RTRS I BNTV: POTEMKINOVIM SELIMA PROTIV SUROVE STVARNOSTI

Plus nedjelje

RTRS
Izvještaj novinara Anđelka Jandrića sa sjednice Narodne skupštine RS na kojoj se raspravljalo o strategiji razvoja malih i srednjih preduzeća. Osim uobičajenog prezentiranja stavova vlasti i opozicije, novinar je, kao primjer s kojim se problemima suočavaju poduzetnici, imao jednog od njih kao sugovornika.
BNTV
Izvještaj novinarke Danine Milaković o ukupnom dugu RS-a koji je prešao pet milijardi konvertibilnih maraka. Novinarka je prezentirala stavove ministra finansija RS-a i poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS, ali i opozicije i ekonomista. A koliko je vlast spremna da brani samu sebe sjajno je ilustrovala izjavom člana SNSD-a Radovana Viškovića, koji lakonski konstatuje: “Kada se može zaduživati najjača zemlja na svijetu, Amerika, zašto ne može RS.”

Minus nedjelje

RTRS
Dnevnik emitovan 23. oktobra urednice Nade Arlov. Zbog izvještaja Stefana Ličine, zasnovanog na tvrdnjama predsjednika RS-a Milorada Dodika  da “Savez za promjene traži osnivanje obavještajne službe u Oružanim snagama BiH”. Bez ijednog podatka. Ko, kada, gdje?

Jednako neprofesionalan je i izvještaj novinarke Ljiljane Preradović o vanrednoj Skupštini SDS-a na kojoj je izabran novi predsjednik stranke. Bit će da samo uredništvo RTRS-a zna koja je uloga Milorada Dodika u tom izvještaju, snimljenom prije nego je Vukota Govedarica izabran za predsjednika SDS-a. Dakle, njegov izbor komentirati nije mogao.

Na kraju, tu je i izvještaj Branke Kusmuk. Na udaru ponovo predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso. Koja, tvrdi Kusmuk, na odlasku s te funkcije “ostavlja svoj politički testament u kojem su u toj pravosudnoj instituciji Srbi i Hrvati tek u tragovima”. Iako je Kreso obrazložila kadrovsku politiku Suda BiH, Kusmuk preko iste prelazi uz komentar da je to “sarajevski mitski neprofesionalizam”.
BNTV
Opsjednutnosti nadležnostima Republike Srpske evidentno ne odolijeva ni uredništvo Dnevnika BNTV-a. Novinar Milan Kovač, uz pozivanje na neimenovane izvore u Ministarstvu prosvjete, najavljuje kako isto prenosi nadležnosti na Bosnu i Hercegovinu. Riječ je o pismu namjere koje potpisuju Ministarstvo i Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća, bez saglasnosti Republičkog pedagoškog zavoda i Zavoda za obrazovanje odraslih. Radi se o projektu “Prilika plus”, koji finansira Vlada Švajcarske, a provodi se na nivou BiH. Iako ministar  prosvjete RS-a Dane Malešević u izjavi navodi  da te tvrdnje apsolutno ne stoje i da je projekat “Prilika plus” koristan za sve subjekte koji u njemu učestvuju, BNTV ostaje ipak pri stavu da je projekat štetan za RS.

RTRS I BNTV: POTEMKINOVIM SELIMA PROTIV SUROVE STVARNOSTI

Prešućivanje problema s kojima se RS suočava i konstantno iznalaženje novih neprijatelja aktuelne vlasti konstanta su uređivačke politike RTRS-a. BNTV ostaje dosljedan u tretiranju ekonomsko-socijalnih tema

 

RTRS: Potemkinova sela

17. – 23. oktobar 2016.

EKONOMSKI FORUM: Uzduž i poprijeko RS-a vlast ponovo gradi Potemkinova sela. Uz svesrdnu podršku RTRS-a. Ovog puta o konstantnom rastu BDP-a, već ko zna koliko puta recikliranoj priči o autoputevima koji će RS premrežiti i spojiti s morem. Glavni akter – predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Izvještaj novinarke Drage Grubić, dopisnice RTRS-a iz Beograda, s Ekonomskog foruma Srbije (Dnevnik 2, 17. oktobar, urednik Jasenko Todorović).

U nedjelji iza nas gotovo da i nije bilo dnevnika u kojem se za neki od novinarskih izvještaja nismo pitali šta je poruka koja se prenosi gledaocima.

PUČ U SDS-u: Tanja Blagojević u Dnevniku 17. oktobra razrađuje “puč u SDS-u”, kako je ostavku lidera te stranke Mladena Bosića nazvao sada bivši potpredsjednik stranke Ognjen Tadić. Tadić, koji se otvorenim pismom obratio  Glavnom odboru SDS-a, nije želio pred kamere, pa je ostalo nejasno ko su ti stranački pučisti. U izvještaju potom slijede izjave nekoliko visokih funkcionera SDS-a, potom i politologa, začinjene podobnim “analitičarem” Dževadom Galijaševićem, na kraju kojeg se ne može utvrditi šta se htjelo kazati.

