FTV: Zašto je Vučić relevantan sagovornik o Maduru?

31. decembar 2025 – 06. januar 2026.

PREDSJEDNIK SRBIJE O VOJNOJ AKCIJI SAD U VENECUELI: Vojno-obavještajna akcija SAD u Venecueli u kojoj je u svojoj rezidenciji uhapšen i u SAD-u prebačen predsjednik te zemlje Nikolas Maduro i njegova supruga bili su svjetska vijest broj jedan prošle sedmice. I FTV je u svojoj centralnoj informativnoj emisiji, iz dana u dan, izvještavala o skoro svim detaljima ove akcije, reakcijama iz svijeta te o samom sudskom procesu protiv Madura u SAD-u. Pokrivanje ovog događaja urađeno je u skladu sa dostupnim resursima pa je većina objavljenog sadržaja bio agencijski materijal upakovan u priloge uz nekoliko izuzetaka poput uključenja Ivice Puljića iz Washingtona koji je gledaocima ponudio niz detalja o reakcijama u političkom i javnom establišmentu u SAD-u na ovu akciju američkih vojnih i obavještajnih snaga na teritoriju druge države. Uz javljanje reportera FTV iz Washingtona, u subotnjem Dnevniku o ovoj temi govorila je i Lidija Kos Stanišić, profesorica Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba koja je u prvoj rečenici svog javljanja operaciju američkih snaga nazvala veličanstvenom. I ostatak njenog gostovanja bio je vožnja u jednom pravcu i na liniji njenih istupa, primjerice u informativnim emisijama HRT, u kojima je govorila da je ova akcija američkih vlasti opravdana. Kos Stanišić, kao i druge javne ličnosti, ima pravo na svoj stav, ali u ovom dnevniku je predstavljena kao politička analitičarka iako je ono što su gledaoci mogli čuti daleko od objektivne analize. I dan kasnije FTV je u bloku koji se odnosi na događaje u Venecueli emitirao prilog iz Beograda u kojem je dat značajan prostor predsjedniku susjedne zemlje Aleksandru Vučiću da govori o ovoj operaciji američkih snaga, pravi paralele s hapšenjem jednog od svojih prethodnika Slobodana Miloševića, govorio o tome kako je njegovo privođenje na Vidovdan bilo namjerno i izvedeno s ciljem poniženja… Ostaje nejasno zašto je Vučić relevantan sagovornik za analiziranje ove američke operacije ili, ako su bitni stavovi regionalnih čelnika, zašto nismo čuli šta o tome misle svi ili većina čelnika drugih država regije.

BLOKADE DRŽAVNOG ZAKONA O UPRAVLJANJU ODUZETOM IMOVINOM: Bosna i Hercegovina mogla bi biti uvrštena na tzv. „sivu listu Moneyvala“ ukoliko u narednih nekoliko sedmica ne ispuni prilično obimnu listu zahtjeva koje su domaćim vlastima prošle godine dostavili predstavnici ovog ekspertskog tijela Vijeća Evrope. Ukratko, Moneyval je tijelo koje okuplja eksperte koji prate aktivnosti svih zemalja članica Vijeća Evrope u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. FTV je u petak emitirao prilog u kojem je fokus na zahtjevu Moneyvala da BiH na državnom nivou uredi oblast upravljanja u krivičnim postupcima oduzetom imovinom. I u ovom slučaju, predstavnici bh. entiteta RS protive se da se formira državna agencija koja bi upravljala imovinom oduzetom u postupcima pred Sudom BiH te da se ta, nakon pravosnažnog okončanja postupka, oduzeta imovina knjiži na državu BiH. Traže da se imovina knjiži na entitete, a da njom upravljaju postojeće entitetske agencije. Jedan od sagovornika, stručnjak iz ove oblasti pojašnjava da je to veoma loše i besmisleno rješenje, dok direktor agencije koja upravlja oduzetom imovinom u bh. entitetu FBiH kaže da će zahtjevi RS možda morati biti prihvaćeni jer je ostalo malo vremena do isteka rokova. Ono što je ostalo visiti u zraku jeste koje su posljedice neusvajanja ovog zakona i ostalih uslova Moneyvala. Na kraju priloga se navodi da će „BiH zaobilaziti milijarde KM“ i to je sve. Obaveza medija je da svaku priču urade na način da je gledaocima potpuno jasan kontekst. Iz stava predstavnika federalne agencije moguće je naslutiti da su eventualne posljedice značajne pa zbog tih mogućih štetnih posljedica, kako je rekao, možda će morati biti prihvaćen ultimativni stav predstavnika drugog entiteta za kojeg stručnjaci kažu da je korak u razgradnji države.

