RTRS: Prešutjeli sve najvažnije informacije

1. februar – 1. mart 2026.

BHRT: Vijest o prekidu emitiranja programa BHT1 je RTRS dočekala gotovo slavodobitno, stvarajući percepciju opšteg konsenzusa protiv BHRT-a kroz izjave zvaničnika RS-a i pomno odabrane izjave građana sa negativnim stavom prema državnom televizijskom serivsu („Ne gledam“, „Za mene nepostojeći servis“). Prenesen je i komentar predsjednika SNSD-a Milorada Dodika sa platforme X, gdje je poručio „Bili su crni, crni neka i ostanu. Neka se njima bave oni koji jauču za crnilom.“, a čuli smo i izjavu direktorice RTRS-a o raspodjeli prihoda od RTV takse i marketinga. Zaključak koji gledalac može stvoriti je kako je opstanak BHRT-a udar na RS i RTRS, a jedino što je RTRS propustila spomenuti u temeljitom prilogu o problemima BHRT-a jeste činjenica kako je Okružni sud u Banjoj Luci presudio da entitetski emiter ima obavezu isplatiti državnom dugovanja po osnovu neuplaćenih prihoda od RTV takse.

GODIŠNJICA USTAVA RS-a I DAN NEZAVISNOSTI BIH-a: Cijelih jedanaest minuta dnevnika RTRS-a u subotu bilo je posvećeno godišnjici proglašenja prvog ustava RS-a, i ovaj blok je sjajan primjer za edukaciju o stavljanju medija u funkciju identitetske polarizacije i historijskog revizionizma. U njemu smo mogli čuti otvorenu huškačku kvalifikaciju kako „muslimani godinama slave ubistvo dok srpski narod prislužuje svijeće“, a isto važi i za dnevnik od nedjelje, kada je u prilogu o Danu nezavisnosti BiH-a rečeno da ga slavi „narod koji formalno prije 34 godine nije ni postojao“. Sve što smo o godišnjicama proglašenja ustava RS-a i referendumu o nezavisnosti BiH-a čuli u potpunosti funkcioniše kao političko-historijski narativ legitimizacije svega što je u ime srpskog naroda urađeno devedesetih godina, bez ikakve kontekstualizacije i osvrta na okolnosti rata u Sloveniji i Hrvatskoj, te raspada Jugoslavije generalno. Vrhunac svega je izjava analitičara koji je opisao kako je „u to doba srpski narod bio potpuno sam protiv tog unipolarnog sveta“, a nekim propustom nije spomenuto ni kako je i zbog čega cjelokupan vrh RS-a koji je bio protiv unipolarnog svijeta osuđen pred sudom u Haagu.

ŠTA SA IRANOM: Kada zvanična politika pokušava koketirati i sa Rusijom i sa SAD-om, prije ili kasnije ćete doći u situaciju u kojoj se morate opredijeliti za jednu od ove strane. To je u programu RTRS-a vidljivo na primjeru američko-izraelskog napada na Iran, gdje je u subotu izvještavanje bilo krajnje profesionalno i balansirano, uz prenošenje Dodikove izjave u kojoj je on podržao Izrael. Već sutradan je ton bio otvoreno anti-iranski, sa formulacijama kako je „Iran tigar od papira“ i općenitom montažom u dramaturški narativ koji pojačava percepciju sukoba civilizacija. Primjer je izjava dogradonačelnika izraelskog grada Ashdoda koji je iznio otvoreno trijumfalističke i ponižavajuće ocjene o Iranu, a RTRS ih prenijela bez distance. Ono što je RTRS uradila jako kvalitetno i što treba spomenuti jeste prilog o ekonomskim implikacijama novog sukoba koji je emitiran u nedjelju. Prilog o Hormuškom moreuzu i cijeni nafte je jedan od profesionalno najuravnoteženijih dijelova dnevnika – ton je analitički, bez ideološke mobilizacije i predstavlja primjer kvalitetnog informativnog novinarstva.

Ocjena: 1

BNTV: Korektno, profesionalno, balansirano

1. februar – 1. mart 2026.

