RTRS: Majka Rusija i njeni sateliti

1. decembar 2025. – 7. decembar 2025.

GDJE JE PREDSJEDNIK: Predsjednik – čega god – Milorad Dodik je redovno centralna ličnost dnevnika RTRS. Ovo je bilo naročito izraženo tokom nedavne kampanje za vanredne izbore za predsjednika entiteta kada je javna televizija u stopu pratila sve što je Dodik radio kako bi promovirao kandidata Sinišu Karana. Međutim, ove sedmice se Dodik u dnevnicima nije pojavljivao, osim što su redovno prenošene njegove poruke plasirane putem društvenih medija. Za pretpostaviti je da je predsjednik na zasluženom odmoru, a manje je vjerovatno da njegovo upadljivo odsustvo ukazuje na neko povlačenje iz medijskog prostora. U svakom slučaju, njegovo odsustvo je upadljivo, jer dnevnik RTRS bez Predsjednika izgleda kao Sam u kući bez malog Kevina.

RTRS PROTIV GOVORA MRŽNJE: U Federaciji BiH su ove sedmice zabilježena dva izuzetna ispada nekulture u vidu sramnog skandiranja navijača na košarkaškoj utakmici BiH – Srbija, i komentara ministra Zukana Heleza o Željani Zovko koji su daleko ispod nivoa elementarne pollitičke kulture. Bila je to prigoda da RTRS u ponedjeljak održi sedmominutnu mantru o „provincijskom primitivizmu i iskonskom šovinizmu u Sarajevu“, a Helezu u četvrtak i petak održi ukupno preko pet minuta predavanja o pristojnosti. „Vrijeđati druge i drugačije i njihove simbole, pa makar i na tribinama ili u političkoj borbi i prezirati ono što je drugima važno ili životvorno briše granice čovječanstva. I toga bi trebalo da budu svjesni svi, a pogotovo raspirivači srbomržnje i sarajevski hibridni ratnici, jer ukoliko u tim okovima budu vaspitavali generacije, međusobno poštovanje i suživot ostaće samo u istoriji arhivirani“, poručila je RTRS u ovih dvanaest minuta. Međutim, činjenica je da ova televizija nije niti spomenula nedavni šovinistički ispad Predsjednika i njegovu porciju „vaspitavanja generacija u okovima“, i to je nešto što RTRS čini zadnjom instancom koja bi ikome mogla dijeliti ikakve lekcije o bilo čemu. No, u svakom slučaju, lijepo je vidjeti da RTRS zna prepoznati govor mržnje i da se to može kad se hoće.

ELON MUSK: Kako RTRS javlja u nedjelju, „Muskov tweet sa jedne strane Atlantika pokrenuo je tsunami koji je poplavio Brisel“. Riječ je o objavi Elona Muska kako EU treba ukinuti, a koja je uslijedila nakon odluke EU da zbog kršenja zakona o digitalnim uslugama njegovu platformu kazni sa 120 miliona eura. Svojim gledateljima RTRS nije objasnila suštinu ovog kršenja zakona, nego se opredijelila da EU prikaže kao cenzorsku i antidemokratsku birokratiju, čak se pozivajući na Muskov tweet u kojem kaže kako je platforma X odbila da učestvuje u „tajnom dogovoru“ o cenzuri sadržaja na koju su druge kompanije pristale. Za razliku od pozivanja na Muskov tweet, u prilogu koji predstavlja čisti anti-EU propagandni biser nema strane koja bi objasnila pravnu pozadinu kazne, ne citira se niko iz institucija EU, nema mišljenja eksperata za digitalne politike. Međutim, tu je konstatacija da „briselska birokratija protiv sebe ima najbogatijeg čovjeka na svijetu i zvaničnika dvije najmoćnije države“, pod čime se misli na reakcije američke administracije i ruskih zvaničnika, te uz njih i Mađarske, Slovačke i Češke „koje godinama odbijaju da slijede diktat Brisela“.