UK O VREMENSKIM NEPOGODAMA: Snijeg je tokom vikenda prouzrokovao brojne probleme širom zemlje, ni Sarajevo nije bilo pošteđeno neugodnosti koje donose obilne padavine. Kretanje vozila, a posebice pješaka značajno je otežano, u nekim dijelovima grada i onemogućeno. Građani su negodovali zbog, kako su naveli, loše reakcije službi za čišćenje snijega. O tome su u javnosti govorili i načelnici nekih gradskih općina, a svjedoči tome i prekid tramvajskog i trolejbuskog saobraćaja. O svemu ovom FTV je izvještavao uopćeno, površno i uz par općih opaski da je sistem ponovo zakazao. Primjerice, u utorak je emitiran cijeli blok o izlijevanju rijeka u Hercegovini, Goraždu, a iz Sarajeva kratka vijest i izjava premijera Kantona Sarajevo Nihada Uka koji kaže da niko nije mogao očistiti snijeg koji je cijeli dan padao. Izjava je snimljena u utorak, snijeg o kojem Uk govori je padao u nedjelju. I u vrijeme kada je izjava snimljena veliki broj ulica nije bio očišćen, dok je kretanje pješaka čak i u samom centru grada bilo izuzetno teško. Zašto je to tako, gledaoci nisu mogli saznati.

Ocjena: 6

BHT1: Rehabilitacija po protokolu – Dodik opet državnik, BiH tek fusnota

31. decembar 2025 – 06. januar 2026.

U KOJOJ DRŽAVI JE TREBINJE?: U Trebinju, na jugu Bosne i Hercegovine, otvorena je nova bolnica. U najavi priloga emitiranog u ponedjeljak u Dnevniku BHT1 navedeno je da je bolnicu osvještao mitropolit zahumsko-hercegovački i stonsko-primorski Dimitrije te da su otvaranju prisustvovali predstavnici „Republike Srpske i Srbije“. Prva izjava emitirana u prilogu je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, potom slijedi dio koji kao da je kopiran iz promotivnog materijala Vlade bh. entiteta RS, a u prilogu se našlo mjesta i za Milorada Dodika, smijenjenog predsjednika entiteta RS, koji je potpisan kao predsjednik SNSD-a. Neupućeni gledaoci na osnovu ovog priloga nikako ne bi mogli zaključiti da je bolnica otvorena u bosanskohercegovačkom gradu jer se BiH, osim u potpisu Željke Cvijanović, članice Predsjedništva BiH, skoro i ne spominje. Izgradnju bolnice finansirala je entitetska vlada, a u prilogu se ne navodi uloga Srbije u gradnju ovog bolničkog centra pa je potpuno nejasno zašto je predsjednik susjedne zemlje prvi sagovornik u prilogu. Također, nejasno je i zašto je u prilogu emitirana izjava predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, a nije, recimo, predsjednika drugih političkih stranaka koji su bili na otvaranju, ako su predsjednici stranaka uopće relevantni sagovornici za temu otvaranja bolnice. Također, ignorisana je i činjenica da bolnica nosi naziv po neustavnom 9. januaru.

