Novinarski sindikat koji to nije

U nedostatku formalne organizacije koja bi zastupala novinarska radna prava, jedna Viber grupa tek se simbolično naziva sindikatom. „Novinarski sindikat“ broji 250 članova. Viber grupa formirana nakon napada na novinara RTVBN Vladimira Kovačevića u augustu prošle godine ponovo je pokrenula temu potrebe formiranja stvarnog novinarskog sindikata. Na inicijativu nekoliko novinara, Viber grupa je prvo poslužila […]

Novinarski sindikat koji to nije
Foto: Internet

U nedostatku formalne organizacije koja bi zastupala novinarska radna prava, jedna Viber grupa tek se simbolično naziva sindikatom.

„Novinarski sindikat“ broji 250 članova. Viber grupa formirana nakon napada na novinara RTVBN Vladimira Kovačevića u augustu prošle godine ponovo je pokrenula temu potrebe formiranja stvarnog novinarskog sindikata.

Na inicijativu nekoliko novinara, Viber grupa je prvo poslužila za dogovore o protestima nakon napada na Kovačevića, a kasnije i redakciju Žurnala, pa i nedavno portala Radiosarajevo.

Iako su vođene polemike o formiranju sindikata, grupa uglavnom služi za razmjenu informacija, foto, audio i video materijala i brojeva potencijalnih sagovornika za novinare širom BiH.

Novinari su uglavnom skeptici, ali kažu da nije nemoguće osnivanje jedinstvenog sindikata novinara, a takav sindikat bi bio najbolja zaštita za prava novinara, mišljenja je advokatica Mersiha Delić.

Ideja o novinarskom sindikatu stara je 23 godine, prisjeća se za media.ba glavna i odgovorna urednica lista Oslobođenje Vildana Selimbegović, ali decenijama poslije, od sindikata novinara smo daleko, možda i dalje od tih posljednjih godina prošlog milenijuma.

Selimbegović vjeruje da se sindikat može osnovati, a kaže da u BiH postoji dovoljno sindikalnih ćelija koje bi mogle zajedničkim angažmanom doći do masovnije organizacije.

Od jedinstvenog novinarskog sindikata, za sada je živa samo virtuelna Viber grupa, a novinari nakon iznesene ideje o sindikatu nisu napravili nijedan korak ka njegovom formiranju. Stvari su tako, ostale na početku.

– Smatrali smo da saopćenje u kojem se osuđuje napad na kolegu Kovačevića nije dovoljno – kaže novinarka Agencije Patria Amina Čorbo Zećo, prisjećajući se zbog kojeg je njen kolega Armin Aljović odlučio osnovati grupu.

Jedinstven novinarski sindikat važno je imati zbog zaštite profesije, mišljenja je Mirsada Demirović Lingo, dopisnica Nezavisnih novina iz Sarajeva, ipak izražavajući sumnju u realizaciju ideje.

– Treba nam nešto drugačije od udruženja, treba nam organizacija koja će nas istinski štititi, organizacija koja će imati resurse i samofinansiranje – smatra Demirović Lingo.

Mnogi su novinari i novinarke proveli godine radeći u redakcijama medija, uključujući i javne servise, bez da su njihova radna prava ispoštovana.

Stara je i već dobro uhodana dugogodišnja praksa u mnogim medijima da važan dio novinarskog posla nerijetko rade oni koji su već godinama angažirano po ugovorima o djelu i autorskim ugovorima, zvanično kao vanjski saradnici, a u stvarnosti raspoređeni kao i oni stalno zaposleni.

Da postoji jedinstven sindikat, mogao bi se boriti da primora poslodavce da za medijske uposlenike osiguraju radne ugovore, poštuju radno vrijeme, isplaćuju fer plate i doprinose.

Iako broj medija raste, pogotovo online, oni koji u njima rade, čini se, sve su razjedinjeniji. Samo su ove godine osnovana dva nova udruženja novinara, Udruženje novinara Istočno Sarajevo i Udruženje novinara Republike Srpske, uz već postojeća od ranije.

Da novinarski sindikat može učiniti puno na zaštiti novinarskih prava i sloboda zna Špela Cvitković Iličić, sarajevska dopisnica HRT-a. Upravo je i HRT-ova podružnica Sindikata novinara Hrvatske učestvovala u izradi kolektivnog ugovora s poslodavcima i zaštite novinara, što u BiH, nije ni ideja.

Sindikat novinara Hrvatske novinarima pruža pravnu pomoć, a prikupljena članarina ide u Fond solidarnosti iz kojeg se novinarima isplaćuje pomoć u slučaju smrti člana porodice ili u slučaju gubitka posla.

Novinari u BiH su daleko i od sindikata i od Kolektivnog ugovora, a u Viber grupi, više niko ne spominje formiranje sindikata.

„Novinarski sindikat“ je tako postao samo virtuelan, onda kada smo online, i kada nam zatreba broj, informacija ili pomoć kolega, ona informativna.

Za pravnu pomoć novinarima trebat će offline sindikat, daleko brojniji i bez ograničenja od 250 članova, na koliko je „ujedinjenu“ novinarsku zajednicu prisilila mobilna aplikacija.

Izvor: Medicentar/Slađan Tomić

About The Author