14 MINUTA EUROFOBIJE: Ovaj lament nad „nepravdom“ koja je učinjena najbogatijem čovjeku na svijetu je, inače, bio samo dio većeg anti-EU propagandnog bloka koji je zauzeo gotovo polovinu dnevnika u nedjelju. Ovaj je blok trajao oko četrnaest minuta i u potpunosti je zaokružio priču o „zloj EU“ koja se može ocijeniti dominantnom narativnom linijom u dnevnicima ove sedmice. Počeo je segmentom o fondu Plana za rast teškom skoro milijardu eura, ali ne prikazujući ovaj novac kao razvojnu šansu nego kao prijetnju Republici Srpskoj budući da „iz EU stižu evri ali uslovljeni“. U narativu RTRS, Sarajevo i Trojka koriste EU kao izgovor za centralizaciju i otimanje nadležnosti RS, čime se sugerišu oprez i opasnost. Dakle, ukratko, europski novac je sumnjiv, Sarajevo je opasno a RS je jedini racionalni akter koji brani sebe i „prave evropske prinicipe“.

Blok o kojem govorimo se nastavio prethodno spomenutim segmentom o Elonu Musku, a završio je snažnom kritikom politike EU prema „rusko-ukrajinskom sukobu“, koja „destabilizuje njenu ekonomiju i slabi standard njenog stanovništva“. Ova politika se ocjenjuje kao „suicidna“ i predstavlja se kao pogrešna, budući da Amerika „prva sama ne provodi ono što traži od EU“ u smislu trgovine energentima. U ovakvom framingu se EU postavlja kao iracionalna i pod kontrolom Amerikanaca, a rješenje koje se implicira je u okretanju Rusiji. Ako uz ovo dodamo da je u dva navrata ove sedmice korupcijski skandal bivše povjerenice EU tretiran preko onoga što o njemu misli glasnogovornica Kremlja, jasno je da je dominantni narativ ove sedmice u dnevnicima RTRS bio izrazito antieuropski ili „antibriselski“, a otvoreno proruski.

Ocjena: 1

BNTV: Ko će platiti ukidanje Dodikovih sankcija?

1. decembar 2025. – 7. decembar 2025.

BLANUŠU NA ČELO: Kako se sedmica bližila kraju, u dnevnicima BNTV se sve više potencirao izbor Branka Blanuše za budućeg predsjednika SDS. Počelo je u petak kada je načelnik Lopara Rado Savić rekao kako „Blanuša treba da bude most koji će ujediniti podijeljeni SDS“ jer „ako ga želi narod, treba ga i stranka“. Nastavilo se u subotu, izjavom člana Glavnog odbora SDS Đorđa Miličevića koji „smatra da je Blanuša jedini logičan izbor“, a u nedjelju se sa ovim stavovima složio i bivši predsjednik te stranke Vukota Govedarica opisujući kako je „Blanuša dao nadu SDS-u i svojim odličnim rezultatom spriječio dodatne podjele“. Kandidata opozicije je odličan rezultat kojeg je ostvario na vanrednim predsjedničkim izborima sada doveo u samo središte politike u RS i vrijedi pratiti da li su izjave koje prenosi BNTV samo komentari i želje, ili istinska medijska priprema za njegov dolazak na čelo stranke.

TUŽBA PROTIV ANE TRIŠIĆ BABIĆ: Sredstva koja RS ulaže u lobiranje u inostranstvu su odavno jedna od tema koje BNTV često forsira, uglavnom prikazujući taj novac kao trošak za skidanje sankcija Miloradu Dodiku, njegovoj porodici i saradnicima. Zbog toga nije čudo kako je ova televizija rado objavila vijest da je kompanija Global Strategy Advisors LLC tužio v.d. predsjednika RS Anu Trišić Babić zbog raskidanja jednog od takvih ugovora prema kojem je RS lobističkoj kompaniji trebala plaćati 80,000 dolara mjesečno. Prema informacijama koje je objavila BNTV, tužba je teška 3.84 miliona dolara, a o njoj u dnevnicima RTRS nije bilo niti riječi.

TESTIRANJE NA NARKOTIKE: Predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić je pokrenuo inicijativu da se srednjoškolci testiraju na prisustvo narkotika. Prema njegovoj izjavi koju je BNTV prenijela u petak, on je o tome „razgovarao sa premijerom i predsjednikom Dodikom“ i vidio da je potrebno „na nivou prevencije pojačati mjere“. Ova argumentacija je bila odlična prilika da se postavi pitanje o načinu na koji se donose osjetljive odluke – bez mišljenja stučne javnosti, pedagoga, psihologa… samo na osnovu razgovora nosioca najviših funkcija, što je simptom autokratske prirode režima. Međutim, ono što BNTV nije propustila je snažna i dobro naciljana provokacija iz redova opozicija gdje je opoziciona zastupnica u NSRS Tanja Vukomanović predložila testiranje „poslanika, ministara i direktora“, aludirajući na nedavne skandale u kojima su vodeći ljudi vladajuće stranke dovođeni u vezu sa narkoticima.

