Lažna vijest je fenomen koji je postojao, postoji, i nastavit će postojati. To nije ništa novo, lažne vijesti postoje barem onoliko koliko postoje i prave vijesti. No, sredstva i metode koje se koriste za proizvodnju i distribuciju lažnih vijesti sve su inovativnija. Savremene komunikacijske vještine, napredna tehnologija, procvat društvenih mreža i kontinuirani porast broja korisnika, povećavaju proizvodnju i masovnu distribuciju lažnih vijesti.

Nemogućnost kontrole internetskog medijskog prostora u kombinaciji s demokratski garantiranim pravom na slobodu izražavanja, koja se maksimalno upražnjava na društvenim mrežama, stvara plodno tlo za sve veću produkciju lažnih vijesti, nakon čega slijedi učinak kojem podliježu krhka, ali i otporna i snažna demokratska društva.

Iako su se lažne vijesti oduvijek proizvodile, stručna javnost podigla je glas nakon dva globalna događaja čiji ishod je malo ko mogao predvidjeti – Brexit i pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima.

Ova dva događaja koja su se dogodila 2016. godine bila su crveni alarm u smislu potrebe za pronalaskom rješenja za ovaj problem. No, rješenje nije tako jednostavno i do sada smo uspjeli samo zagrebati po površini bez značajnih promjena.

Makedonija kao fabrika lažnih vijesti

Pojmovi lažna vijest i propaganda nisu novi i nepoznati u Makedoniji. Desetine novih medijskih kuća, većinom portala, koji su proizveli na hiljade lažnih vijesti šireći propagandu u korist vladajuće stranke, otvoreno je za vrijeme vladavine VMRO-DPMNE i Nikole Gruevskog.

Borba protiv lažnih vijesti bila je izgubljena zbog ove snažne mašinerije finansirane sumnjivim stranim kapitalom, koji je gotovo cijelo desetljeće imao velik utjecaj na javno mnijenje.

Makedonski grad Veles dva puta je stekao svjetsku slavu u negativnom kontekstu. Prvi put devedesetih kada je Veles bio popularan kod frankfurtske mafije, a drugi put cijeli svijet saznao je za Veles 2016. godine, kada je grad dobio ime “fabrika lažnih vijesti”.

Stotine web stranica, koje su proizodile lažne vijesti favorizirale su predsjedničkog kandidata Republikanske stranke Donalda Trumpa, iznikle su u malom gradu od 40.000 stanovnika, pola sata vožnje od glavnog grada Skoplja.

Neovlaštene fotografije, tekstovi napisani na profesionalnom engleskom jeziku i izmišljene vijesti s senzacionalnim naslovima su (i još uvijek jesu) recept za lažne vijesti koje mogu privući pažnju i klikove. Klikovi su posebno važni u ovoj priči, svaki klik znači novac, ali istovremeno svaki klik znači povećanje publike i širenje dezinformacija široj javnosti.

U aprilu 2016. godine kada niko nije smatrao da će Donald Trump biti vođa Sjedinjenih Američkih Država, došla sam do spoznaje da je u Makedoniji registrirano nekoliko internetskih stranica, koje šire propagandu u korist Trumpa, posebno u Velesu.

Nakon kratkog istraživanja na internetu, naišla sam na podatke nekoliko web stranica registriranih u Velesu, na kojima su bila imena onih koji su ih vodili uz njihove telefonske brojeve i adrese.

Potaknuta radoznalošću zbog toga zašto bi neko ko se nalazi hiljadama kilometara udaljen od političke situacije u SAD-u pozitivno pisao o Trumpu i negativno o njegovoj protukandidatkinji iz Demokratske stranke Hillary Clinton, odlučila sam kontaktirati vlasnike stranica i pitati ih za motivaciju pokretanja takvih stranica.

Kad sam ih nazvala, bili su raspoloženi za razgovor. Rekli su mi da je motivacija čisto financijska i objasnili su mi da kroz Google AdSense (platforma za oglašavanje na stranicama koja koristi Google oglase) mogu zaraditi ako dovoljno ljudi klikne na linkove koji vode do njihovih stranica.

Bio je to prvi i jedini put da je neko iz lažne novinske industrije u Velesu govorio javno koristeći svoje puno ime i prezime.

No, situacija se potpuno promijenila nakon što je Trump, za mnoge neočekivano, pobijedio na izborima i postao predsjednik najmoćnije zemlje na svijetu. Odmah nakon pobjede, oči javnosti bile su uprte na Veles.

