BHT1: Zašto nismo čuli da Milanović misli da nemamo leba da jedemo?
- – 8. novembar 2021.
SCHMIDT VS. DODIK: Peripetije oko obraćanja Christiana Schmidta Savjetu bezbjednosti bile su top tema danima, a vijesti na tu temu su samo u utorak i srijedu dobile oko deset minuta. Urednik Milan Đurović donosi mišljenja analitičara, ali i izjave diplomata i reakcije ovdašnjih političara. Ipak, Milorad Dodik je u prvom planu, pa smo od njega u utorak čuli da ga visoki predstavnik kleveće i da je on okupator. To što je lider SNSD-a sada u prvom planu, ovog puta bilo je i očekivano, jer je on svoju retoriku već mjesecima gradio na sukobu sa Schmidtom i tezi da njemački diplomata nije legitimno izabran visoki predstavnik.
KAD NASLOV NE PRATI VIJEST: Urednik Dejan Petrović je vijest da je SNSD poslao Narodnoj skupštini materijale za vraćanje nadležnosti Republici Srpskoj ispratio naslovom (u udarnoj špici) „SDS protiv svega što dovodi u pitanje RS“. Ovdje skrećemo pozornost uredniku da nije fer u udarnom naslovu isticati stav samo jedne strane u vezi s pitanjem oko kojeg su dvije vodeće političke stranke očito podijeljene. Ili u vezi s povodom oko kojeg se razmjenjuju teške riječi. Ispravno bi bilo da je bar stajalo da se radi o tvrdnji SNSD-a, a ne da se gledateljima to istura kao nekakva gotova ocjena ili zaključak. Uostalom, u prilogu Mirko Šarović iznosi ozbiljne optužbe na račun vladajuće stranke i njenog lidera, prozivajući ih za ugrožavanje mira i bezbjednosti, i da to čine zbog izborne kampanje. Zašto se Šarovićeva ocjena nije našla u naslovu?
SMIŠLJENO STIŠAVANJE TONA ILI SLUČAJNI PROPUST? Urednica Blažica Krišto u četvrtak prenosi i komentar Zorana Milanovića da je Dodik najmanji problem u BiH, kao i njegovu skepsu prema načinu rada visokog predstavnika. BHT1 je cenzurisao hrvatskog predsjednika u dijelu koji je većini drugih medija bio najatraktivniji, pa nismo čuli njegovu doskočicu da „u BiH nemaju leba da jedu, mogu se kestenjima gađati“, a kojom je potcijenio mogućnost izbijanja bilo kakvih novih sukoba. Zašto su to učinili na BHT1? Da nastup hrvatskog predsjednika ostane u ozbiljnom tonu? Da javnost ne pomisli da se radi o cirkusantu koji svaki dan zbija novu šalu na ozbiljne teme? Šta god da je posrijedi, smišljeno stišavanje tona u dijelu u kojem govornik otkriva svoju neozbiljnost, ili slučajni urednički propust, BHT1 treba prestati sa praksom da političke priloge i izjave cenzurira u njihovim najinteresantnijim dijelovima.
OCJENA: 4
FTV: O epidemiji u crticama
- – 8. novembar 2021.
MANJE INTERESOVANJE, ATRAKTIVNA OBRADA: Schmidtov izvještaj i obraćanje Savjetu bezbjednosti (SB) top je politička tema i na FTV-u, ali tamo je interesovanje opalo nakon saznanja da se visoki predstavnik neće obratiti na sjednici SB-a. Tema je odjednom od deset plus dobila svega četiri minute u drugom danu praćenja. Urednica Maida Muhović donosi mišljenja analitičara, kao i ocjenu da uprkos tome što je njemački diplomata podnio „do sada možda najprecizniji izvještaj“, neće se moći obratiti tijelu UN-a. Urednica Merima Adembegović pak sve je ispratila znakovitim i atraktivnim naslovom „BiH – mala igračka velikih sila“.
ZAŠTO EPIDEMIJA VIŠE NIJE VIJEST (DANA)? Epidemija koronavirusa ne jenjava, a gledaoci javnih televizija osim bilansa novozaraženih i preminulih ne dobijaju više informacija. Dnevni korona-presjek se obično daje negdje između dvadeset druge i dvadeset i sedme minute, i tu se stavlja tačka. Narativ o stanju epidemije čujemo prije iz susjednih zemalja, ili iz svijeta na osnovu agencijskih vijesti. Istina, teško je držati pažnju na okolnost koja nas okružuje već skoro dvije godine, a i drugi su događaji i vijesti uzeli pažnju. Ovdje ipak ostavljamo na razmišljanje urednicima kako je moguće da su korona i, što je još bitnije, protivepidemijske mjere, i dalje udarna vijest u regiji dok su kod nas na margini i u crticama. Članovi kriznih štabova, ministri zdravlja, ljekari u Hrvatskoj i Srbiji, odakle naši gledaoci najviše prate vijesti, redovno gostuju u informativnim programima. Šta se zbiva kod nas? Jesmo li svi digli ruke od pošasti u zemlji koja je druga u svijetu po smrtnosti od koronavirusa?
POSLJEDICE VIDIMO, ŠTA SU UZROCI? FTV je slično kao i BHT1 ispratila poplave javljanjem reportera sa terena i praćenjem situacije u svim pogođenim područjima. Urednica Merima Adembegović odmah se u subotu u naslovu pita šta su uzroci? Na ekranu se daju posljedice u vidu apokaliptičnih prizora, a u naslovu stoji pitanje koje nas sve zanima. Urednici na FTV-u znaju donijeti naslov koji pogađa u sridu ili koji zna objasniti vijest.
OCJENA: 5
KOMPARATIVNA ANALIZA: Sjednica Savjeta bezbjednosti o našoj zemlji, i to što visoki predstavnik po prvi put nije dobio priliku da predstavi svoj izvještaj, obilježili su početak i sredinu prošle sedmice. Primjetno je bilo da je FTV smanjio interesovanje kada je postalo izvjesno da se Christian Schmidt neće moći obratiti SB-u, dok je BHT1 prenoseći komentar hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića cenzurirao ga u dijelu u kojem je javnost počastio novim gafom o lebu i kestenju. Ukratko, šef hrvatske države smatra da sukobi u BiH nisu mogući jer nemamo leba da jedemo. FTV je prenio izjavu, kao i većina drugih medija, jer to je još jedan u nizu Milanovićevih gafova, dok su na BHT1 taj dio izjave isjekli zadržavajući privid ozbiljnog tona u kojem bivši lider SDP-a umanjuje Dodikove prijetnje po sigurnost. Zabrinjava što su obje televizije izgubile skoro svako interesovanje za epidemiju i protivepidemijske mjere.
Plus sedmice
BHT1
Poplave su ispraćene tematski i javljanjem reportera s više mjesta na terenu. BHT1 je opravdao ulogu javnog medijskog servisa u dramatičnom trenutku.
FTV
Poplave su ispraćene tematski i radom na terenu.
Minus sedmice
BHT1
Političke priloge i priče često prate urednički propusti ili ispuštanje najatraktivnijih dijelova.
FTV
Epidemija je izgubila svoje mjesto u Dnevniku 2. Nije dovoljno samo donijeti presjek brojki. Kakvo je stanje u bolnicama? Da li se preduzimaju mjere zaštite? Ko kreira politike protivepidemijskih mjera? Ko vodi krizu? Jesu li vakcine i COVID potvrde dovoljne za epidemiološku sigurnost?