EKOLOŠKO NOVINARSTVO: Za svaku je pohvalu koliko se često BNTV vraća ekološkom novinarstvu. Samo u subotu smo vidjeli dva takva vezana priloga – i to prilično opširna. U prvom je bilo riječ o izvjesnoj obmani stanovništva koju je izvela vlast tako što je grad Doboj proglasio planinu Ozren zaštićenim područjem, a Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa to nije unio u svoj registar zaštićenih prirodnih dobara, što otvara put nastavku eksploatacije prirodnih resursa Ozrena. Drugi prilog se ticao divljih deponija u mjesnoj zajednici Tilava u Istočnom Sarajevu koje ugrožavaju zdravlje ljudi budući da se nalaze u vodozaštitnoj zoni. Osim ova dva priloga od subote, BNTV je u ponedjeljak govorila i o redovnim poplavama u Prijedoru, zatim u utorak o nezdravom vazduhu navodeći primjere lokalnih sredina iz cijele BiH. Poređenja radi, ove je sedmice javna televizija govorila o zagađenom zraku, ali je zaštićena područja prikazivala (nedjelja) samo kao primjer uspješnog rada vlade koja je proglasila dva nova zaštićena područja prirode – nijedno od ta dva područja nije bio Ozren, niti se spominjao problem sa njegovom zaštitom.

Ocjena: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

Vanredni izbori za predsjednika entiteta su iza nas, ali daleko od toga da je ova tema iscrpljena. Opozicija insistira na tvrdnjama o izbornoj krađi koju vlast negira, što se odrazilo i na ono kako o ovoj temi izvještavaju RTRS i BNTV. Javna televizija insistira na zvaničnim brojkama, prikazuje opoziciju kao redovne gubitnike koji ne priznaju poraz i traže izgovore za vlastiti neuspjeh, a navode o izbornim krađama opisuje kao neosnovane.

Suprotno tome, BNTV prikazuje Branka Blanušu kao žrtvu izborne krađe, te prenosi tvrdnje SDS-a kako su pokradene desetine hiljada glasova. Ova televizija opoziciji daje prostor da obrazloži svoje tvrdnje, kojeg im RTRS uskraćuje. Ishod su dvije potpuno paralelne realnosti, što je usklađeno sa apsolutnom polarizacijom javnosti kakva se može vidjeti na osnovu rezultata izbora.

Zanimljivo je i kako obje televizije potenciraju nestabilnosti u suprotstavljenim političkim blokovima. Tako je RTRS u izvještavanju o željama nekih članova SDS da Branko Blanuša bude kandidat za predsjednika na redovnim izborima iduće godine podvukla kako se to vjerovatno neće svidjeti Drašku Stanivukoviću koji ima svoje planove, a BNTV je u subotu imala trominutni prilog o tome kako „SNSD u Banjaluci puca po šavovima“ nakon smjene Vlade Đajića zbog skandala sa kokainom.

Najveće razlike uočavamo u pristupu dvije televizije prema vladi kojoj je na čelu Savo Minić. Očekivano, narativ RTRS je potpuno legitimizacijski, i to na način koji je često uvredljiv za inteligenciju. Naprimjer, u dnevniku od srijede smo mogli čuti kako se vlada u prvih sto dana „suočila sa naslijeđenim problemima“ u šumama, energetici i željeznicama, baš kao da nije riječ o vladi u kojoj doslovno sjedi tri četvrtine ministara iz prošlog saziva. Isto tako, u petak borci koji traže veće naknade „razumiju mogućnosti države i znaju da se izdvaja za svaki segment“.

Bijeljinska televizija ima manje razumijevanja za „naslijeđene probleme vlade“ i iz dana u dan propituje njen rad na kritičko-istraživački način od kojeg RTRS bježi. Za BNTV je vlada općenito nesposobna da iziđe na kraj sa korupcijom, saučesnik u eksploataciji javnih resursa i struktura koja štiti kriminalne mreže. Ovo se ogleda u prilozima o propasti poljoprivrednog dobra Farmland (nedjelja), koncesijama za kamenolome (subota), te novom zaduženju putem prodaje obveznica (utorak) kao najeklatantnijim primjerima kritičkog pristupa ove sedmice.

