Objava dobitnika Nobelove nagrade bila je prilika da se sagleda zainteresiranost domaćih portala za nauku i naučne teme. Većina ih se zadovoljila oskudnim agencijskim informacijama, neki su objavili netačne navode, a neki ne razlikuju objavu od dodjele ove nagrade
Mnogo domaćih portala ima sekcije posvećene nauci, međutim, već se brzim pregledom može utvrditi da su vijesti iz nauke marginalne, da se ne objavljuju često i da obiluju greškama ili da su šture. Također, i neki printani mediji pokušavaju izvještavati o nauci, ali ništa bolje od portala. Na regionalnim TV stanicama, vijesti iz nauke se pojavljuju sporadično, ali, osim Trećeg elementa kojeg emituje HRT3, ne postoji niti jedna emisija posvećena nauci. Kakvo je stanje u bh. medijima u oblasti izvještavanja o nauci, pokušat će prikazati ovaj pregled, u kojem su tokom dvije sedmice praćeni domaći mediji, ali i neki regionalni.
Treći oktobar
Oslobođenje: Printano izdanje je izašlo prije objavljivanja dobitnika Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju, što je nadoknađeno blagovremenim online tekstom. Međutim, tekst nije ništa više od agencijske vijesti.
Dnevni avaz: U online izdanju, pojmovi “Ohsumi”, “Nobelova nagrada”, kao niti imena drugih dobitnika Nobelove nagrade iz oblasti medicine, fizike i hemije u 2016. ne daju nikakve rezultate.
Al Jazeera Balkans: Iz teksta na portalu AJB nije jasno da li je autofagija, za koju je Yoshinori Ohsumi ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade, proces razgrađivanja ćelija ili samo nekih komponenti ćelija. Naime, apoptoza je proces u kojem se uklanjaju čitave ćelije i taj proces se još zove “programirana smrt”, dok je autofagija proces u kojem se neke komponente ćelije razgrade i poslije recikliraju. Iz teksta na AJB ostaje nejasno o čemu se zaista radi.
Klix: Bez materijalnih grešaka, ali se tekst o Nobelovoj nagradi sveo na šturih 75 riječi.
Faktor: Ovaj medij čak nije uspio pravilno prepisati naziv procesa za čije je istraživanje Ohsumi dobio nagradu (napisano je “autografija”, umjesto “autofagija”). Također, napisano je i da je Ohsumi otkrio ovaj proces, što je netačno. Osim toga, vijest se odlikuje lošim stilom.
Interesantan je pokušaj Blica da pojasni značenje autofagije u kontekstu objave imena dobitnika Nobelove nagrade za medicinu. Oni su pozvali onkologa sa Bežanijske kose, što je svakako za pohvalu jer je upravo to dobra metoda da se široj publici objasni značaj određenog otkrića. Osim u dva slučaja – ako pozvani stručnjak nema razvijene vještine komuniciranja te koristi previše stručnih termina koje ne pokuša objasniti, ili ako ni taj stručnjak ne razumije otkriće, kao što se desilo u Blicu, te je onkolog, kao u slučaju AJB, pomiješao autofagiju i apoptozu.
Četvrti oktobar
Oslobođenje: U printanom izdanju i dalje nema vijesti o Nobelovim nagradama. U online izdanju, tekst od oko 100 riječi o dobitnicima Nobelove nagrade za fiziku. Tekst štur i ne obrazlaže značaj otkrića niti pokušava približiti rad naučnika široj javnosti.
Dnevni avaz: Na posljednjoj strani nalazi se tekst od ciglo 52 riječi o ovogodišnjoj Nobelovoj nagradi iz medicine i fiziologije.
AJB: Vijest o dobitnicima Nobelovih priznanja za fiziku štura, termin “exotic states of matter” preveden kao “čudna stanja materije”, umjesto “egzotična stanja materije” (da su “čudna”, bilo bi “strange”). Materija nije približena publici, vijest tretirana gotovo kao nebitna.
Klix: Oko 80 riječi o dobitnicima ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku. To je bila jedina vijest u podrubrici “Scitech” iz nauke.
N1 je pokazao kako ne razlikuje događaj objave imena dobitnika Nobelove nagrade od događaja dodjele ovih priznanja. Istu grešku su učinili i Jutarnji list, Faktor te mnogi drugi.
Oslobođenje: Nazivaju priznanje za hemiju “posljednjim ovogodišnjim naučnim priznanjem”, zaboravivši pri tom da je i ekonomija, za koju se Nobelova nagrada dodjeljuje od 1968., također nauka.
Dnevni avaz: U sklopu rubrike “Nauka”, umjesto priloga o otkrićima i ljudima koji stoje iza njih, ponuđen je jeftin senzacionalistički tekst pun opštih mjesta, bez obrazovnog značaja, pod naslovom “Kako osvojiti Nobelovu nagradu: Pet stvari koje bi trebalo da znate”. U rubriku “Nauka” smjestili su i vijest o tome kako je Yahoo špijunirao naloge za američku vladu. To bi bila više vijest iz tehnologije, mada je suštinski vijest iz spoljne politike.
AJB: Štura vijest o dobitnicima Nobelove nagrade za hemiju. Riječ “katenani” je ostavljena u izvornom, engleskom obliku: “Prvi korak ka realizaciji ideje napravio je još 1983. godine Jean-Pierre Sauvage, kada je uspio spojiti dvije prstenaste molekule u jedinstven lanac koji je nazvao catenane.” Iz ovoga se vidi da je vijest samo odrađena, redakcija se nije konsultovala sa stručnjacima i nisu našli za shodno da na internetu potraže odgovarajući termin, koji glasi “katenani”.