Svjetski poznati mediji, televizijske stanice, novine, portali, online magazini počeli su dolaziti u Makedoniju nekoliko dana nakon Trumpove pobjede. To se nije dogodilo u Makedoniji od vojnog sukoba 2001. godine. Čak ni potpisivanje Prespanskog sporazuma između Makedonije i Grčke, koje je riješilo spor oko imena koji je trajao tri desetljeća, nije izazvalo takvu medijsku pažnju.

Svi su postavljali ista dva pitanja. Zašto bi neko u makedonskom Velesu radio u korist Trumpa i jesu li te stranice pomogle Trumpu. Odgovori na ova pitanja još nisu u potpunosti poznati, iako su prošle tri godine od tih predsjedničkih izbora, a SAD se pripremaju za sljedeće izbore već sljedeće godine.

Čak ni svjetski poznati mediji nisu mogli pronaći odgovore, a u potrazi za istinom neki su čak i sami stvorili lažne vijesti. Zašto? Zato što su im neki izdavači koji su stajali iza proizvodnje lažnih vijesti doslovno lagali.

Uvijek govoreći anonimno i bez dokaza koji bi potkrijepili ono što je rečeno, medijima je ostavljeno da procijene govore li oni istinu, poluistinu, ili istinu pomiješanu s lažnim činjenicama ili su u pitanju potpune izmišljotine.

I bilo je ponešto od svega toga. Štaviše, neki su izvori tražili (i primali) novac kako bi anonimno ispričali svoje priče. U novinarskim krugovima dobro je poznato etičko pravilo da “izvor ne treba platiti”. Jedan od razloga za to je da ako platite izvoru onda nikada ne možete biti apsolutno sigurni da će izvor reći istinu ili će vam reći ono što želite čuti jer ste platili.

Tako u Velesu možete čuti priču britanske televizijske ekipe koja je u želji da pronađe odgovore i prva podijeliti ekskluzivnu priču snimila čovjeka iz Velesa koji im je ispričao o svom radu s lažnim vijestima, ali zapravo nikada radio na takvom mjestu.

Iako niko ne može pouzdano izmjeriti utjecaj tih stranica na Trumpovu pobjedu, ostaje činjenica da su najčitanije vijesti o Trumpu tokom izborne kampanje napravljene i objavljene u Velesu, uključujući i onu koja je najviše puta pročitana i podijeljena “Papa podržao Trumpa”. Očito, lažna vijest.

Ono što je sigurno je da je veliki broj ljudi iz Velesa zaradio mnogo od ovog posla. Neki od njih, koji su osim pisanja lažnih vijesti, stvorili “Facebook grupe” koje su imale milione sljedbenika koji su dijelili tu lažnu vijest, a u “zlatnom dobu” zarađivali su i do nekoliko hiljada dolara dnevno. To je omogućilo 19-ogodišnjacima da kupe kafiće u Velesu, skupe automobile, bicikle i odu na luksuzna putovanja.

Nakon što je Trump pobijedio, kontaktirala sam ljude iz Velesa s kojima se ranije razgovarala kada su koristili svoje ime i prezime, ali ovaj put situacija je bila posve drugačija, bili su nervozni, nisu htjeli razgovarati sa mnom, a optužili su me da sam im upropastila posao i uzrokovala gubitak novca.

Šta je rješenje i postoji li ono uopće?

Nakon što je pažnja usmjerena na njih, Facebook i Google počeli su poduzimati mjere. Oglasna platforma Google AdSense zaustavila je oglašavanje na tim stranicama što je zaustavilo zaradu, a Facebook je blokirao i uklonio mnogo lažnih profila i grupa koje su širile lažne vijesti što je utjecalo na posjete tih stranica.

No, u pitanju je privremeno rješenje jer se uvijek mogu kreirati novi profili i grupe, a iako Facebook tvrdi da radi na algoritmima koji će riješiti taj problem, za sada je rješenje samo jedno – medijska pismenost.

Samo medijski pismeni građani u Sjedinjenim Američkim Državama i Makedoniji, ali i u drugim zemljama svijeta neće vjerovati bombastičnim tekstovima sa senzacionalističkim naslovima, komentarima i jednostranim pričama koje nemaju konkretnog izvora i dokaze.

Takvi građani znat će kako prepoznati clickbaite koji se proizvode samo da bi čitatelj kliknuo na tekst i identificirat će načine na koje je javno mnijenje ciljano s namjerom širenja manipulacije.

Ipak, ovaj proces je dug i složen, ali dok ne dođemo do tog cilja, ne bismo trebali biti iznenađeni ako nam se dogodi novi Brexit ili novo iznenađenje poput Trumpa ili ako budemo svjedočili usponu i vladavini mnogih autoritarnih režima širom svijeta.

Izvor: Simona Atanasova