Društvo novinara Bosne i Hercegovine je povodom 3. maja- Svjetskog dana medija predstavilo publikaciju “Govor(om) mržnje protiv medija” kako bi zajednički ukazati na značaj i ulogu novinarstva u sprečavanju govora mržnje.
Za publikaciju koja se sastoji od tri dijela, Institucionalni okvir BiH i govor mržnje, Degradacija javnog prostora te Analiza medijskog sadržaja u predizbornoj kampanji, pisali su: Faruk Zupčević, Gojko Berić, Azra Filipović, Vlado Adamović, Dragan Bursać, Arjana Tafro, Slavo Kukić, Fadžad Forto, Damir Kukić, Miodrag Živanović te Nermina Mujagić.
Predsjednik Društva novinara BiH Faruk Zupčević kazao je da su to rukopisi koji su nastali tokom 2018. i 2019. godine, kada je Društvo novinara Bosne i Hercegovine (DNBIH) pokrenulo projekt Mediji protiv govora mržnje.
– Prije tridesetak godina nepoznata jezička kovanica govor mržnje ušla je ‘na velika vrata’ na ove naše prostore, nakon raspada bivše zajedničke države i početkom ratnih sukoba, i traje do danas – istakao je Zupčević.
Naglasio je da je jedna od brojnih definicija govora mržnje, koja se njemu učinila najtačnijom, ona koja se nalazi u Preporuci Ministarskog odbora Vijeća Evrope, prema kojoj govor mržnje podrazumijeva sve oblike izražavanja kojima se šire, raspiruju, potiču ili opravdavaju rasna mržnja, ksenofobija, antisemitizam ili drugi oblici mržnje utemeljeni na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u obliku agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, te diskriminacija i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i osobama imigrantskog porijekla.
– Naizgled sve jasno kao dan, ali nije. Sloboda izražavanja, jedno od temeljnih ljudskih prava, u Bosni i Hercegovini, zaštićena je Ustavom BiH, zakonima Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko Distrikta BiH (BDBiH), ali to isto ne važi i za govor mržnje – podvukao je Zupčević.
Bosna i Hercegovina potpisnica je, dodao je, svih UN-ovih konvencija i rezolucija o ljudskim pravima i slobodama u kojima se štiti sloboda izražavanja i mišljenja.
– Ima dobru regulativu kada je medijska sfera u pitanju, ali ta se regulativa ne implementira. U izvještaju Reportera bez granica Sloboda medija u 2017. godini Bosna i Hercegovina okarakterisana je kao zemlja koja ima najliberalnije Zakone o slobodi medija u svijetu, ali njihova implementacija i realizacija zakočene su složenim pravosudnim sistemom – kazao je.
Kad se govori o slobodi izražavanja i govoru mržnje, Zupčević zaključuje da ih dijeli tanka, gotovo nevidljiva nit te da samo lična percepcija određuje kad prestaje sloboda govora, a počinje govor mržnje.
Društvo novinara Bosne i Hercegovine kao najstarija organizacija novinarskog ceha u BiH navodi da je opća klima u društvu daleko od ideala kojeg priželjkuje, prema procjenama, oko 3.000 zaposlenih u medijskoj zajednici.
Već sama činjenica da dobar dio od toga broja radi „na crno“ upućuje na probleme koji tište novinarski ceh.
Pandemija koronavirusa koja je obilježila, odnosno obilježava, veći dio prošle i tekuću godinu dodatno je usložila stanje u oblasti informiranja.
To se u prvom redu odnosi na otežan pristup relevantnim informacijama, te materijalni status novinara.
Stječe se dojam da se svojevrsna centralizacija informacija kada je riječ o Covidu-19, polako uvlači i u druge javnosti zanimljive oblasti.
Poseban segment priče je materijalni položaj medijskih kuća, a time i novinara.
Pandemija koronavirusa je iz temelja uzdrmala ovu oblast zbog pada prihoda od marketinških usluga, koji se prema podacima s terena, penje i do 80 posto.
Iako su već uočljivi, pravi razmjeri tih posljedica bit će vidljivi tek kad mine pandemija koronavirusa.
Opći je dojam da će najteže biti pogođeni pisani/printani, mediji, u smislu rapidnog pada tiraža, a time i prihoda, što će povećati vojsku od oko 1.000 nezaposlenih novinara i komunikologa.
I najzad, gledano u općim svjetskim razmjerima, Bosna i Hercegovina je prema Indeksu slobode medija sačuvala 58. mjesto.
U regiji ispred naše zemlje su Slovenija 38, koja je nazadovala za osam mjesta, te 56 Hrvatska koja je napredovala za tri mjesta, dok su ostale zemlje regije – Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Kosovo i Crna Gora, lošije rangirane.
U cjelini uzevši rejtingom možemo biti zadovoljni, ali i primijetiti – daleko je to od zemalja Skandinavije, koje su „okupirale“, prve četiri pozicije, saopćeno je iz Društva novinara BiH.
Izvor: Fena
