RTRS I BNTV: Ploča otišla, pitanja o ulozi Radovana Karadžića ostala

Niko nije pomenuo zgražavanje demokratske javnosti u BiH i svijetu nad činjenicom da je jedna ustanova ponijela ime ratnog zločinca. Kao ni ultimatum visokog predstavnika Dodiku da se tabla ukloni

RTRS I BNTV: Ploča otišla, pitanja o ulozi Radovana Karadžića ostala

RTRS: Koja vakcina?

7. – 13. decembar 2020.

SVI, SAMO NE TEGELTIJA: „Paraobavještajne strukture u OBA-i, pritisci i linč krugova bliskih SDA, nesigurnost Srba u institucijama BiH u Sarajevu, nastojanja da se po svaku cijenu eliminiše iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, pokušaj slabljenja pozicije RS-a u institucijama BiH, napad na ustavni poredak“, u najkraćem je sadržaj izvještaja koji su se bavili najavljenom ostavkom Milana Tegeltije s pozicije predsjednika VSTV-a. O aferama koje su tokom njegovog mandata potresale pravosuđe BiH – bez komentara. I tek uzgred spominjanje one posljednje, u kojoj se iz telefonskog razgovora Tegeltije i Milijane Buhe, jedne od bivših članica VSTV-a, vidi jasna namjera postavljanja njene sestre na neku od pravosudnih pozicija.

SKRNAVLJENJE LIKA I DJELA: Posebno interesantan bio je izvještaj o uklanjanju table s imenom ratnog zločinca Radovana Karadžića sa studentskog doma u Palama. Fokus je bio na konferenciji za novinare Karadžićeve kćerke Sonje Karadžić, tokom koje su pljuštale optužbe i žalopojke nad „skrnavljenjem lika i djela njenog oca“. Pa je to izazvalo, tvrdi Sonja Karadžić, „pritiske na njenog oca i ostalu porodicu“. Od koga – ne objašnjava, novinari ne pitaju. Ime Milorada Dodika se ne spominje. Ni zahtjev koji mu je uputio visoki predstavnik Valentin Inzko, s rokom u kojem ploča treba biti uklonjena. Ne spominje niko zašto je ona sporna. Ne spominje se ni činjenica da je Karadžić pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu kaznu zatvora za ratne zločine, uključujući i zločin genocida tokom rata u BiH.

Ali to je samo još jedna kockica u sumornom realitetu u kojem živimo i u kojem su „naši uvijek nevini“, a zločini koje su počinili i koji im se stavljaju na teret dio „međunarodno-bošnjačke urote i srbomrzačke politike“.

NEVAŽNA VAKCINA: I u nekoliko ranijih izvještaja smo navodili kako se pandemija Covida-19, odnosno epidemiološka situacija u BiH relativizira, a izvještaji sve češće emituju u drugoj polovini drugog dijela dnevnika i sačinjeni su od puke statistike o broju novozaraženih i preminulih. Otuda je i vijest koja je obišla planetu osmog decembra, o početku imunizacije u Velikoj Britaniji, svoje mjesto našla u 27. minuti Dnevnika 2.

SAMO U RS-u NEMA RECESIJE: O prijedlogu budžeta za 2021. godinu izjasnila se Vlada RS, a potom, očekivano, i SNSD. „Cvjetat će nam ruže“, za razliku od ostatka svijeta zahvaćenog recesijom, obećao je lider SNSD-a Milorad Dodik. Toliko je RS ekonomski stabilna da je, za sada, kategorički odbacila i uvjete MMF-a za novi kreditni aranžman, težak ukupno 1,5 milijardi KM. Taj novac, također obećanje rukovodstva SNSD-a, nadomjestit će „prijatelji Srpske“. Koji, kako, nema objašnjenja. Niti ga novinari traže.

Izdvojeno

Milorad Dodik u kontinuitetu neizbježan je dio dnevnika. U nedjelju 13. decembra bio mu je posvećen prvi blok vijesti u trajanju od devet minuta: od najave dolaska ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova u BiH kroz tragikomičnu prijetnju „čut će me članovi Predsjedništva“, preko komentara na izjave ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković na Face TV-u i izjave o dopremi ruskih cjepiva protiv Covida-19 u RS-u, do najave sastanka s predsjednikom Srbije.

Ocjena: 1

BNTV: Dužnički budžet

7. – 13. decembar 2020.

ŠIRA SLIKA: Prijedlogom budžeta Republike Srpske za 2021. godinu bavili su se entitetska vlada, političke stranke, ekonomski analitičari. Gledatelji su dobili širu sliku ekonomske perspektive za narednu godinu: od obećanja čelnih ljudi RS-a i SNSD-a o ekonomskoj stabilnosti i velikim investicionim ulaganjima, do ozbiljnih upozorenja opozicije i ekonomista da je Vlada RS planirala dužnički, a ne razvojni budžet.