MJERE SVJETSKE BANKE PROTIV ZAGAĐENJA ZRAKA: U nizu priloga o zagađenju zraka u Sarajevu i drugim bosanskohercegovačkim gradovima, onaj emitiran u petak u Dnevniku BHT1 izdvaja se po neuobičajenoj otvorenosti jednog od sagovornika koji je veoma precizno detektovao jedan od ključnih problema zagađenosti, a to su individualna ložišta te, još preciznije, naveo da se rješenjem tog problema u Sarajevu trenutno bavi Svjetska banka. Prilog je urađen sasvim pristojno, navedeni su podaci o zagađenosti, pomenute mjere koje kantonalne vlasti (ne)poduzimaju, a gledaoci su mogli čuti i kantonalnog premijera koji kaže da vlasti mogu poduzimati samo mjere za koje postoji infrastruktura, ma šta to značilo. Potom slijedi sagovornik koji kaže da u Sarajevu postoji 40.000 individualnih ložišta koja kao energente koriste drvo, ugalj… Procjene su da su upravo ova ložišta najznačajniji uzrok zagađenja zraka u zimskim mjesecima. A rješenjem ovog problema trenutno se bavi Svjetska banka kroz projekt zamjene oko 4.000 ovih ložišta čistim energentima. Ukoliko se nastavi ovim tempom, kaže ovaj sagovornik, problem zagađenja uzrokovanog korištenjem „prljavih“ energenata bit će riješen za oko deset godina.

BUJICA OPTUŽNICA PRED KRAJ GODINE: Tužilaštvo BiH posljednjih nekoliko dana prošle godine podiglo je niz optužnica za razna krivična djela. U prilogu emitiranom u Dnevniku BHT1 užurbana aktivnost državnih tužilaca posljednjih dana godine iskorištena je kao povod za analizu rada ove pravosudne institucije kad su u pitanju predmeti ratnih zločina. Iz ove priče saznajemo, primjerice, da 30 godina nakon rata i dalje nema optužnice ili optužnica za ubijanja građana snajperima tokom opsade Sarajeva niti optužnice za opsadu Sarajeva. Niz je sličnih primjera koje navode predstavnici porodica žrtava koji su izuzetno nezadovoljni radom tužilaštva. Ističu da su i sami dostavili dokaze te da porodice žrtava često susreću osumnjičene za zločine nad njihovim najmilijima koji slobodno žive ili, kao što priznaje i državno tužilaštvo, koriste mogućnosti dvojnog državljanstva te se skrivaju u susjednim državama gdje, također, slobodno žive. Takvih je više od 200. Predstavnici organizacija koje prate rad pravosudnih institucija u ovom prilogu navode da, uz objektivne probleme, postoji i niz nedostataka u radu tužilaštva na predmetima ratnih zločina, a sve rezultira sporim procesuiranjem odgovornih za zločine te tri puta prolongiranim rokom za završetak procesuiranja ratnih zločina.

Ocjena: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA

BHT1 i FTV protekle sedmice su, kao i mnogo puta ranije, pokrivali niz sličnih priča, ali ne i jednako uspješno. Primjerice, BHT1 je emitirao prilog o odluci Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH o oduzimanju dozvole kompaniji BNT za proizvodnju dronova u kojem smo čuli stav ovog ministarstva, izjavu inspektora, stav ministra odbrane BiH, ali ne i same kompanije. Istini za volju, u prilogu je navedeno da je uprava kompanije kontaktirana, ali da nisu bili spremni za razgovor jer nisu dobili spomenutu odluku državnog ministarstva. FTV je prvog dana objavio vijest i dio saopćenja državnih ministarstava, ali je dan kasnije emitiran prilog u kojem je iznesen stav i ove kompanije. Time je ova priča postala malo jasnija, ali u oba slučaja nedostaje bolje pojašnjen kontekst. Namjenska proizvodnja, u koju spada i proizvodnja dronova, važno je i osjetljivo pitanje, zato je važno gledaocima ponuditi sve elemente. FTV je to pokušao razgovorom s jednim od zastupnika u parlamentu bh. entiteta FBiH, ali njegova izjava u kojoj, između ostalog, navodi da opozicioni državni ministar uskraćuje dozvolu, nije baš pomogla u razumijevanju problema. Gledaocima je nejasno kako može biti opozicioni ministar, a posebno jer to jednostavno nije tačno. Vjerovatno je mislio na Stašu Košarca za kojeg je pokrenuta, ali nikad do kraja provedena procedura smjene.

