FTV: SVEČANO, KOREKTNO I NIŠTA IZVAN TOGA
3. – 9. maj 2016.
(PRE)SVEČANO O FERHADIJI: Otvaranje banjalučke džamije Ferhadije bio je medijski događaj sedmice koji je imao višestruke odjeke, a bio je praćen s više aspekata (urednica Edina Šečerović). U središtu pažnje bile su poruke mira i suživota, kako su to jedinstveno ocijenili mnogobrojni mediji, te izjave vjerskih zvaničnika. Pošto je manifestacija prošla u prigodnoj slavljeničkoj atmosferi, bez nemilih bezbjednosnih incidenata od prije petnaest godina, date ocjene mogu se smatrati tačnima, ali i pouzdanim vjesnikom relaksacije međuvjerskih i međunacionalnih odnosa u zemlji.
POLITIČKE I SIMBOLIČKE IGRE: Skup je obilovao i zvanicama iz svijeta politike, a predsjednik Milorad Dodik povukao je zanimljiv taktički potez, te nije htio govoriti u zvaničnom programu, ističući kako političari ne bi trebali govoriti na vjerskom skupu. No, drugi su se odlučili na političke besjede. Turski premijer Ahmet Davutoglu bio je naročito inspirisan, pa se upustio i u prizivanje nasljeđa Alije Izetbegovića, ali to je ostalo nespomenuto u obradi FTV-a, za razliku od Dodikovog poteza. Ako se otvaranju Ferhadije već posvetila posebna pažnja, onda se trebalo u jednom od priloga pozabaviti i političkim i simboličkim igrama koje su jednako značajna vijest kao i uzdanje da smo svjedoci novog suživota. Posebno jer su pojedine poruke gostiju bile pomalo naivno optimistične, ili čak drske, kao ona o multietničkoj Banjaluci. Ili traktat turskog gosta o političkom ocu Aliji Izetbegoviću. Srušeni i opet obnovljeni vjerski i kulturni spomenik zaslužio je i kratko podsjećanje na svoju istoriju, uključujući i podatak o danu i okolnostima rušenja. Posebno jer su informacije o počiniocima varvarstva, ili spekulacije o njima, rijetko kada prisutne u javnosti, a tek ponegdje i sramežljivo se govori o mogućim izvršiocima i nalogodavcima. Ferhadija je zaslužila više od TV-kurtoazije o miru i bijelom golubu, a to se moglo postići sa nekoliko riječi o njenom varvarskom brisanju iz kulturne baštine grada koji je daleko od sna o multietničnosti. Možda će neko reći da nije bio trenutak za to, ali kakav je to trenutak ako se istina ne smije provući kao opomena svim lažnim i iskrenim optimistima novog suživota.
POVRATAK GRČKE: Ljetos smo svakodnevno slušali o grčkoj dužničkoj krizi, Syrizi i uslovima kreditora. Spoljni dug Grka bolje smo znali nego sopstveni, a redovno su se pratili i unutarpolitički obračuni novopečenog premijera Ciprasa i njegovih stranačkih rivala. U međuvremenu, Atina je zbrisana s domaćeg informativnog reljefa uz poneku crticu o socijalnom nezadovoljstvu koja se prije mogla naći u dnevnoj štampi. U nedjeljnom izdanju urednice Edine Šečerović gledamo povratak grčke krize na naše TV-ekrane, i to u veoma kvalitetno pripremljenom prilogu koji je sadržajno djelovao raskošno, što često nije slučaj sa spoljnopolitičkim vijestima. Ovdje je uvijek najbolje kada se javnosti prezentuje malo širi kontekst, pored onoga što je bio okidač (novi sindikalni protesti), tj. kada se novinari u pripremi oslone na više dostupnih informacija iz dužeg perioda. Naša publika je gladna vijesti iz svijeta u dužoj i izdašnijoj pripremi, nalik onima iz regiona. Naprimjer, beogradska Politika i bez dopisnika i specijalnih izvjestilaca nerijetko uspijeva u formi kratkih novinskih eseja dočarati svjetske aktuelnosti, ili strujanja u drugim zemljama. Možda bi se trebalo razmisliti o drugačijem tretmanu spoljnopolitičke rubrike u Dnevniku, bez obzira što nemamo kapacitete za izvjestioce sa terena ili direktna javljanja.