DŽOMBIĆ: U banjalučkom okružnom sudu je u četvrtak nastavljeno suđenje bivšem premijeru RS-a Aleksandru Džombiću zbog zloupotrebe prilikom davanja kredita Investiciono-razvojne banke RS-a u vrijednosti od 19,4 miliona KM firmi Energolinija 2012. godine. Svugdje bi suđenje bivšem premijeru bila vijest za dnevnik, osim na javnom televizijskom servisu kojeg plaćaju građani entiteta RS-a – zbog toga je važno da postoje alternativni izvori informacija koji nisu pod direktnom kontrolom vlasti. U ovom je slučaju tu ulogu odigrala BNTV, korektnim i profesionalno balansiranim prilogom u kojem je objašnjen kontekst krivičnog djela koje se Džombiću stavlja na teret, preneseni su stavovi i tužilaštva i odbrane, a čuli smo i podsjećanje na ukidanje presude iz prvostepenog postupka. Osim toga, na prilog kojim je otvoren dnevnik u četvrtak nadovezan je i uradak u kojem se ukazalo na to kako su u RS-u rijetki slučajevi gdje neki istaknuti funkcioner završi na optuženičkoj klupi, a povučene su i kvalitetne paralele s entitetom FBiH-om gdje je „čak na desetine visokorangiranih političara završilo i u zatvoru i protiv njih su pokrenuti procesi“.

VIADUKT: „Nakon što su u javnost dospjele informacije da je banjalučko okružno tužilaštvo obustavilo istragu protiv kompanije Viadukt, otvorilo se pitanje da li u Republici Srpskoj uopšte postoji ruka pravde, i da li će iko odgovarati za aferu kroz koju su nadležni građane ojadili za preko stotinu miliona maraka?“, pitanje je iz dnevnika BNTV-a u srijedu. Prilog koji je počeo ovim pitanjem bio je nastavak priloga kojim je otvoren dnevnik u utorak, a koji se zasnivao na saznanju o obustavi istrage u aferi Viadukt kojeg je na svom nalogu na platformi X objavio zastupnik Branislav Borenović. Činjenica je da je ova vijest u početku (utorak) u potpunosti bila zasnovana na Borenovićevom tweetu, odnosno vođena iz perspektive opozicionog političara. Međutim, u srijedu je uslijedila detaljna razrada sa istraživačkom strukturom – citirani su i tužilaštvo i opozicija, i nezavisni glasovi prije nego je postavljeno ključno pitanje: zašto niko nije odgovarao za milionsku pljačku. Naravno, ni ovo pitanje ni vijest o obustavi istrage nisu se mogli čuti na javnom entitetskom servisu.

ĐURIĆ: U svom izvještavanju BNTV redovno obraća pažnju na perspektivu zvaničnog Beograda, a u zadnje vrijeme to čini upadljivo više nego RTRS – štaviše, može se reći da RTRS skoro da ignoriše neke aktivnosti koje poduzima vlast Srbije, poput posjete ministra vanjskih poslova Marka Đurića Washingtonu. Ovu je posjetu BNTV dosljedno pratila, te u tri navrata (ponedjeljak, utorak, četvrtak) posvetila priličnu pažnju susretima koje je Đurić imao sa američkim zvaničnicima. Zanimljivo, javni servis je ovu posjetu u potpunosti ignorisao.

NEPODOBNI VETERANI: „Umjesto da rješava probleme boračke populacije, srbačka boračka organizacija odlučila se za obračun sa onima koji ukazuju na loš položaj ove kategorije“, upozorila je u četvrtak BNTV na pritiske sa kojim se suočavaju „nepodobni“ veterani RS-a u mjestu Srbac. Navodno, oni koji kritikuju vlast budu pozivani pred „sud časti“, a dešavaju se i isključenja iz boračke organizacije što za sobom povlači i gubitak prava na boračke naknade i beneficije. Iako je ovo rečeno u okviru priloga o generalno lošoj brizi o borcima u Srpcu, metode pritiska koje se u njemu spominju zaslužuju poseban i mnogo ozbiljniji pristup, sa više strana, detalja i argumenata kako bi uradak bio kredibilniji.

Ocjena: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

Kao i inače, i ove sedmice je RTRS radila na afirmaciji vlasti te institucionalnoj i identitetskoj homogenizaciji u RS-u, a BNTV na kritici vlasti i skretanju pažnje na njene afere kojima na javnom servisu nema mjesta. Najplastičniji primjer za ovu konstataciju pronaći ćemo u onome kako su dvije televizije otvorile svoje dnevnike u srijedu.

