeti i izdaleka, tako da je željeni državnički efekt izostao, a Dodik je izgledao poput nekog fana koji je dobio šansu da sretne omiljenog celebrityja.

Plus sedmice

RTRS

Uz podosta napora se u dnevnicima RTRS-a tokom sedmice može iskopati i pokoji minut gledljivog sadržaja koji govori o životu ljudi koji ga gledaju, poput priloga o početku berbe trešanja (10. maj). No, to su rijetki momenti u kojima naznaka nečega „životnog“ zaluta u ovu morbidnu medijsku deponiju koju ne bi trebao gledati niko.

BNTV

Televizijske dnevnike, barem kod nas, karakteriše monotonost i statičnost. Osvježenje smo mogli vidjeti u prilogu BNTV-a u kojem se analiziralo gdje odlazi novac od PDV-a (petak, 10. maj). Umjesto klasičnog reporterskog statičnog stand-upa, mladu novinarku Jelenu Žerajić je u prilogu kamera pratila u hodu i kao rezultat smo vidjeli lijep i dinamičan uvod u prilog od 55 sekundi koji nije baš lako snimiti, ali koji donosi dašak modernosti. Dodamo li tome i kadrove pijace i ljudi na njoj koji su snimani u pokretu, dobijemo efektnu cjelinu koja gledatelja i vizualno „uvlači“ u priču.

Minus sedmice

RTRS

U normalnom svijetu je nedjeljna večer vrijeme kad se ljudi opuštaju pred početak nove radne sedmice, kupaju djecu, lagano večeraju i kad im se generalno u medijima serviraju lakše teme. No, ne i u realnosti kojom gospodari RTRS, a gdje prvih deset minuta dnevnika o Jasenovcu prati obilježavanje godišnjice osnivanja vojne jedinice, pa godišnjice jednog zločina, zatim restrukturiranje željeznice, pa slijedi prilog o padu izvoza… Ne dovodeći u pitanje opravdanost izvještavanja o svemu pobrojanom, nemoguće je ne upitati: Zaslužuju li ljudi te večeri vidjeti išta što nije povezano sa smrću ili egzistencijalnom ugrozom?

BNTV

Po istim standardima kojim se RTRS-u zamjera ignorisanje aktivnosti zvaničnika koji nisu po volji vladajućeg režima u RS-u, vrijedi primijetiti kako BNTV nije posvetio pažnju spomenutom susretu Dodika i Xi Jinpinga.