Opstanak BHRT-a ne treba da bude uopšte postavljeno pitanje, jedna je od zajedničkih ideja koju dijele urednici medija u BiH, koji su poručili da je politika ta koja treba da pronađe rješenje za probleme koje su i napravili, ali i da je solidarnost u trenutnoj situaciji u struci jako niska.

Nakon najava o planiranom prekidu emitovanja i produkcije Radio-televizije Bosne i Hercegovine nakon 30. juna, a zbog nagomilanih finansijskih problema, reagovali su i domaći i strani medijski stručnjaci i institucije, protiveći se takvom planu. No, problem i dalje postoji, a uloga koju BHRT ima u bh. društvu najbitnija je ideja koju brane urednici bh. medija koji su za Media.ba komentarisali nedavna dešavanja u javnom servisu.

Postojanje državne televizije ne smije da bude predmet rasprave ni na kojem nivou, smatra glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina, Sandra Gojković-Arbutina.

“Sviđalo se to nekome ili ne, državna televizija mora da opstane, ako ćemo da pričamo o ozbiljnoj državi i biti u rangu bar s regionom, ako nam je šira slika preambiciozna. I ovdje nije riječ o pukom postojanju samo da bi se spasilo stotine radnih mjesta, nego o instituciji, javnom servisu, koja mora da postoji ako ćemo govoriti o evropskom putu”, kaže ona.

Da je uloga BHRT-a nezamjenjiva smatra Dejan Jazvić, glavni urednik Agencije Fena. On kaže da je ta radio-televizija ispunjavala svoju ulogu u službi građana i da je u tome dio problema zbog kojeg je pod pritiskom politike.

“Prije svega, ja BHRT promatram kao javni servis, a ne državnu televiziju. Samim tim, mislim da je uloga javnog servisa nezamjenjiva, posebno ako znamo koliko je zatrovan medijski prostor u BiH. Za razliku od entitetskih javnih emitera, BHRT je doista, barem koliko ja to pratim, nastojao biti javni servis, nudeći građanima sve ono zbog čega javni servis i treba postojati. Čini mi se da u tome i leži jedan od razloga zbog čega se BHRT danas nalazi u ovakvoj situaciji”, rekao je Jazvić za Media.ba.

Glavni i odgovorni urednik Dnevnog avaza, Faruk Vele, kaže da se gašenje državne televizije ne smije dozvoliti zbog važnosti javnog radio-televizijskog servisa u informativnoj, obrazovnoj i drugim ulogama koje ima.

“BHRT-u jednostavno nije data šansa, a mnogo puta mu je i podapinjano”, smatra Vele, “Pravljeni su razni kompromisi na račun te televizije, u uredničkom, kadrovskom, pa i poslovnom smislu. Pod izgovorom ‘loše prošlosti’ i sličnih razloga, iz državne TV su izgurani mnogi koji su znali raditi taj posao. Sve u svemu, državna televizija se kretala na način da polako, ali sigurno, gubi značaj koji joj realno pripada. Posljedično, situacija u kojoj je danas BHRT je posve logična! Značaj entitetskih emitira je rastao”.

Štefica Galić, urednica Tačno.net, kaže da je BHRT važan zbog funkcioniranja same države, zbog formiranja nezavisnog javnog mnijenja, demokratskih procesa u društvu i nezavisnog izvještavanja zbog čega bi trebala biti snažnija od bilo kojega drugog medija po uticaju na građane.

“Nažalost zbog etničkih podjela i političkih pritisaka jačaju entitetski emiteri a marginalizira se servis na državnom nivou. Tako je u svim sferama bh. društva”, kaže Galić za Media.ba.

Milenko Voćkić, šef sarajevskog ureda Radija Slobodna Evropa, kaže da je stanje u kojem se nalazi javni servis odraz same države i politike koja je imala uticaj na njega.

“Pravo je čudo da je i do sada opstala BHRT jer Parlamentarna skupština, odnosno stranke koje imaju dominantan uticaj, nečinjenjem su svjesno  urušavale sistem i sada se kao čude šta se dešava”, kaže on, “Građani BiH zaslužuju kao i u cijeloj Evropi da imaju Javni RTV sistem u službi građana”.

Dario Lukić, glavni i odgovorni urednik Dnevnog lista, kaže da bi BHRT trebalo da bude najjača medijska kuća i uzor ostalim medijima, ali da će ona se nastaviti urušavati sve dok ne bude stavljena pod čizmu političara.

Više na media.ba