Tog je dana udarna vijest na RTRS-u bila „još jedna neprihvatljiva intervencija Kristijana Šmita u finansijski sistem u BiH-u“, u vidu izdvajanja 112,5 miliona KM za uvođenje elektronskog glasanja. U četiri minute koliko je trajao ovaj prilog čuli smo uvrede i diskreditacije visokog predstavnika („lažni visoki predstavnik“) i političara iz Federacije („muslimanske sećije“), zatim insinuacije kako se elektronsko glasanje uvodi kako bi se promijenila vlast u RS-u, ničim potkrijepljene ocjene kako se „Šmit ne obazire na ustavnost i zakonitost“ i tvrdnje kako su uređaji za elektronsko glasanje „skalamerije koje su odbačene u Evropi“.

Nasuprot tome, BNTV je uvodne minute dnevnika istog dana posvetila „legalnoj pljački“, ocjenjujući tako vijest da je Vlada RS-a odobrila isplatu posljednje tranše od 58,7 miliona KM za otkup koncesije na RiTE Ugljevik od preduzeća ComSar. Riječ je o ukupno 240 miliona KM koliko su „građani RS-a platili za nešto što je već bilo njihovo“, kako opisuje BNTV. Na ovaj prilog se nadovezao onaj već spomenuti o obustavi postupka u aferi Viadukt, tako da je kontrast između RTRS-a i BNTV-a tim jači – dok RTRS predstavlja spornim ulaganje 100 miliona u izborne tehnologije, BNTV pita da li će iko odgovarati za 400 miliona KM koliko je RS izgubila u aferama ComSar i Viadukt.

Ovaj kontrast je izražen i u obilježavanju godišnjica značajnih događaja, u sedmici u kojoj je RTRS ponovo informativnu dimenziju podredila promociji propagandnih narativa. Naime, istog onog dana kada je javna televizija odvojila jedanaest minuta na ideološko-revizionistički blok o ustavu, BNTV je „obilježila“ dvadesetu godišnjicu dolasku na vlast Milorada Dodika – i to kritičkim prilogom o „apsolutističkoj vladavini“ i „dvije izgubljene decenije“ u kojima su „vlasti i institucije Republike Srpske pretvorene u aparat u službi jednog čovjeka“.

S druge strane, u svom izvještavanju BNTV ne bježi od pro-opozicione postavke, pa je ove sedmice pružila gradonačelniku Banje Luke Drašku Stanivukoviću platformu da objasni svoje stavove o uređenju grada i optuži opoziciju (SNSD) za opstrukcije. Ne treba ni napominjati koliko je Stanivukoviću RTRS bila nesklona ove sedmice, budući da je tri dana u nizu predstavljala njegove planove za uređenje grada kao protjerivanje republičkih institucija iz Banje Luke. Ovdje za RTRS treba primijetiti kako i nije riječ o pukom targetiranju gradonačelnika, budući da je u prilogu o prekomjernom zapošljavanju u gradskoj administraciji dosta argumenata koji se čine jako uvjerljivim.

Plus sedmice

RTRS
Prilog o požaru u Brčkom od petka je primjer profesionalno korektnog kriznog izvještavanja – vidjeli smo odlično javljanje reporterke sa obiljem informacija, smirenog tona i bez dramatizacije.

BNTV
Vrijedi pohvaliti prilog o nedovoljnom i netransparentnom ulaganju u sport koji je emitiran u dnevniku od subote. Dobar rezultat skijaša Marka Šljivića na ZOI iskorišten je kao odličan povod da se zagrebe ispod površine i prikažu loši finansijski uslovi za bavljenje vrhunskim sportom u BiH-u. Kao poseban kvalitet priloga ističe se navođenje primjera neadekvatnog i netransparentnog ulaganja od lokalnog pa do državnog nivoa, sve do zaključka kako se sredstva na nivou BiH-a „dijele po babi i stričevima“, na osnovu naklonosti pojedinih ministara. Ovdje bi se možda mogla iskazati i zamjerka na loš plasman ovog priloga u hijerarhiji vijesti tog dana, budući da je sigurno bio isuviše kvalitetan za dvadeset treći minut emisije.

Minus sedmice

RTRS
Ocjene kako 1. mart slavi „narod koji formalno prije 34 godine nije ni postojao“ i kako „muslimani godinama slave ubistvo dok srpski narod prislužuje svijeće“ prelaze svaku granicu političkog komentara i direktno ulaze u domen indirektnog govora mržnje u maniru ratne propagande.

BNTV
„Iranske (!) odbrambene snage saopštile su da njihovo ratno vazduhoplovstvo izvodi novi talas vazdušnih udara koji će, kako je rečeno, pogoditi srce Teherana“, bio je uvod u prvi prilog dnevnika BNTV-a u nedjelju. Ovakav lapsus u prvoj rečenici emisije je nešto što se ne bi smjelo događati.