IZDVOJENO:
Sve vrijeme dok se prate tenzije između vladajuće koalicije i opozicije u Republici Srpskoj (npr., u četvrtak i ponedjeljak, urednica Amra Zaklan) o najavljenim protestima, provlači se stav čelnika vladajućih stranaka da su posrijedi “strane premise” ili da se radi o “stvaranju haosa iz Sarajeva”. Urednička odluka da se lagodno pređe preko teških optužbi i kvalifikacija protiv NN lica i NN krugova je, najblaže kazano, neobična, jer opskurna politička argumentacija o sarajevsko-stranoj zavjeri tražila je snažniju novinarsku reakciju.
OCJENA: 6
BHT1: IZOSTALE INFORMACIJE O VARVARSTVU
3. – 9. maj 2016.
PORUKE MIRA I SUŽIVOTA: Baš kao i federalne kolege, i BHT1 je u središte izvještavanja o otvaranju banjalučke Ferhat-pašine džamije postavio prepoznate poruke mira, citirajući vjerske zvaničnike i političke goste u njihovim pomirujućim izjavama (urednica Samira Krehić). Letimično se pojavljivala informacija da je centralna gradska džamija prije 23 godine srušena, ali, po pravilu, bez subjekta ili opisivanja okolnosti rušenja. Valjda da se ne pokvari svečarska atmosfera. Dan prije, u pripremi urednice Blažice Krišto moglo se čuti više o tajnama i poteškoćama pri radovima na autentičnoj restauraciji vrijednog kulturnog spomenika, ali i činjenica da su sve banjalučke muslimanske bogomolje srušene za vrijeme rata. Javni servis se, izgleda, zanio svečanim duhom otvaranja koje je proteklo bez incidenta, ali javnosti, ponajviše samoj Banjaluci, nedostaju informacije o varvarstvu koje je počinjeno i koje ne može i ne smije biti zaboravljeno kao događaj bez vinovnika. Okolnosti rušenja Ferhadije moraju se češće spomenuti, jer suživot se ne gradi na deklamacijama.
MLAKO O VRUĆIM POLITIČKIM TEMAMA: Dok se rasplamsane strasti između dva politička bloka u Banjaluci zaoštravaju, Dnevnik 2 užarene tonove prati sve pospanije. U ponedjeljak priču daje kroz naizmjenične izjave protagonista, a jednako nezainteresovano kao i FTV reaguju na prozivanje vladajuće koalicije da su u političke sukobe umiješane “strane premise”. Konstatacija se danima čula iz reda stranaka okupljenih oko predsjednika Dodika, ali javni servis je ostao inertan na populističku žaoku kojom se šire dezinformacije.
IZDVOJENO:
BHT1 je u istom izdanju Dnevnika uvrstila prilog o radu federalne parlamentarne Komisije za javna saslušanja javnih preduzeća sa negativnim revizorskim izvještajima. Puštane su izjave direktora preduzeća u kombinaciji sa izdvojenim ocjenama revizora. Praksa emitovanja javnih saslušanja u Parlamentu, ili bar njihovog vjerodostojnog skraćenog prikaza, trebala bi biti redovna u informativnom programu javnog servisa.
OCJENA: 4
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Izjave koalicije oko SNSD-a da stranci i Sarajevo pripremaju proteste opozicije u Banjaluci, u narednim danima mogle bi dobiti nastavak na banjalučkoj političkoj sceni njihovom sve češćom upotrebom. Javni servisi nisu slijedili u svojim pripremama trag zapaljivih izjava koje liče na bezočnu populističku retoriku, već su ih uredno prenosili kao ozbiljne političke tvrdnje, stavljajući dezinformacije u ravan sa ostalim informacijama. Političkoj eliti koja bi da formira javno mnijenje izlizanim teorijama zavjere treba odgovoriti propitivanjem njenih teorija posve jednostavnom demistifikacijom. Zašto naši vajni javni servisi nisu nametnuli nekoliko pitanja kao što su: Koji stranci? Koje Sarajevo? Da li se misli na delegaciju EU? Ambasadu neku? Pitanja su se mogla adresirati potencijalnim “kreatorima haosa”. Drugi propust u minuloj sedmici jeste režiranje romantičarskog optimizma iz multietnički blokirane Banjaluke, gdje je otvorena Ferhadija koja je, kako se sramežljivo prenosi, srušena. Ko ju je srušio i kako, nije se moglo doznati, jer igrala se epizoda suživota. Neupućeni bi mogli pomisliti da je srušena u zemljotresu 1993. godine.