Šesti oktobar
Oslobođenje: Četvrtak, vrijeme za KUN. U KUN-u nema niti jedne vijesti iz nauke, pogotovo ne sumiranja značaja Nobelovih nagrada iz prirodnih nauka za 2016. U online izdanju prenose vijest sa N1 o tome kako će životni vijek ljudi biti 115 godina, koja je, opet, pogrešno i loše protumačena. Također, tu je i vijest prenesena s FENA-e o tome kako je objavljen rad u American Journal of Preventive Medicine, u kojem je siromaštvo povezano sa negativnim utjecajem na mentalne funkcije. Međutim, problem s ovim tekstom je u tome što se ne referira na originalni rad, ne daje imena autora-voditelja studije niti objašnjava način na koji je vršeno ispitivanje. Sve to dovodi do toga da je vrlo teško naći rad i provjeriti šta zaista piše u njemu.
Sedmi oktobar
N1 zaboravio na Nobelovu nagradu iz hemije, ali je Nobelovu nagradu za mir svrstao u rubriku “Sci-Tech”.
Vikend, osmi i deveti oktobar
Niti jedan medij se ne može pohvaliti da su objavili neku važnu vijest iz nauke. Klix obavještava o tome kako će se u Sarajevu organizirati prigodno posmatranje Mjeseca “kao fascinantne pojave”. Slobodna Bosna spekulira “šta bi bilo kad bi bilo”, govoreći o tome kako bi Gabriel Garcia Marquez, da je poživio, bio i dobitnik Nobelove nagrade za mir. U tom tekstu piše: “Bilo bi to prvi put u povijesti nagrade da je dva puta, u različitim kategorijama, dobije ista ličnost.” Ova rečenica otkriva neznanje koje osporava veličinu Marie Curie (Nobel za fiziku, 1903. i Nobel za hemiju, 1911.) i Linusa Paulinga (Nobel za hemiju, 1954. i Nobel za mir, 1962.), dvije osobe koje su zaista, a ne hipotetički, dobile dvije Nobelove nagrade za dvije različite oblasti.
Jutarnji list objavio je tekst Tanje Rudež, sjajne i nagrađivane novinarke iz oblasti nauke, o skandalu na Institutu Karolinska u kontekstu Nobelovih nagrada. Jedini komentar na ovaj tekst je komentar u kojem piše da je Obama “crni hitler” i da je “nobelova nagrada bitna samo maloumnicima” (riječi u navodima su prenesene onako kako su napisane u komentaru).
Trinaesti oktobar
Na HRT-u 3 počinje nova sezona emisije Treći element, koju vode dr. Saša Ceci i dr. Marko Košiček. Premda je cilj ove analize bilo pratiti portale i ponešto printane medije, Treći element zavrjeđuje mjesto u ovoj analizi kao jedina svijetla tačka diskursa o nauci u regionalnim medijima.
Četrnaesti oktobar
AJB, Nezavisne, Faktor, portal Federalne TV, N1, Oslobođenje, Dnevni avaz, zapravo, svi mediji koji su imali tu vijest, prenijeli su kako je utvrđeno da u svemiru postoji mnogo više galaksija nego što se prije smatralo – čak “2000 milijardi”. Znanje matematike i prevođenje su ovdje podbacili. U duhu našeg jezika bi bilo napisati “dva biliona galaksija”, a broj koji je iznesen u naučnom radu iznosi 2.47 X 1011 .
Jedan od zaključaka ove mini-analize je to da domaći mediji, osim što nauci posvećuju vrlo malo prostora, vijesti iz nauke uglavnom prenose od agencija, a agencijske vijesti su strukturno šture. Također, velika mana vijesti iz nauke na portalima jeste i to što nema linkova na originalne tekstove, niti linkova na naučne radove, tj. časopise u kojima su objavljeni, te nema navođenja originalnog naslova rada niti ima imena autora rada. Na taj način vijest, čak i onima kojima bi bila zanimljiva, postaje praktično neupotrebljiva. Vrlo je rijetko da, kada se govori o nekom otkriću, bude objašnjen mehanizam djelovanja tog sistema i njegov značaj. Jedino HRT3 i Jutarnji imaju voditelje/novinare sa diplomama iz oblasti neke prirodne nauke.
Mediji ne razlikuju tehnologiju i bazična naučna istraživanja. Al Jazeera Balkans posjeduje samo rubriku “Tehnologija” u kojoj ima i ponešto vijesti iz bazičnih istraživanja; ostali uglavnom o nauci izvještavaju u rubrikama nazvanim “Scitech”, ali dominaciju u toj sferi imaju vijesti iz oblasti industrije pametnih telefona. Vijesti iz medicine često dospijevaju u rubrike o stilu života i zdravlju. Veliki problem predstavlja i prevođenje stručnih termina te navođenje naučnih naziva vrsta, koji obično budu pogrešno napisani (najčešče greške su pisanje druge riječi u nazivu velikim početnim slovom te to što naučni naziv nije pisan u kurzivu, npr. Tyrannosaurus Rex umjesto Tyrannosaurus rex). Najčešće vijesti iz nauke su one iz astronomije i medicine, dok se ostale discipline pretežno zanemaruju.
Stav medija da vijesti iz nauke nisu bitne, već da su tek marginalna i usputna kolateralna šteta u novinarskom poslu, dirigira stvaranje šturih, publici dalekih i dosadnih vijesti, što publiku još više udaljava od nauke. Niti jedan bh. medij ne radi na popularizaciji nauke i sistematskom približavanju nauke običnim građanima, naročito mladima, iako nepostojanje ove linije komunikacije (nauka – javnost) vodi iracionalizaciji i nazadovanju društva.
