Koliko god su uređivačke politike ova dva medija različite, postoje pitanja koja su za njih istovjetna i neupitna. Riječ je o srpskoj istoriji koja se javnosti prezentira neselektivno, začinjena narodnim mitovima i prihvatanjem, bez ikakvog propitivanja. Ali i kada ima loše izdanje, BNTV je i dalje svjetlosnim godinama ispred RTRS-a

RTRS: Dozvolite da se obrukamo!

11. – 17. februar 2015.

NA BRANIKU VLASTI: Uredništvo Dnevnika 2 RTRS-a ne odustaje od koncepta podređivanja profesionalnog izvještavanja interesima vladajućih struktura u RS-u. Ekspoze mandatara za sastav Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića (dnevnik 11. februara) ostao je u sjeni ponovnog napuštanja sjednice Predstavničkog doma PSBiH zastupnika SNSD-a. Iz priloga novinara  Aleksandra Crkvenjaša nije bilo moguće gotovo ništa saznati o planovima rada novog saziva Vijeća ministara. Umjesto toga, ponovljeni su stavovi o SNSD-ovom zahtjevu za smjenu Šefika Džaferovića kao uvjet da se zastupnici te stranke vrate u klupe državnog Parlamenta. I, naravno, njihove kritike i komentare o ekspozeu čijem predstavljanju nisu prisustvovali.

RASPIRIVANJE NETOLERANCIJE: U istom dnevniku (urednik Siniša Mihailović) nastavljeno je i vještačko forsiranje priče o izmjenama naziva ulica u bijeljinskom naselju Janja. Podsjećamo, na to smo upozorili i u prošlom izvještaju. RTRS je gestu vrijednu pohvale kao konkretan korak obnove suživota Bošnjaka i Srba na najgrublji način iskoristio za raspirivanje nacionalne netolerancije. Ovog puta ista tema poslužila je za obračun sa SDS-om. Sam prilog najavljen je rečenicom: “SDA tvrdi da se SDS obavezao na izmjenu naziva ulica.” Iako odbornici i SDS-a i SDA, u lokalnoj skupštini i građani Bošnjaci iz Janje, to ističu kao pozitivnu poruku suživota, za RTRS to nije poruka. Stoga je prilog i zaključen stavom predstavnika Boračke organizacije RS koji pitaju “kome smetaju imena Srba u Janji koja je u Srpskoj”.

KONSTANTNI  NEPROFESIONALIZAM: Jednako neprofesionalno, u dnevniku od 13. februara (urednik Siniša Mihailović) urađen je i prilog vezan za probleme obrazovanja bošnjačkih učenika u selu Vrbanjci, opština Kotor Varoš. U fokusu izvještaja bila je nova presuda Osnovnog suda Kotor Varoš kojom je tužba bošnjačkih učenika zbog etničke diskriminacije u obrazovanju odbačena kao neblagovremena. Radi pojašnjenja zamjerki prilogu, moramo podsjetiti da zbog odbijanja Ministarstva prosvjete RS-a da u nastavni program uvrsti nacionalnu grupu predmeta, bošnjački učenici već drugu školsku godinu ne pohađaju redovnu nastavu. Novinar Marko Vejić u prilogu nije naveo gotovo nijedan od ključnih podataka koji bi javnosti objasnio problematiku. To se odnosi  i na genezu sudskog spora i činjenicu da je istovjetnu presudu suda u Kotor Varošu Okružni sud u Banjoj Luci već jednom ukinuo. Umjesto toga, gledaocima je nadugo prepričano saopštenje Vlade RS, reakcija na presudu, iz koje se ne iščitava stav vezan za suštinu tog problema.

