Nejasna je svrha priloga na N1 o Dodikovom spinu posvećenom britanskim vojnicima, a na Al Jazeeri bilježimo nekoliko voditeljskih grešaka
N1: Sistematično praćenje tema
14. – 21. juni 2018.
O ZAKONIMA I LJUDIMA: Prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata jedna je od priča koju su novinari N1 sistematično pratili u prethodnoj sedmici. U Dnevniku u 19 emitiranom 20. juna (voditeljica Marijana Kršo), Tina Jelin Dizdar je veoma dobro izvijestila o sjednici zastupnika Parlamenta FBiH te na bazi poznavanja ustava i nadležnosti raznih federalnih tijela sugerirala mogućnosti daljeg razvoja situacije. Osvrnula se i na druge zakone o kojima je bilo govora, poput izmjena krivičnog te onoga o liječenju neplodnosti i biomedicinski potpomognutoj oplodnji. Veoma sistematično su tokom sedmice praćeni protesti te prijetnje otkazom ljekara u Tuzlanskom kantonu. Novinari su za sugovornike imali ljekare, ali i vladu, odnosno premijera i ministra zdravstva koji su ukazali na zakonske izazove prihvatanja reprezentativnog sindikata. Uličnim anketama došli su i do mišljenja građana. Sve je dobro objašnjeno, tek je voditeljica Marijana Kršo u Dnevniku u 19 od 18. juna rekla da su ljekari najavili kolektivne ostavke, umjesto otkaze. Otkazi i ostavke nisu isto.
Na isti način, sistematično i uz pravovremene informacije te više strana, praćena je priča oko navodne otmice novinara Stefana Cvetkovića.
S druge strane, nameće se pitanje svrhe priloga Snežane Mitrović u Dnevniku u 19 od 16. juna (voditeljica Emina Pazalja) o dolasku četrdeset britanskih vojnika u BiH, odnosno stavu Milorada Dodika da se radi o obavještajcima te vezivanju tog događaja za proteste povodom smrti Davida Dragičevića i poskupljenju goriva. Iako su u prilogu sugovornici član jedne opozicione stranke i jedan aktivista, polazišna tačka je Dodikova teorija zavjere. U istom izdanju nameće se svrha pravljenja još dva priloga. Prvi je onaj Slaviše Starčevića u kojem svi politički akteri u BiH četiri mjeseca pred izbore najavljuju svoju pobjedu. Pri tome, u prilogu ima više kandidata iz svakog naroda, a iz reda hrvatskog naroda samo Dragan Čović. Drugi je prilog Adise Imamović o masovnom iseljavanju iz BiH koji je zasnovan na podacima jedne NVO (Unije za održivi povratak), izjavi Dragana Čovića te jednog demografa o tome šta će biti 2100. godine.
O SIGURNOSNIM IZAZOVIMA, BEZ STIGMATIZACIJE: U Dnevniku u 19 emitiranom 20. juna, Slaviša Starčević je pratio sjednicu Zastupničkog doma Parlamenta BiH o migrantskoj krizi te ukazao na nekoordiniranost na nivou države, tako da ministar sigurnosti i njegov zamjenik daju potpuno različite podatke o broju migranata.
Da su izbjeglice aktuelna tema u BiH, govori i priča Aleksandre Tolj (20. juni) o izbjegličkim centrima u Višegradu i Goraždu, povodom Međunarodnog dana izbjeglica. Procjene su da od sedam do osam hiljada ljudi živi u stotinjak kolektivnih centara u BiH.
Devetnaestog juna (Dnevnik u 19, voditeljica Ajla Šabanović), novinarka Ksenija Pavkov je povodom razgovora Angele Merkel i Emmanuela Macrona napravila dobar prilog o evropskom problemu s migrantima, brodu Akvarijus kao simbolu neuspjeha Evrope, ali i glasovima, poput onog španskog, koji pozivaju na otvorenost i vraćanje temeljnim vrijednostima. Voditeljica je u najavi priloga iz Krajine istakla da tamo borave stotine migranata. Zvanični podaci – plasirani u ranijim informativnim emisijama – govore o osam stotina migranata. Inače, novinarka Adisa Imamović je u ova dva izdanja Dnevnika u 19 imala odlične priloge te životne priče migranata i izbjeglica u Krajini.
Zanimljiva izdanja Dnevnika u 19 – donekle tematizirana – bila su 14. juna (voditeljica Emina Pazalja) i 15. juna (voditelj Darko Savić). U velikoj su mjeri bila posvećena početku Mundijala i Ramazanskom bajramu, i to uz veoma zanimljive priloge i priče.