Slično je bilo i s izvještavanjem o protestima porodice, prijatelja i građana Bihaća zbog smrti mladića koji je preminuo u tamošnjoj bolnici nakon nesreće zbog, kako su naveli okupljeni, kasno pružene pomoći. U nedjelju smo čuli stavove okupljenih, ali ne i tužilaštva koje bi trebalo istražiti ovaj slučaj, kao i odgovornih u bolnici. Dan kasnije saznajemo i da je otvoren predmet u tužilaštvu. Vjerovatno se tužilaštvo na sam dan protesta nije ni oglašavalo, ali u ovakvim i sličnim slučajevima veoma je važno da novinari kažu da su kontaktirali i sve odgovorne te da se nisu mogli ili željeli oglasiti.

Oba javna emitera, kao što je uobičajeno za period prelaska iz jedne u drugu godinu, emitirala su i niz priloga u kojima donose rekapitulaciju protekle godine. Prilozi koji govore o političkim dešavanjima u BiH bili su veoma slični, s ocjenom većine sagovornika da je protekla godina bila godina blokada u kojoj nije urađeno skoro ništa na putu BiH ka EU i NATO-u. Ono što je primjetno jeste da se ova ocjena odnosi na državni nivo vlasti, dok se isti princip ne primjenjuje na entitetske nivoe vlasti. FTV je proteklih dana emitirao niz priloga o ekonomskim problemima i padu životnog standarda u entitetu RS, dok sličnih analiza o ekonomskim kretanjima u entitetu FBiH nije bilo skoro nikako.

Plus sedmice

FTV

Izvještavanje o situaciji u pojasu Gaze, glasom i slikom dopisnika iz tog dijela Palestine, veoma je dobra urednička odluka FTV-a. U njegovim izvještajima vidjeli smo da patnje stanovnika ovog, brutalnim izraelskim napadima razorenog, pojasa ne prestaju. Artiljerijski napadi nisu u potpunosti prestali, a stanovnici se suočavaju s glađu, zaraznim bolestima, hladnoćom, poplavama…

BHT1

Iako nema dopisnika iz Gaze, BHT1 kontinuirano izvještava o stanju u ovom pojasu. Uz vijesti o napadima, humanitarnoj katastrofi, u Dnevniku BHT1 saznajemo i druge informacije o kontinuiranoj izraelskoj kampanji protiv Palestinaca. Primjerice, Izrael je protekle sedmice oduzeo dozvole za rad 37 međunarodnih humanitarnih organizacija jer izraelskim vlastima nisu željele dostaviti lične podatke svojih volontera i djelatnika.

Minus sedmice

FTV

Dio političara iz bh. entiteta RS te susjedne Srbije ranije se hvalio vezama s, u operaciji američkih snaga, uhapšenim predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom. Nakon ove akcije, većina njih šuti ili, kako je navedeno u prilogu FTV-a, briše objave u kojima su se ranije hvalili susretima s njim. Vjerovatno je ovo tačno, ali nejasno je šta je javni interes u objavi ovakvih priloga?

BHT1

Prilog u kojem su korupcijske afere, političke blokade i problemi s odvozom otpada uspoređivani sa skečevima Nadrealista emitiran je u Dnevniku BHT1 prvih dana nove godine. Iako se može činiti kao drugačiji novinarski pristup, dijelu gledalaca ovaj prilog izgledao je kao banalizacija izuzetno velikih problema s kojima se svakodnevno suočavaju.