PRENOS NADLEŽNOSTI: Jedna od ključnih ekonomskih tema bila je i novi kreditni aranžman BiH i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Rukovodstvo RS-a za sada odbija da prihvati uvjete kreditora tvrdeći da oni znače prenos nadležnosti sa entiteta na institucije BiH. Ekonomisti pak pojašnjavaju da prenosa nadležnosti nema, već je riječ o zahtjevu za kontrolu trošenja kreditnih sredstava. Milorad Dodik obećao je da će neophodan novac namaći od „prijatelja RS-a“. Šteta što je propuštena prilika da se otvori pitanje ko je spreman RS-u pozajmiti 750 miliona KM, koliko bi joj pripalo od kredita MMF-a.

ŠTURO O TEGELTIJI: Najava ostavke Milana Tegeltije s funkcije predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća tema je kojom su se bavili svi mediji u BiH. U Dnevniku 10. decembra očekivali smo šire bavljenje ostavkom čelnog čovjeka VSTV-a, no osim izvještaja s njegove konferencije za novinare i kratkog komentara sudije Suda BiH Branka Perića, gledateljima nije ponuđeno ništa više.

EKSPERTI I ANALIZA: Novinari Dnevnika 2 vratili  su se ovoj temi 12. decembra, u izvještaju koji se bavio ekspertskom analizom kompromitirajućeg telefonskog razgovora Tegeltije i bivše članice VSTV-a Milijane Buhe koju su proveli inžinjeri VOA. Oni su pobili Tegeltijine tvrdnje da je riječ o montiranom razgovoru paraobavještajnih krugova unutar OBA-e koji su pod nadzorom SDA.

U BiH više nikoga ne iznenađuje sporost u implementaciji izbornih rezultata, pa se i mjesec dana od okončanja lokalnih izbora još ponovo broje glasovi na pojedinim biračkim mjestima i traju žalbeni procesi u pojedinim lokalnim zajednicama. U fokusu tokom protekle nedjelje bili su Doboj i insistiranje opozicije na ponavljanju izbora u tom gradu.

Ocjena: 4

Komparativna analiza

I nedjelja iza nas potvrdila je da se sve razlike u uređivačkim politikama RTRS-a i BNTV-a potiru kada na red dođu teme vezane za minuli rat u BiH. Posljednji primjer je skidanje ploče s imenom ratnog zločinca Radovana Karadžića sa studentskog doma na Palama. Jer uz silna navođenja obrazloženja zbog kojih je Sonja Karadžić zahtijevala da se ukloni tabla s imenom njenog oca, svjesno je izbjegnuto da se spomene suština: zgražavanje demokratske javnosti ne samo u BiH nego i svijetu nad činjenicom da je jedna ustanova u RS-u ponijela ime ratnog zločinca i ultimatum visokog predstavnika upućen Miloradu Dodiku da se tabla ukloni, jer ju je upravo on svečano otkrio.

About The Author

Plus sedmice


RTRS
Nijedan izvještaj.

BNTV
Nijedan izvještaj.

Minus sedmice


RTRS
U Bosni i Hercegovini teško je naći novinarku ili novinara koji ispoljavaju toliki nivo neprofesionalizma i otvorenih izljeva ksenofobije prema svemu i svakom ko ne pripada srpskom narodu, ili je pak dio opozicione političke scene, kako to čini Branka Kusmuk. Već prije nekoliko godina smo naveli da uz njeno ime i ne možemo vezati profesiju kojom se bavi, jer svojim izvještavanjem gazi sve postulate i kodekse novinarstva. Iz nedjelje iza nas izdvajamo prilog koji je „problematizirao“ izgradnju takozvanih čvrstih objekata za smještaj migranata u selu Lipa kod Bosanskog Petrovca. Osim što manipulira činjenicama i tvrdnjama da se postojeći šatorski kamp nalazi na srpskoj zemlji, migranti su za Branku Kusmuk ljudi bez imena i lica, odnosno „hiljade sumnjivaca koji tumaraju po BiH“. A državni ministar sigurnosti Selmo Cikotić, zbog nakane da se obezbijede koliko toliko prihvatljivi uvjeti za boravak migranata, nema ime. On je, ponovila je Kusmuk u nekoliko navrata, „migrantski neimar Cikotić“. (Dnevnik 2, osmi decembar)

BNTV
Četvrtak, 12. decembar, osim najave ostavke Milana Tegeltije obilježilo je i skidanje ploče s imenom ratnog zločinca Radovana Karadžića sa studentskog doma na Palama. Novinari BNTV-a su u predugom izvještaju fokus stavili na obraćanje Sonje Karadžić, kćerke Radovana Karadžića, te podsjećanje na Dodikovu ulogu u toj priči. Uz tek šturo pitanje zašto Sonja Karadžić radi u interesu Dodika, kome je visoki predstavnik međunarodne zajednice naložio da do maja ukloni skandaloznu ploču. Uslijedile su potom i reakcije srpskih političara koji su Dodikovo sakrivanje iza Sonje Karadžić u vezi s ovim slučajem nazvali „kukavičkim ponašanjem velikog baje“. Ono ključno, a to je zašto je jedna javna institucija u RS-u ponijela ime ratnog zločinca, nije spomenuto ni u naznakama. I nažalost, konstatujemo da to nije iznenađujuće ima li se u vidu da se uredništvo BNTV-a nikada nije ogradilo od ratnih zločina i zločinaca iz reda srpskog naroda.