U Dnevniku u 19 emitiranom 17. juna, voditeljica Emina Pazalja postavila je suštinska pitanja gostu koji se, povodom dogovora Grčke i Makedonije, javio iz Skoplja. U ovom izdanju su gledatelji mogli vidjeti koncizan i informativan prilog Tine Jelin Dizdar koja je građanima pružila sve informacije o tome šta znače promjene Zakona o doprinosima i porezu na dohodak.
Ocjena: 9
AL JAZEERA BALKANS: O svemu pomalo, ali temeljito
14. – 21. juni 2018.
KRITIČKI UZ JEZIČKE VRATOLOMIJE: Al Jazeera Balkans je imala dobre priloge i priče prethodne sedmice. Veoma su kritički izvještavali, u prilogu Tanje Novak 19. juna (Vijesti u 20, voditelj Saša Ćeramilac), o dodjeli počasnog doktorata Sveučilišta u Zagrebu Draganu Čoviću te o otporima intelektualaca tome. U ovom izdanju Vijesti u 20 bile su veoma dobre priče o problemima migranata i izbjeglica u Krajini, odnosno Velikoj Kladuši. No, voditelj je napravio dva jezička propusta. Prvo je upotrijebio neprimjeren termin u najavi, rekavši da stanovnici Velike Kladuše ne žele biti “hot spot” za migrante. U drugom dijelu emisije je ponovo Anketni odbor NSRS u slučaju Davida Dragičevića nazvao “istražnim povjerenstvom”. Istraga je jedno, skupštinska anketa nešto sasvim drugo, tim više što ovaj odbor nema mandat za provođenje istrage. Dvije noći zaredom (19. i 20. juni), voditelj Saša Ćeramilac čitao je podatke o broju izbjeglica i raseljenih lica. Pričom iz Salakovca, na Međunarodni dan izbjeglica, u Vijestima u 20 je završen Al Jazeerin serijal Putevi očajnika.
Reporter Josip Šarić je u Vijestima u 20 emitiranim 18. juna (voditeljica Anne Marie Ćurčić) veoma precizno izvještavao iz Bihaća povodom pokušaja izbjeglica da pređu granični prelaz Maljevac. No, dok je u prilogu utvrđeno da izbjeglica ima 2.461, u potpisu ovog i najavi prethodnog priloga je istaknuto da ih ima 3.000, što je uvećanje za 17,9 posto.
Posebno se ističe prilog Nikoline Zavišić (16. juni) o ubistvu migranta iz Maroka. U prilogu je napravljen odličan balans ukazivanja na sigurnosne prijetnje, ali bez generaliziranja i stvaranja fobije prema migrantima i izbjeglicama.
O POREZIMA, ZAKONIMA I NEPOSTOJEĆIM ELEKTRANAMA: U Vijestima u 20 od 15. juna (voditeljica Jasmina Kos) bila je odlična, paradigmatična priča Borisa Gagića o počinjanju i obustavljanju gradnje HE “Vranduk” te njenim političko-predizbornim zloupotrebama i problemima s kojima se susreću stanovnici nakon što im je krajolik promijenjen bez da se ikada ozbiljno pristupilo projektu.
Sedamnaestog juna (voditeljica Jasmina Kos) bio je odličan prilog Nihada Sadikovića o tome da je Porezna uprava FBiH nakon 16 godina odlučila primjenjivati blokiranje isplate plata ako se ne uplaćuju doprinosi. Uz priče radnika i firmi, istaknute su i političke činjenice poput onih da je do početka ove godine Vlada FBiH blokirala provođenje ove mjere. Jednaka kvalitetom je bila priča Arduane Pribinje (Vijesti u 20, 16. juni, voditeljica Jasmina Kos) o registriranju poljoprivrednika i trogodišnjem programu njihovog sufinansiranja u FBiH. Osim što priča donosi pozitivnu stranu ovoga i to kroz stvarne priče poljoprivrednika, sadržana su i mišljenja o tome kako se ovo može politički i predizborno zloupotrijebiti.
Dvadesetog juna (voditelj Saša Ćeramilac), novinarka Nadina Maličbegović je izvještavala o sjednici Zastupničkog doma Federalnog parlamenta i Prijedlogu zakona o izbornim jedinicama i broju mandata, uz napomenu o tome šta u konkretnom slučaju (ne) može uraditi CIK.
Ocjena: 9
Komparativna analiza
I Al Jazeera i N1 odlično su pratili štrajkove ljekara u Tuzlanskom kantonu, potpisivanje sporazuma Grčke i Makedonije te otpore tome. Jednako kvalitetno su izvještavali o novinaru Stefanu Cvetkoviću, migrantima te razdvajanjima djece od roditelja migranata u SAD-u. Obje su televizije sistematično pratile aktuelne teme, s tim da je Al Jazeera Balkans bila bogatija pričama koje se ne vežu za aktuelne događaje poput gradnje HE “Vranduk” ili problema s isplatama plata i doprinosa.
