RTRS I BNTV: Još jedna politička, a ne pravna odluka… protiv srpskog naroda

RTRS je uvijek uz vlast – i kad prešućuje sve važno u vezi sa slučajem Dragičević i kad napada odluku Ustavnog suda BiH o 9. januaru. BNTV bi da traži pravdu za Davida, ali i da podržava političare u borbi za nepoštivanje zakona

RTRS I BNTV: Još jedna politička, a ne pravna odluka… protiv srpskog naroda
Foto: Index.hr

RTRS: Ko je Reinhard Priebe?

  1. – 31. mart 2019.

O NEUSTAVNOM DANU RS-a: Odluka Ustavnog suda BiH kojom je po drugi put osporen 9. januar kao Dan Republike Srpske bila je povod da novinari RTRS-a ponovo iskažu svoj patriotizam. U najavi izvještaja o odluci Ustavnog suda BiH (Dnevnik 29. marta) prezenterka navodi da je „ponovo građanima Srpske osporeno da slave svoj dan“.  Isto čini u svom izvještaju i Gvozden Šarac, ističući  da je „Ustavni sud BiH  bacio pod noge referendumsku volju građana“, referirajući se na referendum o 9. januaru kao Danu RS-a koji je održan u osvit lokalnih izbora 2016. Pri tom uredništvo javnog RTV servisa RS-a pod „građanima Srpske“ podrazumijeva, evidentno, samo one srpske nacionalnosti. I izostavlja se činjenica da je, shodno Ustavu RS-a, to entitet ravnopravnih i konstitutivnih naroda: Bošnjaka, Srba, Hrvata i Ostalih. Podvlačimo da je diskurs kako novinara RTRS-a tako i srpskih političara o odluci Ustavnog suda identičan onom kada se komentarisala drugostepena presuda Žalbenog vijeća Mehanizma za međunarodne krivične sudove ratnom zločincu Radovanu Karadžiću. U oba slučaja riječ je, ističe se, „o političkim, a ne pravnim odlukama, usmjerenim prema srpskom narodu i RS-u“.

Odluka Ustavnog suda BiH bila je ključna tema i Dnevnika 30. marta. Ponovljeni su dan ranije izneseni stavovi srpskih političara koji su isticali da neće odustati od toga da Dan RS-a proslavljaju 9. januara. Ovom su dodana i, kako je navedeno, mišljenja pravnih eksperata koji su u pravilu i članovi vladajućih političkih stranaka u RS-u. Jedina vrijednost navedenih izvještaja u konačnici se svodi na primjer kako novinari RTRS-a bespogovorno prihvataju i afirmišu stavove srpske političke javnosti koja se oglušuje o vladavinu prava.

REINHARD PRIEBE U BiH: Izvještaj o dolasku u zvaničnu posjetu BiH Johannesa Hahna, komesara za proširenje Evropske unije, pripremila je Branka Kusmuk. Iako s daleko manje vlastitih komentara i zaključaka, Kusmuk ipak nije odoljela da ih barem djelimično koristi. Poput tvrdnje da su za formiranje Vijeća ministara  BiH kočnica i dalje „stara sarajevska uslovljavanja vezan za NATO integracije“. O sastanku Hahna s ocem ubijenog Dženana Memića Murizom i Suzanom Radanović , majkom ubijenog Davida Dragičevića, Kusmuk nije kazala nijednu jedinu riječ. Tek u završnici izvještaja kratko je navela da u BiH dolazi „kako kažu, njemački ekspert za vladavinu prava“. S kojim ciljem, objašnjenje je izostalo.

Ocjena 1

BNTV: Dvostruki aršini u zazivanju vladavine prava

  1. – 31. mart 2019.

NEMA ODUSTAJANJA: Na političkoj sceni bh. entiteta Republika Srpska s posebnim negodovanjem dočekana je odluka Ustavnog suda BiH kojoj je ponovo osporen 9. januar kao Dan RS-a. Naime, riječ je o odgovoru na apelaciju delegata bošnjačke i dijela hrvatske nacionalnosti u Vijeću naroda RS-a u kojoj su zahtijevali ocjenu ustavnosti ovog entitetskog praznika. U Dnevniku emitovanom 29. marta gledateljima su predočene reakcije od Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, preko entitetske predsjednice, premijera, predsjednika Narodne skupštine kao i lidera srpskih parlamentarnih stranaka. Koji su listom ustvrdili da je odluka „politička, a ne pravna“, da će se naći načini  „da se pod navodnicima“ u entitetskom parlamentu ispoštuje odluka Ustavnog suda, te da „RS neće odustati od proslave 9. januara“.

PRAVDA ZA DAVIDA I DŽENANA: U istom Dnevniku sljedeći izvještaj bio je vezan za slučaj ubistva Davida Dragičevića, odnosno najavu dolaska Reinharda Priebea, specijalnog istražitelja Evropske unije koji bi trebao utvrditi jesu li policija i pravosuđe kako u RS-u u slučaju Dragičević, tako i u Federaciji BiH u slučaju smrti Dženana Memića poštovali zakone. Ovo navodimo jer upravo na slučaju Dragičević, ali i nizu drugih novinari BNTV-a ukazivali su na brojna  kršenja zakona. Nalazimo, stoga, licemjernim bez kritičkog promišljanja prihvatanje stava srpskih političara da neće poštivati odluku Ustavnog suda BiH, a istovremeno zazivanje pravde i pravičnosti u drugim slučajevima.