Identičan primjer bilježimo i u Dnevniku 18. oktobra, u prilogu novinara Marka Vejića. Riječ je o prenošenju izjava Emira Suljagića iz gostovanja na televiziji N1, u kojem je govorio o svojim prijedlozima strategije da Bošnjaci sačuvaju vlast na lokalnim izborima u Srebrenici. U istom prilogu su i izjave novog načelnika Srebrenice Mladena Grujičića i predsjednika RS-a Milorada Dodika. Zašto, teško je razaznati.

DISKREDITACIJA NEPRIJATELJA: RTRS i dalje nastavlja s praksom nastojanja diskreditacije osoba iz bilo koje sfere javnog života u BiH ukoliko ih, da li uredništvo ili pak aktuelna vlast u RS-u, procijeni kao neprijatelja. Na udaru se ovog puta našao tužilac Tužilaštva BiH Miroslav Marković, koji vodi istragu vezanu za održavanje referenduma o Danu RS. Novinar Vladimir Bekić kategorično tvrdi da je Marković “tužilac s debelom istorijom donošenja odluka u korist političkog Sarajeva”. Kao “krunski dokaz” prilaže odluku Markovića o odbijanju otvaranja istrage protiv Emira Suljagića, jednog od osnivača Koalicije 1. Mart, protiv koga je MUP RS podnio 2012. godine krivičnu prijavu jer je izjavio da je “49 posto teritorije BiH okupirano”. Bekić čita obrazloženje Markovićeve odluke, no i dalje ostaje ustrajan da Marković radi isključivo u interesu, ponavljamo, “političkog Sarajeva”.

Ocjena 1

 

BNTV: Surova stvarnost

17. – 23. oktobar 2016.

OPĆE SIROMAŠTVO: Sve drastičnije povećanje javnog duga Republike Srpske, štrajkovi radnika te stanje budžeta ovog bh. entiteta, teme su koje su dominirale dnevnicima u protekloj nedjelji.

Novinari su, ne samo sučeljavanjem stavova vlasti i opozicije nego i brojevima iz finansijskih izvještaja Vlade RS, javnosti na uvid davali sliku u kojem se ovaj bosanskohercegovački entitet nalazi. Iz Dnevnika 19. oktobra izdvajamo mini temu novinarke Tijane Simović posvećenu sve očitijem siromaštvu građana. Kroz niz primjera anketiranih ljudi ukazala je na poražavajuću činjenicu da se i za radost i bolest i žalost novac mora posuđivati. Povod za ovu temu jeste istraživanje kompanije “Viza” o zaduživanju građana u BiH.

ČETIRI I PO MINUTE BOSIĆA: U Dnevniku 21. oktobra, novinar Miloš Šarenac pripremio je izvještaj iz intervjua sada već bivšeg lidera SDS-a Mladena  Bosića u političkom magazinu Puls te TV kuće, koji je emitovan dan ranije. Iako je Bosić izuzetno konkretno govorio o brojnim temama koje okupiraju javni prostor cijele BiH i reflektuju se i na odnose BiH i Srbije, trajanje priloga od četiri i po minuta predugo je za centralni Dnevnik.

DINAMIKA DNEVNIKA: Ono što konstantno primjećujemo jeste nedosljednost u dinamici dnevnika. Naime, postoje dani kada se nizom kraćih vijesti, uz čitanje prezentera i izjave ključnih aktera nekog događaja, sama emisija ubrzava i daleko je prihvatljivija za praćenje (primjer: Dnevnik 23. oktobra).

Na drugoj strani, kao u već navedenom primjeru, preduge izjave u izvještajima i predugo trajanje istih dovodi do monotonije, čime se i gubi pozornost prosječnog gledatelja.

Treba skrenuti i pažnju na povremene “ispade” novinara koji u Dnevnik uvode jezik ulice. Termin “budžetlija”, umjesto korisnik budžeta, svakako nije primjeren za javnu prezentaciju vijesti ili izvještaja.

Izdvojeno

Na parodiju objavljenu na društvenim mrežama o skupu podrške republikanskom kandidatu za predsjednika SAD-a Donaldu Trumpu u Istočnom Sarajevu, upecali su se uglavnom novinari i desetak penzionera iz tog grada. No, novinar Milan Đurić ozbiljno je odradio zadatak koji mu je povjeren. Sa sjajnom anketom o tome zašto okupljeni podržavaju Trumpa (nedjelja, 23. oktobar, urednik Slobodan Durmanović).

Ocjena 6

Komparativna analiza

Prešućivanje svih problema s kojima se RS suočava, konstantno iznalaženje novih neprijatelja aktuelne vlasti tog bh. entiteta, nedostatak informacija koje se nadoknađuju komentarima i insinuacijama novinara, konstanta su uređivačke politike dnevnika RTRS-a. BNTV ostaje dosljedan u stavljanju ekonomsko-socijalnih tema u prvi plan svoje centralne informativne emisije. Kada bi još uravnotežili dinamiku prezentiranja vijesti i dodatno izbrusili izražavanje pojedinih novinara, ponovo bi mogli dobijati visoke ocjene za svoj rad.

About The Author