N1: “Pressing”, 8. juna

SENZIBILNOST PREMA BEĆIROVIĆU: Urednik i intervjuer Amir Zukić u ovoj je emisiji bio vrlo blagonaklon prema sagovorniku – kandidatu za člana Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću (SDP), kojeg podržava devet političkih stranaka. Nije da nije bilo neprijatnih pitanja za gosta, ali ih je sam novinar pripisao prljavoj kampanji političkih protivnika (“svašta će Vam se prišivati do izbora”). Jedna od ključnih zamjerki onih kojima se ne sviđa Bećirovićeva kandidatura jeste da je već 24 godine na “državnim jaslama”. Novinar spominje ovaj podatak, ali brani svog gosta iako je jedini sagovornik u studiju. “Tako Vam je to u BiH. Ako je kandidat mlad, kažu nema iskustva. Ako ima iskustva, kažu predugo je u politici.” Zašto ne prepustiti iskusnom političaru da sam kontraargumentira kritikama? Senzibilitet i pomoć u artikulisanju odgovora treba čuvati za obične ljude, pogotovo u teškim situacijama, a u intervjuima s iskusnim i visokorangiranim političarima primjerenije je propitivati motive i ishode njihovih postupaka.

KAKO S DODIKOM I ČOVIĆEM? Glavni Bećirovićev motiv za kandidaturu je, kaže, uspostavljanje funkcionalne pravne države ravnopravnih građana. To će postići ubrzavanjem puta ka članstvu BiH u EU i NATO-u. Stremit će stabilizaciji stanja u BiH i konstruktivnom radu Predsjedništva. Ovdje Zukić postavlja pravo pitanje: “Kako ćete konstruktivno djelovati ako u Predsjedništvu budu Dodik i Čović?” Gost priča kako postoji velika šansa da u Predsjedništvu ne bude ni jedan od njih dvojice, odnosno da sva tri člana budu iz građanskih stranaka. Potkrijepio je to brojem glasova s prošlih općih izbora 2018. kada su Dragan Čović (HDZ) i Šefik Džaferović (SDA) osvojili ukupno 370.000 glasova, a on i Željko Komšić (DF) 430.000. Njemu za pobjedu, kaže, treba najmanje 300.000 glasova. Ove brojke su zanimljive, ali nisu odgovor na pitanje kako konstruktivno raditi s Dodikom i Čovićem ako oni ipak budu u Predsjedništvu. Kasnije se novinar još jednom vratio ovom pitanju kada je Bećirović govorio o tome da je Dodik “Putinov vazal” na Balkanu.

PRIHODI: Gost nije odgovorio ni na pitanje o visini prihoda u posljednje 24 godine. Iako plate državnih službenika moraju biti javne, sagovornik je, umjesto cifre, naveo da je u poređenju s drugim parlamentarcima on “teška sirotinja”. Ono što je gost prešutio, saopštio je novinar pozivajući se na druge medije koji su objavili da je taj prihod iznosio 1.800.000 KM.

ZAKON O PREBIVALIŠTU: Bećirovićevo ime ne vezuje se ni za kakve korupcijske ni druge afere. Najoštrija kritika na njegov račun je glasanje za izmjene i dopune Zakona o prebivalištu 2013. godine kojima je prognanicima iz RS-a otežano ili onemogućeno ostvarivanje prava glasa u mjestima u kojima su živjeli prije rata. Bećirović je očito očekivao ovo pitanje budući da politički protivnici stalno podsjećaju na ovaj Zakon, pa je predočio grafikon s podacima o padu broja mandata probosanskih i bošnjačkih stranaka u RS-u. Ove stranke su 1996. imale 18 mandata, 1998. bilo ih je 20, a 2014. samo pet. Bećirović za ovakav pad krivi SDA. Statistika je poražavajuća jer ukazuje i na katastrofalan demografski pad, za što treba propitivati i odgovornost SDA. Međutim, ovo nije odgovor na novinarsko pitanje. U nastavku je detaljnije ispričao kako je upravo SDA pripremila sporne izmjene i kasnije glasala za njih. Djelovao je uvjerljivo, pa je i Zukić prihvatio argumentaciju pitajući zašto uopšte SDA sad problematizuje taj zakon. Međutim, analiza koju je prije emitovanja ove emisije objavio Istinomjer.ba (26. 5. 2022.) pokazala je da kadrovi SDA ipak nisu učestvovali u pripremanju ni predlaganju spornog Zakona i da su svi njeni delegati glasali protiv njegovog usvajanja. Pouka: S političarima nikad dovoljno opreza, koliko god uvjerljivo i principijelno govorili.