ISKRENE UVREDE ILI ISKRENI POZIVI ZA ULAZAK U VLAST: Gledatelji su u nedjelji iza nas izvještavani i o razgovorima koji su na Dodikovu inicijativu vođeni između ključnih predstavnika SNSD-a, SDS-a i PDP-a oko koaliranja, tj. stvaranja srpskog bloka na nivou BiH. U vezi s tim izdvajamo izvještaj Danine Milaković, koja je, dok javnost čeka konačan odgovor hoće li opozicija u RS-u ostati opozicija ili će, pak, pokleknuti pred ponudama SNSD-a, napravila retrospektivu o tome šta je Milorad Dodik, lider SNSD-a, samo tokom posljednje  izborne kampanje govorio o vodećim ljudima SDS-a i PDP-a Vukoti Govedarici i Branislavu Borenoviću. Riječ je o nizu ne samo negativnih kvalifikacija nego i prostačkih uvreda na osnovu kojih je Milaković otvorila i pitanje koliko je onda Dodikov poziv na saradnju iskren.

Ocjena 6

Komparativna analiza

Dva smo svijeta različita – bio bi najkraći opis načina na koji su RTRS i BNTV u svojim dnevnicima gledatelje izvijestili o prvih sto dana rada Vlade RS-a Radovana Viškovića. Dok je u Dnevniku RTRS-a gledateljima ponuđen hvalospjev u najboljem propagandističkom maniru uspjeha postignutih u prvih sto dana, novinari BNTV-a temi su prišli analitički. Pri tom su kao osnov  koristili istraživanja nevladinih organizacija o obećanjima datim tokom kampanje. Realizirana su samo dva od 217. A šta sve nije ni započeto….

About The Author

Izdvojeno
Novinari su gledatelje u Dnevniku 28. marta izvijestili o stotinu dana rada Vlade premijera RS-a Radovana Viškovića u maniru klasične političke propagande. Uspjeh su potkrijepili i podatkom o zapošljavanju 34 najbolja studenta s oba javna univerziteta RS-a u Vladi i javnim preduzećima RS-a. O sajmu zapošljavanja koji je toga dana održan u Banjaluci, koji su organizirale firme iz Slovenije, nije rečena nijedna riječ. Vjerovatno zato što je broj onih koji su na njega došli u potrazi za poslom bio višestruko veći od broja ponuđenih radnih mjesta.
Plus sedmice

RTRS
Nijedan izvještaj.
BNTV
Izvještaj Tijane Milinković o sto dana rada Vlade RS-a. Kao osnov koristila je analizu nevladinih organizacija Istinomjer i Zašto ne, prema kojima su od 217 obećanja koje su stranke na vlasti u RS-u dale tokom kampanje do sada realizovana samo dva. Kako se malo do datih obećanja drži novinarka je ilustrovala kroz izjavu premijera RS-a Radovana Viškovića, koji je, iako dolazi iz SNSD-a, kazao da ga ne obavezuju obećanja koje je dao njegov partijski šef (povećanje prosječne plate na hiljadu KM), „jer je Dodik član Predsjedništva BiH, a on premijer“.

Izdvojeno
Novinari su gledatelje u Dnevniku 28. marta izvijestili o stotinu dana rada Vlade premijera RS-a Radovana Viškovića u maniru klasične političke propagande. Uspjeh su potkrijepili i podatkom o zapošljavanju 34 najbolja studenta s oba javna univerziteta RS-a u Vladi i javnim preduzećima RS-a. O sajmu zapošljavanja koji je toga dana održan u Banjaluci, koji su organizirale firme iz Slovenije, nije rečena nijedna riječ. Vjerovatno zato što je broj onih koji su na njega došli u potrazi za poslom bio višestruko veći od broja ponuđenih radnih mjesta.
Minus sedmice

RTRS
Izvještaji vezani za odluku Ustavnog suda BiH kojom je po drugi put osporen 9. januar kao Dan RS-a. U već uobičajenom maniru: umjesto profesionalnog prenošenja ključnih informacija gledateljima je ponuđena patriotsko-populistička priča zasnovana na tezi o političkom, a ne pravnom odlučivanju Ustavnog suda BiH s tvrdnjom „da su njegove odluke, u pravilu, na štetu srpskog naroda i RS-a“.
BNTV
Zazivati pravo i pravdu, ukazivati na nepoštovanje zakona ne samo kroz slučaj neriješenog ubistva Davida Dragičevića nego i brojnih građana RS-a, a istovremeno prihvatati kao legalne stavove srpskih političara o nepoštovanju odluke Ustavnog suda BiH znači i prihvatati dvojne standarde u provedbi zakona, što u javnosti koja kritički promišlja bh. zbilju stvara konfuziju.