BHT1: Šta žele političari i građani?

3. – 9. januar 2024.

POSLJEDICE ZEMLJOTRESA: Zemljotres u blizini Zenice, posebno u selu Ljubetovo, mještanima je doveo u pitanje egzistenciju. Reporteri Dnevnika 2 s lica mjesta izvještavaju o tome kako žive ljudi čije su kuće sada neuslovne za stanovanje. Ilustriraju se nevolje s kojima se suočavaju stanovnici Ljubetova, kako sistem odgovara na njihove potrebe, te postavlja pitanje šta ako dođe do novih urušavanja konstrukcija kuća. Prilog je to koji treba izdvojiti jer se bavi onima koji se brzo zaborave: ljudima koji usljed prirodnih nesreća ili zemljotresa obično bivaju skrajnuti u drugi plan nakon prvobitne pažnje.

GAZA I HUMANITARNA KATASTROFA: BHT1 i dalje, kroz agencijsku razmjenu, drži fokus na dešavanjima na Bliskom istoku. Podsjeća na dosadašnje razmjere katastrofe, ljekari bolnica u Gazi svjedoče o širenju zaraza, nedostatku osnovnih potrepština. Slike koje prate ovaj prilog zorno prikazuju ono što je gledateljima jako blisko – podjela humanitarne pomoći, izbjeglički kampovi, ljudi koji su ostali bez igdje ičega.

ŽELJE GRAĐANA I POLITIČARA: Šta želite građanima u BiH i šta možete obećati da ćete ispuniti? Ova anketa koju su uveli u Dnevnik 2 osvježila je sadržaj i zapravo demonstrirala iz kakvih političkih uporišta djeluju vladajuće i opozicione elite. Izjave su počesto, kao u slučaju ovako postavljenog pitanja, obojene političkim ciljevima stranaka, a ne stvarnim potrebama građana. Anketa ima i drugu stranu: pitanje građanima šta bi poželjeli političarima. “Najviše bih im poželio da se skinu s vlasti, da odu u Tanzaniju”, kaže jedan od anketiranih. Ne bismo ovdje ništa više dodali.

Ocjena: 8

FTV: Čekajući minimalac

3. – 9. januar 2024.

RS I SLOBODA MIŠLJENJA: Najavljeno moguće martovsko otvaranje pregovora o pridruživanju Evropskoj uniji tema je koja je stalno prisutna u medijima, a FTV se odlučuje da napravi novi uklon o tome koliko set restriktivnih zakona u RS-u otežava taj put. “Najviše volim kad ti evropski zvaničnici kažu da ne donosimo demokratske zakone, a to su isti zakoni koje oni imaju u svojim državama”, kaže za FTV Igor Žunić, predsjednik kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS-a. Reporter Đorđe Vujatović donosi pregled situacije u RS-u, kroz izjave, kroz zakonska tumačenja kako kriminalizacije klevete tako i o takozvanim agentima stranog uticaja, a zaključak je sljedeći: u ovoj godini će biti mnogo veći pritisak na sve kritičke glasove, u svakom mogućem smislu.

PUSTI SNOVI O MINIMALCU: Najniža plata u FBiH iznosit će 619 KM, odluka je federalne vlade. Novogodišnje želje radnika su tako, kako kaže reporterka, ostale samo snovi. Navodi se u prilogu kako je iz Vlade FBiH saopćeno da je ovakva odluka donesena nakon konsultacije sa Ekonomsko-socijalnim vijećem FBiH, ali iz ovog tijela to demantuju, te da se radi o nezakonitom djelovanju. I ovdje dolazi do izražaja akcentovanje određenih rečenica. Pa tako ova sljedeća zapravo najbolje govori o tome kako ovakve odluke utiču na živote ljudi: “Obični radnici ne kupuju životne namirnice po metodologijama, nego prema stvarnim potrebama”, kaže Selevedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH. Sugovornici iz realnog sektora slažu se da ovakva odluka vrijeđa radnike.

TEORIJA I PRAKSA ŽIVOTA U SREBRENICI: Dan nakon pravoslavnog Božića, i uoči 9. januara, neustavnog Dana RS-a, ekipa FTV-a je u Srebrenici. Pucnjevi i nacionalističke pjesme, ratni poklici, sve su to 7. januara doživjeli stanovnici Potočara, oživljavajući traume iz 1995. Dobro postavljen prilog sa izjavama mještana koji govore kako se provokacije odražavaju na njihove živote. I propitivanje šta će biti sa onima koji šire strah i prijete svojim komšijama. Koliko se ratni narativi prenose sa generacije na generaciju i koliko će proći vremena da sistem počne kažnjavati one koji izazivaju incidente. Prilog je donio sve što treba da bi gledatelji mogli osjetiti kako izgleda život u Srebrenici danas.

