Krajnje je vrijeme da Mađarska vrati novinarske i medijske slobode

Mađarska vlada nije prepoznala važnu ulogu nezavisnih institucija – regulatornih tijela i pravosuđa

Krajnje je vrijeme da Mađarska vrati novinarske i medijske slobode

Kombinirani učinci politički kontroliranog regulatornog tijela za medije i državne intervencije na medijskom tržištu nagrizali su pluralizam medija i slobodu izražavanja u Mađarskoj, ocijenila je u objavljenom Memorandumu komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović.

Od 2010. godine mađarska vlada sistemski podriva nezavisno i profesionalno novinarstvo, čime je umanjila slobodnu razmjenu različitih mišljenja, posebno izvan glavnog grada.

Komesarka je izrazila zabrinut i uznemirenost trajnim kampanjama blaćenja branitelja ljudskih prava i istraživačkih novinara, koje se provode s ciljem gušenja civilnog društva i šalje jasna poruka da će doći do brze odmazde za bilo kakav oblik kritike Vlade.

Mađarska vlada također nije prepoznala važnu ulogu nezavisnih institucija, bilo regulatornih tijela bilo pravosuđa.

– Nekoliko puta zanemarujući presude nacionalnih i međunarodnih sudova, Vlada je pokazala da se ne namjerava držati vladavine zakona, što je osnovni preduvjet za slobodu izražavanja – dodala je

Raspodjela prihoda od državnog oglašavanja na temelju političke pripadnosti i velike diskrecije mađarskog Vijeća za medije, čije članove bira vladajuća stranka, raščlanili su jednake uvjete za medije i ograničili slobodu izražavanja u Mađarskoj.

Učinci su primjetni u mađarskom društvu, uključujući i akademske slobode i kulturu te Mijatović naglašava nedostatak odgovornosti i profesionalnosti u javnim servisima i provladinim medijima kao i sve veći opstrukcionizam i ciljano uplitanje u rad nezavisnih medija i istraživačkih novinara.

– Situacija se dodatno pogoršala 2020. godine zbog sukcesivnih pravila o hitnim situacijama. To je dovelo do zapanjujućeg zastrašujućeg učinka na suce i javne dužnosnike, na organizacije civilnog društva koje se bave odbranom ljudskih prava i marginaliziranih grupa – navela je.

Da bi se situacija preokrenula, medijsko zakonodavstvo mora se izmijeniti kako bi se pretjerane ovlasti predsjednika Uprave za medije podijelile između nekoliko autonomnih tijela i ograničilo diskrecijsko pravo Vijeća za medije.

– Mađarska mora poštivati zakone i u praksi standarde Vijeća Evrope o pluralizmu medija i uvažiti dužno poštovanje uređivačke nezavisnosti svih javnih i privatnih medija – naglasila je.

Pozvala je mađarske vlasti da prepoznaju prijetnju koju govor mržnje protiv novinara predstavlja za društvo u cjelini, da javno osude sve incidente i zaustave širenje kampanja blaćenja i dezinformacija o organizacijama civilnog društva, braniteljima ljudskih prava i onih koji kritiziraju vladu.

Također je naglasila potrebu za slobodnom političkom raspravom uoči parlamentarnih izbora 2022. godine i pozivala mađarske vlasti da osiguraju jednake uvjete za sve kandidate, uključujući i medijsku pokrivenost.

Memorandum se nadovezuje na rad komesara za zaštitu slobode medija u Evropi i slijedi konzultacije s mađarskim vlastima, nacionalnim strukturama za ljudska prava i predstavnicima mađarskog civilnog društva i medijske zajednice održane između 29. januara i 4. februara.

Izvor: Vijeće Evrope

About The Author