Zahvaljujući kontroli srbijanske vlade nad medijima i povoljnom političkom okruženju, RT (bivši Russia Today) koristi svoj beogradski ured za prilagođavanje narativa Kremlja prije nego što ih proširi širom jugoistočne Evrope.
Stoga su Reporteri bez granica (RSF) pozivali Evropsku uniju (EU) i njezine države članice da Srbiju pozovu na odgovornost za ugošćavanje tvornice laži predsjednika Rusije Vladimira Putina.
U septembru RSF je pitao RT o misiji svog novog balkanskog ureda i njegovom odnosu s ruskom vladom, a moskovska redakcija RT-a sarkastično je odgovorio da su osnovali RT Balkan s jedinim ciljem, a to je da „gnjavimo Reportere bez granica”.
Provokativan, politički odgovor pokazuje kako se RT postavlja kao antiteza organizaciji koja brani slobodan, nezavisan i pluralističku štampu. Istovremeno RT ne želi otkriti informacije o ciljevima ili odnosu s vladom, koje bi nezavisni mediji, kako tvrdi ova ruska kuća, trebali biti u mogućnosti pružiti.
– Zahvaljujući RT Balkanu, ratna propaganda Kremlja cvjeta unutar granica EU. U Srbiji, zemlji okruženoj članicama EU-a i zemljama kandidatima, ruski narativi pakuju se za lokalnu publiku prije nego što se distribuiraju širom regije. Ovu tvornicu laži treba zatvoriti – kazao je Pavol Szalai, šef RSF-ovog odjela EU-Balkan.
Kaže da EU i njezine države članice moraju pozvati Srbiju, koja teži pridruživanju EU, odgovornom za olakšavanje rada propagandnog stroja Vladimira Putina, implementirati sistemska rješenja za zaštitu evropskog informacijskog prostora i čvrsto podržati pouzdano novinarstvo kao garanciju prava građana na informacija.
Od svog osnivanja u Moskvi 2005. godine, RT se razvio u mrežu televizijskih kanala, web stranica i računa na društvenim mrežama koji objavljuju sadržaj usklađen s propagandom Kremlja na engleskom, španskom, francuskom, arapskom, njemačkom i ruskom jeziku.
RT Balkan službeno je pokrenut 15. novembra 2022. godine. Oglašavan kao usluga online emitiranja i multimedijska web stranica na srpskom jeziku, cilj mu je bio pružiti “alternativnu perspektivu regionalnih i svjetskih događaja,” s planovima da se proširi na televizijski kanal do 2024. godine.
Ured RT Balkan, koji je paralelno otvoren, nije najnovije regionalno dopisništvo RT-a. Uredi su već bili uspostavljeni u više od dvadeset gradova, uključujući Washington DC, Pariz, London, Jeruzalem i Berlin, a 2023. godine otvorilo je ured u Alžiru kao dio strategije za jačanje svoje prisutnosti u Africi.
No, dvije godine nakon pokretanja, RT Balkan još uvijek nema televizijski kanal. Ipak, izrastao je u glavno rusko sredstvo za širenje propagande na Balkanu, prema jednoglasnom mišljenju stručnjaka koji se bave istraživanjem ruskog utjecaja u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Crnoj Gori, a koji su citirani u nedavno objavljenom dokumentarcu regionalne medijske mreže BIRN.
Postoji nekoliko objašnjenja zašto je RT odabrao baš Srbiju za svoju kancelariju na Balkanu i zašto su predstavnici RT-a tako otvoreni u svojim namjerama. Prvo, Rusija i Srbija imaju dugogodišnje odnose ukorijenjene u zajedničkoj kulturi slavenskog nasljeđa i pravoslavnog kršćanstva. To je učinilo Rusiju popularnom među stanovništvom Srbije i stvorilo bliske odnose između ruskih političara i njihovih srpskih kolega.
Uspon RT Balkana također je bio olakšan činjenicom da vlada kontrolira najveći dio medijskog tržišta, koje koristi za širenje vlastite propagande. Anti-NATO i anti-EU narativi pogoršani NATO-ovom intervencijom na Kosovu 1999. godine potaknuli su široko rasprostranjeno prorusko raspoloženje u Srbiji, čineći ga zanimljivim tržištem za narative Kremlja.
Također, Srbija je strateški smještena za misiju RT-a da uravnoteži navodni utjecaj NATO-a i EU na Balkanu. Uz izuzetak Bosne i Hercegovine i Kosova, Srbija je okružena državama članicama EU i/ili NATO-a: Bugarskom, Hrvatskom, Mađarskom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Rumunijom. Nekoliko od ovih susjednih zemalja ima jezične, kulturne, pa čak i medijske veze sa Srbijom.
Čak i prije nego što je RT Balkan otvoren, većina srpskih medija isticala je bliskost Srba i Rusa, a Rusiju prikazivala kao vodeću vojnu, energetsku i nuklearnu silu sposobnu da zaštiti interese Srbije. Pritom su EU i NATO predstavljeni kao međunarodne institucije u propadanju.
RT Balkan nije donio rusku propagandu u Srbiju: on je skrojio narativ Kremlja za lokalnu publiku, omogućivši mu da se lakše proširi širom regije.
Urednici i kolumnisti RT Balkan djeluju kao influenceri, a ne kao novinari. Oni osiguravaju vidljivost i utjecaj medija u srbijanskom medijskom okruženju. Nikola Vrzić, sadašnji glavni urednik RT Balkan; Filip Rodić, urednik sajta RT Balkan i Muharem Bazdulj, kolumnist RT Balkana, česti su gosti popularnih talk show emisija na srpskoj nacionalnoj televiziji. Predstavljeni kao novinari ili analitičari povezani s RT Balkan, dobivaju široku platformu za legitimiranje i širenje propagande Kremlja.
Prema analizi privatne kompanije koju je konzultirao RSF, većina medija koji su aktivno širili propagandu RT Balkana u šest zemalja Zapadnog Balkana bili su Srbija, a zatim Bosna i Hercegovina i Crna Gora.
Utjecaj Rusije u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji očit je kroz njezinu sposobnost promocije narativa na društvenim medijima. RT Balkan trenutno ima oko 19.500 pratilaca na Instagramu, 3.400 na X-u (bivši Twitter), 70.000 na Facebooku i 50.000 na Tik-Toku.
Od kraja septembra 2024. godine RT Balkan vodi kampanju zapošljavanja “novih TV lica, novinara, reportera, organizatora i producenata”.
Cijeli tekst na: RSF