Poglavlje 10 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koje se odnosi na informacijsko društvo i medije, bila je tema dvije online fokus grupe koje su organizirali BH novinari i EU Resursni centar u okviru projekta “Mapa puta Bosne i Hercegovine ka Evropskoj Uniji”.
Na online događaju sudjelovalo je 14 predstavnika nevladinog sektora, nezavisnih institucija, medija i medijskih organizacija iz Sarajeva i Banjaluke, koje su podijelile konkretne probleme koji usporavaju napredak u ovoj oblasti. Među učesnicima razgovora bio je i pravni ekspert Dejan Lučka, koji će učestvovati u izradi izvještaja.
Istaknuto je da vlasti u BiH ne komuniciraju dovoljno s građanima, lokalnim zajednicama i stručnjacima o planiranim promjenama, niti ih uključuju u procese. Upozoreno je na nedostatak interneta u školama i industrijskim zonama, digitalnu nepismenost, ali i na činjenicu da ne postoji jedinstveno tržište, što je suprotno EU standardima.
– Vlast je neodgovorna, netransparentna i neproduktivna kada je u pitanju put BiH ka EU, na taj način ugrožena je i novinarska zajednica, a samim tim i građani koji ostaju uskraćeni i za uslugu i za informaciju – rekao je Damjan Ožegović iz organizacije Transparency Internationala BiH i naglasio da Konkurentsko vijeće BiH tržište u BiH posmatra kroz teritoriju cijele države i onda ne prepoznaje da je na toj teritoriji tržište podijeljeno i da u pojedinim njenim dijelovima nema konkurencije.
Učesnici fokus diskusije su naglasili da javna preduzeća imaju monopol nad internetom i telekomunikacionim uslugama, ali i da nedostaje tržišna konkurencija.
– Besmisleno je govoriti o pravima potrošača ili kvalitetu usluge ako ne postoji tržište. Javna preduzeća – pružatelji usluga iz oblasti telefonije i interneta imaju apsolutni monopol na određenom teritoriju države što pokazuju, između ostalog, njihove cijene. Zbog toga nema ni konkurencije, pa ni nadmetanja u kvalitetu usluge – objasnila je Tatjana Majer, predstavnica Ombudsmena za prava potrošača.
Entitetski zakoni o e-trgovini i digitalnom potpisu dodatno otežavaju usklađivanje sa EU pravilima, rečeno je tokom rasprave.
Predstavnici medija i organizacija civilnog društva ukazali su na sporost u usvajanju neophodnih medijskih zakona, porast SLAPP-s tužbi protiv novinara i nepostojanje strateškog pristupa zaštiti medijskih sloboda i primjeni novih tehnologija poput vještačke inteligencije.
Neda Tadić iz BHRT, javnog servisa na nivou države, podsjetila je na teškoće sa kojima se suočava javni emiter na državnom nivou.
– Suočavamo se sa ozbiljnim finansijskim poteškoćama u pokušaju da isplatimo obaveze prema medijskim radnicima jer entitetski emiteri nisu već godinama ispunili svoje obaveze i imaju dug od skoro 100 miliona konvertibilnih maraka- naglasila je Tadić, ističući da marketing, koji može biti jedan od većih prihoda ovog medija, većinom nije pod kontrolom uredničkog tima.
Iako je obaveza države BiH čuvati filmsko naslijeđe kao dio EU naslijeđa, to kod nas nije slučaj. Melina Alagić iz Udruženja filmskih radnika BiH je rekla da sve oko digitalizacije filmova rade sami bez podrške institucija.
– Institucije nemaju razumijevanja za naš rad i ne pomažu nam čak ni kada dobijemo grant za ove svrhe za koji je potrebno osigurati dio vlastitih sredstava – naglasila je Alagić.
Građani i lokalne zajednice nedovoljno su informirani i uključeni u rasprave i donošenje odluka u vezi sa obavezama koje BiH treba ispuniti u procesu pridruživanja EU, što usporava i otežava ovaj proces, naročito u oblasti informacionog društva i medija.
– Lokalne vlasti ne budu ni pitane niti obaviještene o promjenama koje njima donose nove obaveze. Ima malih i jako siromašnih općina koje ne mogu izvršiti obaveze koje im se nameću“, kazao je Halko Basarić, predstavnik Saveza gradova i općina Federacije BiH.
Tokom fokus grupa rečeno je kako u velikom broju škola nema slobodnog pristupa internetu, posebno u ruralnim sredinama, zbog čega je nemoguće govoriti o digitalizaciji, a digitalna nepismenost je veoma prisutna među stanovništvom izvan većih gradskih centara.
Izvor: BH novinari
