RTRS: Samo naši spasioci

7. – 13. februar 2023.

ZEMLJOTRES U TURSKOJ I SIRIJI: U našim analizama, u više navrata smo navodili da iz svog uobičajenog neprofesionalizma uredništvo Dnevnika 2 iskorači isključivo onda kada je riječ o izvještavanju o prirodnim katastrofama. To se potvrdilo i tokom protekle nedjelje, u kojoj su udarne minute centralne informativne emisije bile posvećene stanju na područjima pogođenim katastrofalnim potresom u Turskoj i Siriji. Izdvajamo iz navedenih izvještaja intervjue s ambasadorom Turske u BiH i sirijskim ambasadorom u Srbiji. Gledatelji su dobili i veliki broj informacija o situaciji u Siriji, koja se suočava s teškom humanitarnom krizom zbog činjenice da je zemljotres pogodio područja koja su bila u zoni ratnih dejstava i do kojih pomoć sporo i nedovoljno stiže.

POLITIČKA PODOBNOST: Ono što ostaje nejasno je zašto se uredništvo Dnevnika 2 odlučilo da Danijela Simića pošalje na potresom pogođena područja u Turskoj.  Jedini zaključak bi bila Simićeva politička podobnost, jer kao reporter pokazao je da nije dorastao zadatku koji mu je povjeren. Biti u epicentru događanja a ne donijeti nijedan izvještaj koji bi svojim sadržajem zaintrigirao gledatelje, ne umjeti ni riječju ni slikom prenijeti dio atmosfere koja vlada, najkraći je opis onoga što je Simić ponudio gledateljima. Ukupno gledano, stoga su daleko sadržajniji bili izvještaji koje su, na temelju agencijskih vijesti, pripremili novinari vanjske politike iz Banjaluke.

ZEMLJOTRES I POLITIZACIJA: Druga zamjerka se odnosi na činjenicu da ni izvještavanje o tragediji naroda Turske nije prošlo bez politizacije. Tako nijednom riječju nije spomenuto da je spasilački tim upućen i iz Federacije BiH, da su se spasiocima u Turskoj pridružili i pripadnici Oružanih snaga BiH, da se u Federaciji BiH prikupljala, prikuplja i šalje humanitarna pomoć. Umjesto toga   (pišemo ovo uz puno poštovanje spasilačkog tima Civilne zaštite RS zbog njihovog rada u traženju žrtava pod ruševinama) u javnosti se stvara lažna slika kako je spasioce i pomoć Turskoj uputila samo Republika Srpska.

OPOZICIJA I VLAST: Zašto je prijedlog Zakona o standardizaciji na noge digao opoziciju u Narodnoj skupštini, mogli su, za razliku od gledatelja BNTV-a, saznati oni koji su gledali Dnevnik 2 javnog servisa RS-a 7. februara. Opozicioni poslanici su, pozivajući se na obrazloženje razloga za donošenje ovog zakona, optužili Vladu RS da priznaje visokog predstavnika i zakone koje je nametnuo. I dok je BNTV uskratio informacije kada je i koji visoki predstavnik nametnuo državni zakon o standardizaciji, iz izvještaja novinara RTRS-a saznali smo da je to 2001. godine učinio Wolfgang Petritsch.

Ocjena: 3

BNTV: Nova zaduženja

7. – 13. februar 2023.

VELIKE NESREĆE: Borba s vremenom koju brojni spasilački timovi vode kako bi pod ruševinama u Turskoj i Siriji pronašli preživjele, stanje na područjima pogođenim katastrofalnim potresom te dostava humanitarne pomoći bili su u nedjelji iza nas udarne vijesti u dnevnicima. Nažalost, samo velike nesreće i prirodne katastrofe stave ljude i njihove potrebe u prvi plan u odnosu na političare.

