Ministarstvo pravosuđa Grčke mora povući amandman o ‘lažnim vijestima’

Unutar Evropske unije slične su stvari pokušane tokom pandemije pokušane u Rumuniji i Bugarskoj, a obje su stavljene pod veto ili su povučene nakon oštrih kritika institucija EU

Ministarstvo pravosuđa Grčke mora povući amandman o ‘lažnim vijestima’
Foto: CIO East Africa

Međunarodne organizacije za slobodu medija pozvale su grčku vladu da se pozabavi dezinformacijama podržavajući snažne nezavisne medije koji javnosti mogu pružiti pouzdane informacije, a ne putem zakona.

Partneri Brzog odgovora na slobodu medija (MFRR) pozvali su Vladu da povuče predložene izmjene zakona koje će uvesti novčane i zatvorske kazne za novinare koji su proglašeni krivim za objavljivanje ‘lažnih vijesti’.

Izrazili su uvjerenje da bi neodređena definicija nacrta zakona i krivične sankcije narušile slobodu medija i imale zastrašujući učinak u vrijeme kada je nezavisno novinarstvo već pod pritiskom u Grčkoj.

Predložene izmjene Građanskog zakona, koje je predložilo Ministarstvo pravosuđa, uključivale bi kazne za one koji su proglašeni krivima za širenje ‘lažnih vijesti koje mogu izazvati zabrinutost ili strah u javnosti ili potkopati povjerenje javnosti u ekonomiju, obrambeni kapacitet zemlje ili javno zdravlje’.

– Ako je tvrdnja više puta izvršena putem medija ili na internetu, počinitelj se kažnjava zatvorom od najmanje šest mjeseci i novčanom kaznom – navedeno je, a odgovorni izdavač ili vlasnik medijske kuće također bi se suočio sa zatvorskim i novčanim kaznama.

Organizacije okupljene u MFRR razumiju ozbiljnu prijetnju koju dezinformacije predstavljaju grčkom društvu i drugim državama u svijetu. Globalno, internetske laži i teorije zavjere iskrivljuju stvarnost, podrivaju demokratiju i ugrožavaju borbu protiv pandemije Covid-19.

Kompanije društvenih medija, pojedini građani i same vlade imaju svoju ulogu u suzbijanju širenja štetnih dezinformacija na internetu, upozoravaju.

Međutim, donošenje ovakvih zakona kojima se regulatornim tijelima ili tužiteljima daje ovlast da odlučuju o istinitosti i naplaćuju kazne za medije nije ispravan odgovor i donio bi više štete nego koristi.

– Kao što smo vidjeli širom svijeta, subjektivno tumačenje tako nejasno sročenih zakona može otvoriti vrata cenzuri legitimnom izvještavanju. Mediji u Grčkoj već se suočavaju s prijetnjama zbog parnica i zatvorskim kaznama zbog klevete – navode u saopćenju.

Uvođenjem izmjena ovog zakona novinari bi se mogli dodatno suočiti s krivičnim progonom i zatvorom, a čak i kad se ne primjenjuje direktno potencijal za autocenzuru prema takvim zakonima je ogroman.

Kao i drugi slični zakonski prijedlozi širom svijeta, amandman ne sadrži jasnu definiciju „lažnih vijesti“. Pojam je dvosmisleno definiran, široko primjenjiv i otvoren za zloupotrebu. Posebno je problematično sankcioniranje izvještaja koji su “sposobni izazvati zabrinutost” ili koji “narušavaju povjerenje javnosti” u državna tijela.

Prema tako nejasno sročenom zakonu, istraživačko novinarstvo koje je vrsta vitalnog nadzornog novinarstva mogla bi biti meta političkih vođa koji namjeravaju ograničiti kritiku svoje politike.

Novinarski sindikati u Grčkoj s pravom su kritizirali amandman, upozoravajući da bi to moglo dovesti do zatvaranja ili novčanih kazni za novinare zbog izvještavanja o pitanjima poput pandemije.

Umjesto poboljšanja postojećeg spornog članka Građanskog zakonika, koji je već problematičan, vlada premijera Kyriakosa Mitsotakisa učinila bi veliki korak unatrag ako se ovaj zakon na kraju donese čine bi se poslao i zabrinjavajući signal o predanosti slobodi medija.

Unutar Evropske unije slične su reakcije na rješavanje dezinformacija tokom pandemije pokušane u Rumuniji i Bugarskoj, a obje su stavljene pod veto ili su povučene nakon oštrih kritika institucija EU.

Jedina zemlja koja je istrajala u tome bila je Mađarska koja je kriminalizirala širenje dezinformacija za koje se smatrala da narušavaju borbu vlasti protiv Covida-19.

Organizacije su stoga pozvale grčko Ministarstvo pravosuđa da odmah povuče amandman i, u slučaju da vlada odluči nastaviti, pozvali su zastupnike da odbiju takav prijedlog.

U eri u kojoj političari sve više optužuju kritičko novinarstvo da predstavlja ‘lažne vijesti’, u pogrešnim rukama takav bi zakon bio izuzetno opasan.

Ministarstvo pravosuđa trebalo bi se sastati s grčkim novinarskim sindikatima i međunarodnim organizacijama za slobodu medija kako bi saslušalo njihove zabrinutosti.

Ako se grčka vlada ozbiljno bavi rješavanjem širenja lažnih informacija, inicijative za zaštitu sigurnosti (istraživačkih) novinara, razvoj medijske pismenosti i osiguravanje snažnog i dinamičnog medijskog tržišta s visokim stepenom pluralizma daleko su bolje metode za postizanje tog cilja.

Izvor: Article 19

About The Author