Za kraj komparativnog dijela, vrijedi pogledati i kako su RTRS i BNTV pratile sjednicu Vijeća za provedbu mira (PIC) koja se ove sedmice održala u Sarajevu. Ponovo smo gledali dva paralelna svemira, u kojem RTRS nastupa agresivno, na suverenistički način, nazivajući PIC „takozvanim“ a njegovu sjednicu kao „bezefektno sarajevsko sijelo“. Za razliku od RTRS, čije izvještavanje se ne može nazvati izvještavanjem budući da je riječ o tipičnom editorijalu, BNTV prenosi informacije sa sjednice i naglašava grešku „samoprozvanih reprezentativaca Republike Srpske“ koji se nisu odazvali pozivu na sastanak OHR-a sa političkim akterima koji je prethodio sjednici, a na kojem je bio i visoki dužnosnik Trumpove administracije.

Sve u svemu, za RTRS su SNSD i Milorad Dodik racionalni i odgovorni akteri, a opozicija, Sarajevo i EU remetilački faktori i stalna prijetnja kojoj se treba oduprijeti. Za sve probleme su krivi drugi, a nade se polažu u promjenu geopolitičkog okvira u kojem je Banjaluka, za razliku od Sarajeva, znala prepoznati signale. S druge strane, BNTV potencira odgovornost vlasti u RS, zahtijeva provođenje zakona i više se bavi lokalnim problemima, tražeći za njih rješenja u domaćem dvorištu.

Plus sedmice

RTRS

Ako bi se propagandističkom maniru na koji izvještava RTRS imao za šta dodijeliti plus, to bi bilo čisto kao pohvala kvaliteti njihovog propagandističkog rada – zaokruženom narativu, jasnoj narativnoj liniji, potpunoj predanosti saveznicima, te neskrivenoj podlosti i zluradosti prema oponentima. Ovoj televiziji javni interes nije ni na kraj pameti, riječ je o klasičnom propagandnom servisu i ako tako postavimo stvari onda možemo čestitati na kvalitetu odrađenih zadataka.

BNTV

Sedmicu je BNTV zaključila sa prilogom koji je govorio o tome kako ovih dana turističke agencije imaju pune ruke posla zbog brojnih građana koji se „iako je kriza ne odriču interesantnih novogodišnjih putovanja“. Ovo je malo u koliziji sa dojmom opće krize, besparice i patnje koju BNTV regularno potencira, ali je dobrodošla svijetla tačka u crnilu kakvog je možda i previše u dnevnicima ove televizije.

Minus sedmice

RTRS

Jedna od glavnih nota u onome kako RTRS komponuje svoj narativ jesu uporni pokušaji vrijeđanja i ponižavanja Sarajeva. Iz sedmice u sedmice se smišljaju nove uvrede, a ove sedmice smo čuli kako „Sarajevo grca u vlastitom glibu“ i „tavori u prošlosti“, kako su sjednice PIC-a „bezefektna sarajevska sijela“, kako je „Trojka sa evropskog puta skrenula na sarajevsku kaldrmu“… Jedna od glavnih odlika provincijskog mentaliteta su nerafinirani govor kojim onoga koga vidi kao neprijatelja pokušava spustiti na svoj nivo, te odsustvo svijesti da se takvim ponašanjem sebi ne čini usluga. Najbolji primjer takve demonstracije provincijskog mentaliteta jesu upravo pamfleti u kojima RTRS koristi izraze poput navedenih.

BNTV

Vijesti iz svijeta BNTV uglavnom prenosi čisto informativno, distancirano i bez povezivanja domaćih političkih dešavanja sa međunarodnim kontekstom, koji je itekako značajan. Istina je da je lokalni kontekst za gledatelje relevantniji i da RTRS insistiranjem na velikim globalnim temama skreće pažnju sa domaćih problema gurajući RS u središte geopolitičkih kretanja, ali poveznice između međunarodnih odnosa i onoga što se događa na domaćoj političkoj sceni su vjerovatno nešto na šta bi i BNTV trebala obratiti više pažnje.