FTV: “Mreža”, 7. juna

DODIKOVA KOOPERATIVNOST: Urednica i intervjuerka Nevzeta Koljenović je tokom intervjuisanja Dodikovog savjetnika Milana Tegeltije više puta ukazala na apsurdnost u odgovorima sagovornika. Za “prelijevanje” ukrajinske krize na BiH krivo je “političko Sarajevo”: ono izmišlja priču o ruskom utjecaju u BiH da bi natjeralo Zapad da reaguje. Dodik i Čović sve rade isključivo u interesu svog naroda. Kada novinarka dovodi u pitanje njegove tvrdnje, Tegeltija joj daje upute za vođenje intervjua. Suština ove novinarske forme je, kaže Tegeltija, da ga novinarka pita za njegovo mišljenje. Tačno. Ali, to ne znači da treba šutjeti na iskaze koji se kose s činjenicama i zdravim razumom. Konkretno, Tegeltija kaže da Dodik vodi vrlo razumnu i kooperativnu politiku! Šta drugo i očekivati od Dodikovog savjetnika koji ne krije da ima i političke ambicije, da je politički opredijeljen i da će možda biti i na izbornoj listi, ali još ne želi otkrivati za koju funkciju? Kada Koljenović propituje kooperativnost Dodikove politike zbog najavljivane secesije RS-a, Tegeltija negira da je njegov šef ikada govorio o tome. Novinarka se složila da Dodik to nije rekao, ali da radi na tome. Međutim, Dodik jeste i najavljivao secesiju, pogotovo nakon nametanja Zakona o zabrani negiranja genocida.

ENTITETSKE NADLEŽNOSTI: Uprkos Odluci Ustavnog suda da su zaključci NSRS-a neustavni, Dodik je rekao da nastavlja istim putem. Zato novinarka pita njegovog savjetnika da li to znači da će osnovati entitetsku vojsku, VSTV i Upravu za indirektno oporezivanje kako je ranije najavio. Tegeltija odgovara da su zaključci Deklaracije NSRS-a na snazi, ali da je stepen njihovog ostvarivanja pitanje političkog momenta u kojem živimo.

FTV: “Mreža”, 14. juna

DEMOKRATIJA U SDA: Iz priloga Merile Dizdarević o kvalitetima i šansama kandidata za Predsjedništvo BiH s brojnim sagovornicima, izdvajamo indikativne odgovore funkcionera SDA, koja još uvijek nije zvanično potvrdila svog kandidata za ovu poziciju. Za razliku od Šefika Džaferovića koji, kaže, ne sumnja da Bakir Izetbegović uživa apsolutnu podršku unutar stranke i čiju kandidaturu i on podržava, zastupnik SDA u državnom parlamentu Šemsudin Mehmedović gleda na to drugačije. Kada ga Dizdarević pita je li i on jedan od potencijalnih kandidata, Mehmedović kaže: “S obzirom na to kakva je unutrašnja struktura i stanje u SDA, nema teoretske šanse da me neko smije predložiti”.

ZAKLJUČAK: U “Pressingu” blagonaklon odnos Zukića prema Bećiroviću. Iako kandidati svih političkih partija ne moraju biti izloženi istom pritisku novinarskih pitanja, nego najviše oni povezani s korupcijskim aferama, opravdana kritičnost prema političkim konkurentima ne bi smjela otupiti spremnost novinara da propituje argumentovanost odgovora onih koji obećavaju drugačiju političku paradigmu. Što se više novinar oslanja na dokumente, a manje na iskaze političara, veća je šansa za kvalitetno novinarstvo. U “Mreži”, indikativni odgovori SDA-ovih funkcionera još jednom ukazuju na stepen demokratičnosti u ovoj stranci i atmosferu u kojoj bira izborne kandidate.