RTRS I BNTV: Ne šetaj Banjalukom bez lične karte

Dok je bijeljinska TV detaljno izvijestila o brutalnom privođenju švedskog državljanina, RTRS je šutnjom iskazao podršku policiji

RTRS I BNTV: Ne šetaj Banjalukom bez lične karte
Foto: BNTV

RTRS: O migrantima sve najgore

  1. – 23. juni 2019.

ŠUTNJA O POLICIJSKOM NASILJU: Ovosedmični izvještaj počet ćemo onim što je uredništvo Dnevnika javnog RTV servisa bh. entiteta Republika Srpska odlučilo prešutjeti. A to je kontinuirana represija koju policija provodi nad građanima Banjaluke za koje po slobodnoj ocjeni procijeni da su članovi grupe Pravda za Davida, da su na bilo koji način u vezi s nekim od njih, ili da „vriskom, galamom“ narušavaju javni red i mir. Kulminacija takvog ponašanja, koja je na noge digla javnost ne samo BiH i regiona nego i Kraljevine Švedske, desila se nakon prekomjerne upotrebe fizičke sile tokom pokušaja legitimisanja švedskog državljana Brune Batinića.

Iako smo svjesni da je, što se RTRS-a tiče, to uzaludan posao, ponovit ćemo da je dužnost javnog RTV servisa građane informisati o svim dešavanjima koji su od interesa za javnost. Ignorisanjem ovakvih dešavanja, RTRS, u ovom slučaju u nastojanju da policiju zaštiti od kritika javnosti, u konačnici samo u očima te iste javnosti srozava vlastiti ugled i kredibilitet. Ako ga više uopće i ima.

MIGRANTI, NASILJE I PLJAČKE: Odioznost prema migrantima koja postoji unutar političkog rukovodstva RS-a, RTRS javno promoviše, svjesno u javnosti stvarajući sliku kao o ljudima koji su skloni isključivo nasilju i pljačkama. Kao primjer za to se koriste incidenti koji se dešavaju na području Unsko-sanskog kantona, s tvrdnjom da visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko takvo stanje želi prenijeti i na područje RS-a. O zakazivanju institucija vlasti kada je riječ o rješavanju migrantske krize, novinari RTRS-a ne govore. Jednako kao što ne pokazuju niti trun empatije prema migrantima. Sudeći prema RTRS-ovim izvještajima, migranti nisu ljudi, nego teška pošast koje se treba riješiti.

Ocjena: 1 (jer niže od toga ne možemo dati)

 

BNTV: Svi u stranke

  1. – 23. juni 2019.

KLJUČNE TEME: Stavovi predstavnika međunarodne zajednice vezani za niz otvorenih pitanja u Bosni i Hercegovini, pokušaji pravosudnih institucija da teret odgovornosti za skandale koji ga potresaju prebace na medije, policijska represija koju nad građanima i novinarima provodi policija u Banjaluci, ključne su teme koje su dominirale u dnevnicima u nedjelji iza nas.

ZASJEDANJE PIC-a: Slađana Jašarević je gledatelje detaljno upoznala sa zaključcima izvršnih direktora Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) nakon zasjedanja. Novinarka je dobro apostrofirala zaključke u kojima je navedeno da zbog ukupnog stanja u državi, od neformiranja vlasti, preko stanja u pravosuđu, do najave formiranja rezervnih policijskih snaga u oba entiteta, građani, umjesto pobune, svoje nezadovoljstvo demonstriraju napuštanjem BiH.

AFERA „POTKIVANJE“: U žiži interesovanja javnosti i dalje je državno pravosuđe koje nikako da se suoči s aferom „Potkivanje“ u čijem se centru našao predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija. U dva izvještaja, prvom koji se odnosio na sjednicu VSTV-a i drugom vezanom za najavu Tužilaštva BiH da će protiv medija koji izvještavaju o korupciji u pravosuđu otvoriti istražne postupke, novinari Slađana Jašarević i Vladimir Kovačević donijeli su snažne slike stanja u ovoj oblasti. Iz kojih javnost jasno može da iščita u kojoj mjeri se većina pravosudnih djelatnika ponaša kao otuđeni centar moći.

PLAĆANJE PRIJEVREMENE SLOBODE: Tijana Milinović razotkrila je aferu koja datira još iz 2007. godine. U pismu upućenom BNTV-u, grupa bivših osuđenika koji su zatvorske kazne izdržavali u kazneno-popravnim ustanovama u RS-u javno je progovorila o koruptivnim aferama vezanim za plaćanje prijevremenog otpusta na slobodu. O toj činjenici, a dokumentovali su to i audio zapisom, bio je upoznat i pomoćnik ministra pravde RS-a, koji ništa nije učinio da se takvoj praksi stane u kraj.

