Analiza o autorskim pravima novinara u Bosni i Hercegovine i program “Zaštita autorskih prava novinara i drugih medijskih djelatnika u BiH“ predstavljeni su danas u Sarajevu u organizaciji Udruženja BH novinari.
Novinari i mediji sve više se suočavaju sa kršenjem njihovih autorskih prava, ali mnogi još uvijek ne prepoznaju koliko je to veliki problem, kazala je generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić.
– Pojavom online medija i brzim razvojem medija u digitalno doba sve češće se suočavamo s krađom autorskih djela medija i novinara. Danas je postalo veoma teško pratiti gdje je koji sadržaj objavljen i posebno je pitanje kako riješiti problem naplate objavljivanja tih sadržaja, odnosno zaštite autorskog djela – dodala je.
Direktiva o autorskim pravima nalaže članicama EU, ali i drugim državama da preispitaju i usaglase svoja zakonodavstva u toj oblasti, a BH novinari s partnerima će u narednom periodu napraviti prijedloge za unapređenje zakona iz oblasti autorskih prava.
Analizirajući zakonski okvir za zaštitu autorskih i srodnih prava u BiH profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Travniku Haris Hasić rekao je kako se radi o izuzetno složenoj materiji te da BiH generalno ima veoma dobru legislativu u ovoj oblasti.
– Prvo što moramo znati jeste da autorska prava postoje po automatizmu, ne morate ih nigdje prijaviti, niti registrirati. Novinar je itekako subjekt autorskog prava jer svakodnevno stvara autorska djela, a s druge strane, stalno koristi djela drugih osoba i ako nije veoma pažljiv, može biti sankcioniran zbog toga. Poznavanje autorskog prava stoga treba biti osnovni dio novinarske i medijske pismenosti – smatra Hasić.
Dodaje da korištenje činjenica ne spada u autorska djela, kao ni ideje, politički govori i govori održani tokom sudske rasprave, kratke dnevne vijesti, itd. Problem nastaje jer novinari ne poznaju dovoljno mogućnosti i ograničenja kada je riječ o autorskim pravima.
Advokat Kemal Švrakić rekao je da je kršenje autorskih prava obostrano – novinari ne poštuju prava drugih, ali istovremeno se i njihova autorska prava također krše.
Programska direktorica Vijeća za štampu i online medije u BiH Ljiljana Zurovac kaže da to tijelo, između ostalog, radi na podizanju svijesti o autorskim pravima kao jednom od važnih segmenata Etičkog kodeksa.
– Novinar može koristiti dijelove tuđeg djela, ali u vrlo ograničenom obimu, i to s naznakom izvora i uz pristanak autora. Ako se radi cijela kopija djela, mora se imati pismeni pristanak autora. To se masovno krši, a posebno s pojavom online medija – dodala je.
Kada Vijeće za štampu upozori na ovakve pojave, vrlo često dobiju odgovore od onih koji su ukrali tuđi sadržaj kako nigdje ne piše da se to mora, ili da će ih neko zbog toga kazniti.
Direktorica Sektora za emitiranje Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) Amela Odobašić ističe da je došlo “pet do 12” da se adresira ova tema.
– Bh. društvo je u digitalnoj transformaciji i još je analogno, a kad potpuno uđemo u digitalnu sferu, nećemo se više moći izboriti sa problemom zaštite autorskih prava – naglašava Odobašić.
U narednom periodu radit će se na edukaciji medijskih djelatnika o mehanizmima zaštite autorskih prava, ali i na zagovaranju poštivanja autorskih prava novinara od svih aktera uključenih u komunikacijski prostor.
Također, bit će formiran i Međusektorski tim za zaštitu autorskih prava novinara i medija koji će se na sveobuhvatan način baviti problematikom zaštite autorskih prava medijskih uposlenika.