Ocjena: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

Najviše prostora i vremena su oba javna servisa u protekih sedam dana utrošila na – vlastite bitke. Tema o raspodjeli RTV takse, o ugovoru sa Elektroprivredom o njenom prikupljanju, o tome kako nije potpisano kome pripadaju novci koji se ubiraju, odnosno ko ih i kako raspoređuje, gledateljima je servirana kroz višeminutne priloge, a međusobne optužbe pljuštale su kroz saopštenja plasirana u prvim minutama centralnih informativnih emisija obje TV kuće. Recimo, samo BHT1 je 5. januara skoro deset prvih minuta Dnevnika 2 posvetila ovom problemu. Koji realno jeste veliki problem i treba biti dijelom neke specijalizirane emisije u kojoj će se pobrojati svi detalji, nedoumice, dokumenti i dokazi, i to uvijek sa idejom da je ovo borba za prava onih koji proizvode program, sve one kotačiće velikog sistema bez kojih on ne bi mogao postojati. Gledatelji su zapljuskivani dokumentacijom, ugovorima potpisanim i nepotpisanim, slovima koja su ostajala samo na papiru, podrškom koja dolazi sa svih strana, a zapravo je najvažnije ono što je u jednom od javnih istupa kazala predsjednica Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u Merima Kurtović-Pašalić – da nema novca za plate i doprinose dok se drugi “razmeću našim novcem”. “Ne zanimaju nas prepucavanja između BHRT-a i FTV-a. Krivi su oba. Pozivamo finansijske inspekcije da uđu u sva tri javna servisa i ustanove ko je radio protiv zakona. Ugroženi smo i ne želimo više trpjeti nepravdu. Mi smo ogledalo države. Sramota je da parlamentarci imaju pet-šest hiljada konvertibilnih maraka. Sramota je da menadžment BHRT-a prima plaću od pet hiljada, a oni koji proizvode program 600 KM. Od toga se ne može prehraniti porodica. Mora se provesti pravedna sistematizacija radnih mjesta. Samo u BiH moramo moliti političare da rade svoj posao. Krajnje je vrijeme da nas ozbiljno shvatite”, poručila je Kurtović-Pašalić. Mi bismo dodali ovdje da obje TV kuće imaju mnogo vrijednih i ozbiljnih članova kolektiva, onih koji se svakodnevno trude donijeti važne i korisne informacije, priče koje nam rasvjetljavaju put kroz komunikacijsku šumu najrazličitijih poruka upućenih od političkih elita. I da dajemo punu podršku svima takvima, profesionalcima i posvećenim novinarima.

Plus sedmice

BHT1

Životni standard građana opada, a siromaštvo uzima sve više maha. Rast cijena je primjetan na svim poljima, a BHT1 kreira prilog o tome kako su konkretne mjere vlasti izostale. U prilogu je sve što treba da se dočara svakodnevnica građana i građanki BiH – od statističkih podataka i izjava nadležnih, preko cijena osnovnih životnih namirnica, do svjedočenja običnih ljudi koji govore o tome kako se snalaze da bi se izborili sa inflacijom.

FTV

U Tel Avivu protesti protiv rata u Gazi, i pohvalno je i prevažno objaviti takve detalje – o Jevrejima demonstrantima koji upozoravaju na ono što se dešava u njihovoj blizini. “Okačili smo slike onoga što se dešava u Gazi jer su ljudi u Izraelu slijepi i ne vide ono što bi trebali vidjeti – genocid”, govori jedna demonstrantica, dok iza nje vidimo transparente s natpisima na engleskom i hebrejskom koji traže prekid vatre i zaustavljanje genocida te fotografije koje svjedoče o ubijanju civila u Pojasu Gaze. Uredništvo FTV-a pametno bira da ovakvi sadržaji dopru do gledatelja i da pokažu kako u Izraelu postoje oni koji se opiru politici svoje zemlje.

Minus sedmice

BHT1

Na Trgu Krajine u Banjoj Luci bio je reporter Vlado Šušak, koji nakon padanja zavjese na 9. januar izvještava šta se tog dana dešavalo. Reporter pobraja zvanice te daje prostor predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku da “urbi et orbi” uputi svoje poruke. Šuškova kolegica Dijana Vrhovac u nastavku govori o priznanju uručenom mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, koji se, istina, nije pojavio na obilježavanju 9. januara. Reporterka ne propituje hoće li biti odgovora pravosudnih organa na obilježavanje praznika kojeg je Ustavnih sud BiH proglasio neustavnim. Ne donosi se ni priča o tome kako je nastao praznik koji se obilježava, te na kojim temeljima je stasala Republika Srpska. Priređen je i šou s 200 dronova koji su na noćnom nebu ispisivali simbole RS-a. Nismo iz priloga saznali ni koliko je ovaj spektakl koštao građane ovog entiteta.

FTV

“Protiv Republike Srpske se vodi hibridni rat, i to predvodi Amerika zajedno sa određenim strukturama koje je prate.” “Operacije koje oni provode su znak njihove slabosti, više nego naše nemoći.” Riječi Milorada Dodika izrečene na svečanoj akademiji dan uoči obilježavanja 9. januara zasluživale su, ako su već emitovane, puno više obrazloženja od samog prenošenja. I bilo je važno da ih reporter propita, stavi u kontekst, donese objašnjenje. Nismo to dobili.