REPRESIJA U BANJALUCI: Ko je ubio Davida Dragičevića i zašto istraga na rasvjetljavanju ovog slučaja ne napreduje, pitanja su na koja i dalje nema odgovora. Umjesto toga, iako bez ijedne zvanične odluke i obrazloženja, pripadnici policije RS-a u Banjaluci nastavljaju sa represijom prema građanima koji su bili dio grupe Pravda za Davida, novinarima koji o tome izvještavaju, a na meti su sada i građani za koje se po slobodnoj ocjeni policije procijeni da mogu biti opasnost. Protiv koga ili čega, nema obrazloženja. O svemu tome gledatelji su podrobno informisani u dnevnicima tokom protekle nedjelje, s posebnim akcentom na brutalno privođenje švedskog državljanina Brune Batinića.

Ocjena: 8

Komparativna analiza

Iza nas je nedjelja u kojoj se samo može konstatovati da prema načinu izvještavanja i neizvještavanja o ključnim dešavanjim u našoj državi, RTRS i BNTV kao da funkcioniraju u paralelnim svjetovima. U kojima RTRS gledateljima ili uskraćuje informacije ili ih prenosi na način da im pažnju skreće od suštinskih pitanja.

About The Author

Plus sedmice

RTRS
Nijedan izvještaj.
BNTV
Prilog u kojem su izneseni podaci da je čak milion građana BiH u članstvu neke od političkih stranaka. U RS-u to je gotovo svaki treći građanin i najviše njih članovi su SNSD-a. Sugovornici novinarke ukazali su da građani strankama ne pristupaju iz ideoloških opredjeljenja, već isključivo iz uvjerenja da će im to donijeti određenu korist.

IZDVOJENO
Vijesti iz svijeta izgleda da do uredništva Dnevnika RTRS-a povremeno stižu ili golubovima pismonošama ili ih pak pješice donose glasnici. Kojima treba vremena da stignu do Banjaluke. Ovo zaključujemo iz izvještaja emitovanog 22. juna u kojem se iznosi tvrdnja da „vlasti Crne Gore novim zakonom o religijskim slobodama namjeravaju oduzeti imovinu Srpske pravoslavne crkve u toj državi“. Za sugovornike novinar uzima samo one koji tu tezu zagovaraju, uskraćujući gledateljima stavove predstavnika vlasti Crne Gore i njihovo obrazloženje samog zakona koji bi se trebao naći pred parlamentom te države na razmatranju. Na kraju izvještaja, navodi se da Crna Gora „čeka i stav Venecijanske komisije“. Koja je svoje mišljenje dala, navodeći da zakon ni na koji način ne osujećuje prava bilo koje vjerske zajednice, te da država ima pravo da uređuje zakonom svojinske odnose svih pa i vjerskih zajednica.
Minus sedmice

RTRS
Branka Kusmuk ne odustaje od svog kursa neprofesionalnog izvještavanja, i što više na to ukazujemo, ona samo pomjera granice u negativnom pravcu. Svjedočili smo tome u izvještajima koji su se bavili zasjedanjem Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH te najavama tužbi protiv „svih koji su radili na diskreditaciji“ lika i djela predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije. U već viđenom maniru zamjene teza i svjesnom skretanju pažnje gledatelja sa suštine događaja o kojem izvještava, Kusmuk broji nacionalna krvna zrnca članova VSTV-a koji su se u pismu ambasadama SDA, Velike Britanije i Njemačke ogradili od istupa potpredsjednice VSTV-a Ružice Jukić. Kusmuk svjesno zanemaruje afere koje potresaju bh. pravosuđe, do karikaturalnosti dovodi prijedlog člana VSTV-a sudije Gorana Nezirevića o ostavkama rukovodstva te institucije ili pak svih članova zarad vraćanja povjerenja javnosti u nosice pravosudnih institucija u našoj zemlji. U prilogu o najavi Tegeltije da će podnijeti tužbe protiv medija i novinara u BiH i inostranstvu koji su izvještavali i prenosili informacije o aferi „Potkivanje“, te nosilaca pravosudnih funkcja koji su istu komentarisali, Kusmuk najavljuje da je „Tegeltija odlučio uzvratiti udarac“ i najavio legitimnu borbu za zaštitu svog digniteta. Time će se, navodi Kusmuk, okončati „jednomjesečna javna satanizacija Milana Tegeltije u kojoj su se utrkivali nedokazani revolucionari i pravdoljupci“. Ovakvo izvještavanje kojim se diže glas protiv vlastitih kolega i novinarske struke rijetko se bilježi. Valjda iz razloga jer Kusmuk jeste sve – i glasnogovornica vlasti RS-a i mrziteljica svega što je drugo i drugačije u odnosu na ono što vlast RS-a proklamuje − samo ne novinarka.
BNTV
Nijedan izvještaj.