Podmetanja eksplozivnih naprava na urede dvoje odvjetnika u Bihaću i Tuzli, za urednike RTRS-a nisu bile vijesti od jednakog značaja. Iako je bihaćka odvjetnica Jasmina Koričić poginula usljed aktiviranja bombe postavljene u njenom uredu, o tome su gledaoci obaviješteni tek kratkom rečenicom u drugom dijelu dnevnika 13. februara. Dan kasnije, postavljanje eksploziva u ured tuzlanskog odvjetnika Faruka Balijagića bila je vijest dana Dnevnika 2 RTRS-a. Iz Tuzle se javila novinarka Vesna Vuković Durić. Oslanjajući se na Balijagićevu izjavu, i bez prenošenja i formalnog saopštenja policije, novinarka je na sebe preuzela ulogu i policije i tužilaštva i suda. Porodica Izetbegović, protiv koje je, kao zastupnik Fahre Radončića, Balijagić radio na krivičnoj prijavi za ratno profiterstvo, označena je kao krivac za ovaj teroristički čin. Iz cijelog priloga iščitava se loše prikrivena namjera da se i ovaj događaj iskoristi za dodatnu političku diskreditaciju SDA u okviru političkog sukoba SNSD-a s tom strankom.

MINUS NEDJELJE

U dnevniku 15. februara, novinarki Branki Kusmuk samo su gusle nedostajale pa da opjeva obilježavanje godišnjice Prvog srpskog ustanka u manastiru Dobrun. Umjesto izvještaja o događaju, gledaoci su čuli epski narativ novinarke koji kao da je pisan u 18. stoljeću. Bilo je tu i oslobođenja od “dahijskog zuluma” i hodočasnika “sa svete Lazareve zemlje” i zaključka kako je borba Srba “protiv zulumčara trajala u svim ratovima pa i u ovom posljednjem odbrambeno-oslobodilačkom”.

PLUS NEDJELJE

Izvještaj sa sjednice Narodne skupštine RS-a. (Dnevnik 2, 17. februar). Novinarka Nada Veletić je gledaocima na zanimljiv i informativan način prezentirala sažetak skupštinske rasprave. Ovo izdvajamo jer su poslanici raspravljali o izvještajima o radu javnih institucija iz 2013. godine, ali je novinarka uspjela da izborom tema i izbalansiranim izjavama i pozicije i opozicije zadrži pažnju.

Ocjena: 1

BNTV: Krsna slava četničkog pokreta

11. – 17. februar 2015.

SPAJANJE NESPOJIVOG: Dnevnike BNTV-a u protekloj nedjelji obilježilo je nekoliko priloga koji zaslužuju kritičku analizu.

Inauguracija nove hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović u dnevniku 15. februara dobila je neprimjereno nisko mjesto u rangiranju vijesti. Čak i u samoj najavi dnevnika, događaj koji je bio vijest dana u regionu ostao je u sjeni dolaska u Zagreb srpskog premijera Aleksandra Vučića. Urednik Slobodan Durmanović odlučio je i da izvještaj o inauguraciji stavi u blok vijesti drugog dijela dnevnika. Sam prilog bio je kombinacija agencijskih vijesti i izjava Vučića tokom sastanka s predstavnicima srpske zajednice i obraćanja Kolinde Grabar Kitarović nakon polaganja zakletve. Spajanje nespojivog u konačnici je rezultiralo konfuznim i neprofesionalnim uratkom.

TI DIVNI, DRAGI ČETNICI: Iz istog dnevnika treba izdvojiti i prilog posvećen proslavi krsne slave pripadnika četničkog ravnogorskog pokreta u Zvorniku. Snimke prate niz karikaturalnih likova u imitaciji Draže Mihailovića, ali već samo postrojavanje pristalica tog pokreta u crnim uniformama i sa četničkim oznakama budi nelagodu. Novinarka Mirjana Mičić cijeli izvještaj “začinila”  je i izjavom jednog od učesnika. Njegova poruka “da će nastaviti njegovati tradicije SČP i ispravljati istorijsku nepravdu koja mu je nanesena od komunističkog režima”. Davanje prostora sljedbenicima profašističke ideologije, koji su i tokom minulog rata u BiH sudjelovali u zločinima, ni na koji način ne ide u prilog obnovi suživota.

LJUDI S MARGINE: Tokom cjelokupnog perioda  monitoringa dnevnika isticali smo da su ljudi s margine značajno zastupljeni u centralnoj informativnoj emisiji BNTV-a. U dnevniku 12. februara (urednik Slobodan Durmanović) ukazano je da se građani svakodnevno obraćaju BNTV-u tražeći pomoć. Novinarka Tatjana Lukić je svojim prilogom otvorila pitanje da li to znači da građani gube povjerenje u institucije pa smatraju da pomoć mogu potražiti samo apelom putem TV ekrana. Nažalost, dobro osmišljena ideja nije do kraja realizovana. Novinarka je propustila priliku da istraži razloge tog problema.