VLADA I LIKVIDNOST: Uredništvo Dnevnika 2 građane redovno informiše o zaduženjima Vlade RS na domaćem i međunarodnom tržištu kapitala kao jednom od ključnih segmenata održavanja likvidnosti budžeta. Iz Dnevnika 10. februara bilježimo vijest o novom zaduženju od 30 miliona KM uz kamatnu stopu od 5,5 posto. Uz ovu vijest emitovana je i anketa u kojoj građani iskazuju nezadovoljstvo takvom politikom Vlade RS.  Teško je utvrditi manipuliše li se anketama, odnosno prezentiraju li se samo oni komentari građana koji su vlašću nezadovoljni. No ako o manipulaciji nije riječ, ostaje pitanje kako ti isti građani svojim glasovima drže na vlasti iste strukture u RS-u već 17 godina.

REFORMA JAVNIH PREDUZEĆA: Da su javna preduzeća dio „plijena“ koje stranke na vlasti međusobno dijele, da služe za politička zapošljavanja, da njima upravljaju podobni, a ne kvalifikovani kadrovi, i da se iz njih izvlači novac za finansiranje vladajućih struktura, nije vijest. Stoga je u temi koja se bavila pitanjem reforme javnih preduzeća bilo nužno pojasniti šta bi ona podrazumijevala osim njihove depolitizacije.

Ocjena: 3

Komparativna analiza

Koliko su podjele u Bosni i Hercegovini duboke, uvjerili smo se u izvještavanju o slanju pomoći Turskoj nakon katastrofalnog zemljotresa. Fokus obje televizije bio je na odlasku spasilačkih timova iz bh. entiteta Republika Srpska. I dok je BNTV tek u jednoj rečenici objavio da su u Tursku otišli i spasioci iz Federacije BiH, te da je taj entitet poslao i humanitarnu pomoć, uredništvo Dnevnika RTRS-a nijednom riječju to nije spomenulo.

Plus sedmice

RTRS

Uz već iznesene primjedbe, izvještavanje o stanju na zemljotresom pogođenim područjima u Turskoj i Siriji.

BNTV

Tema koja je otvorila pitanje jesu li utjecajni političari u BiH zaštićeni od krivičnog gonjenja. Novinar Milan Kovač podsjetio je na brojne istrage koje su vođene protiv lidera SNSD-a Milorada Dodika, koje nikada nisu dobile sudski epilog, a što je, ne samo za Dodika nego i za niz drugih visokopozicioniranih funkcionera, potvrđeno i iz Transparency Internationala BiH.

Minus sedmice

RTRS

Kao vrhunsko političko i međuetničko pitanje, nametnute su izjave dva imama koji su RS nazvali genocidnom tvorevinom te, kako je isticano, „vrijeđali Svetog Savu“. Ministar policije RS-a najavljuje oštro sankcionisanje kako imama iz Kozarca tako i onog iz Bihaća. Oba slučaja komentarisala je i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. Unatoč usponu na političkoj sceni, Cvijanović je i ovaj put pokazala da joj komentarisanje političkih tema nije jača strana, te je tako ocijenila da je „napad na Svetog Savu, napad na Republiku Srpsku“. Dodatni komentar na ovu izjavu je suvišan.

BNTV

Cjelovito informisanje javnosti trebalo bi biti prioritetan zadatak novinara, pa tek potom favorizovanje određene političke grupacije, konkretno, opozicije u Republici Srpskoj. No suprotne primjere bilježimo u izvještajima sa sjednica Narodne skupštine 7. i 8. februara. Prvi se odnosi na Zakon o standardizaciji i brojne kritike koje su opozicioni poslanici uputili Vladi RS jer se u obrazloženju zakona navodi da je usklađen s odlukom visokog predstavnika. Kojom, kojeg visokog predstavnika i kada je ista, kako se navodi, „nametnuta“, gledateljima nije objašnjeno, kao što ništa nije rečeno ni o sadržaju zakona. Drugi primjer je prijedlog zakona o izmjenama Zakona o saobraćajnom transportu, u kojem se ponovo nižu komentari i kritike opozicije o lošoj saobraćanoj infrastrukturi na području Hercegovine, a o sadržaju zakona se ne izvještava. Skupštinski materijali dostupni su novinarima prije svakog zasjedanja parlamenta, te bi se s njima trebali upoznati u interesu objektivnog informisanja gledatelja.