ZLOUPOTREBA DJECE: Potom u dnevniku 13. februara (urednik Slobodan Durmanović) novinar Radoje Tasić, vođen dobrom namjerom, u neznanju je počinio profesionalnu grešku. U prilogu o još jednoj porodici na rubu egzistencije, u fokus je stavio jedanaestogodišnju djevojčicu koja priča o svojoj bolesti, gladi, željama i moli za pomoć.

Trebamo navesti da Kodeks o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija u poglavlju koji govori o učešću maloljetnika u sadržajima pružalaca usluga postavlja niz ograničenja. U tački 4 spomenutog poglavlja posebno se upozorava da  “direktno učešće maloljetnika u sadržajima ni na koji način neće prouzrokovati uznemirenost ili strah, niti će im narušiti fizičku, psihičku i emotivnu dobrotu i dostojanstvo, nezavisno od toga da li je sam maloljetnik, ili njegov roditelj ili staratelj dao saglasnost”.

LOŠE NOVINARSKE NAJAVE: I na nesvrsishodnost reportera koji najavljuju priloge već smo više puta ukazivali. Taj problem je konstantno prisutan, pogotovo zbog činjenice da se ponavlja situacija kada reporter s neidentifikovanog mjesta prepričava sadržaj priloga koji slijedi. Ovaj put, uz to, treba istaći i da se pojedini novinari veoma teško nose sa “živim javljanjima”. Uredništvo bi to svakako trebalo prepoznati i taj dio posla prepustiti novinarima koji ga bez vidne nervoze i stresa obavljaju.

MINUS NEDJELJE

Dnevnik 15. februara, urednika Slobodana Durmanovića. Inauguracija hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović bila je vijest dana u regionu. U ovom dnevniku taj događaj najavljen je pogrešno i prenisko rangiran u prezentaciji vijesti. Koliko god je značajan bio dolazak srpskog premijera Aleksandra Vučića na inauguraciju, neprofesionalno je bilo da ta posjeta u sjeni ostavi događaj zbog kojeg je došao u Zagreb. 

PLUS NEDJELJE

Izbor predsjedništva Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Umjesto stereotipnog novinarskog izvještaja sa same sjednice, uredništvo dnevnika 16. februara imalo je živo uključenje zamjenika predsjedavajućeg tog doma Ognjena Tadića. Od njega su gledaoci čuli bitne stvari o ulozi ovog parlamentarnog doma te načinu njegovog funkcionisanja.

Ocjena 5/6

KOMPARATIVNA ANALIZA

Iza RTRS-a i BNTV-a je sedmica koju je obilježio niz dnevnika s loše prezentiranim i neprofesionalnim izvještajima. Koliko god su dnevnici kao i uređivačka politika ova dva medija različiti, postoje pitanja koja su za njih istovjetna i neupitna. Riječ je o srpskoj istoriji koja se javnosti prezentira neselektivno, začinjena narodnim mitovima i prihvatanjem, bez ikakvog propitivanja i revidiranja istorijskih činjenica s kojima se počelo devedesetih godina prošlog vijeka.

IZDVOJENO

Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS najavio je pokretanje inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o javnom redu i miru. Riječ je o kontroverznom zakonu koji društvene mreže uvodi u javni prostor na kojem može biti izvršen prekršaj. U dnevniku BNTV-a od 16. februara, novinar koji je izvještavao o sjednici Kluba nije prepoznao značaj ove odluke. U prvi plan stavljeno je da ni Klub Bošnjaka ni Klub Hrvata nisu pokrenuli pitanje zaštite nacionalnih interesa. Novinari, naravno, nisu pravnici, ali to ih ne oslobađa obaveze poznavanja nekih temeljnih principa. U ovom slučaju, da su odredbe Zakona o javnom redu i miru univerzalnog karaktera pa kao takve ne ugrožavaju posebno ni jedan od naroda.

(U petak, 20. februara čitajte analizu Uglješe Vukovića: ATV i Face TV)