Međunarodni muzej mira u Dejtonu je povodom obilježavanja 30 godina od potpisivanja Okvirnog međunarodnog sporazuma za mir u BiH, poznatijeg kao Dejtonski sporazum, otvorio izložbu fotografija Rikarda Larme koje su nastale tokom njegovog izvještavanja za Associated Press iz Sarajeva pod opsadom od 1992. do 1995. godine.

–  Od 1992. do 1996. godine građani Sarajeva su izdržali najdužu opsadu modernog doba suočavajući se s nemilosrdnim granatiranjem, snajperskom vatrom i teškom nestašicom osnovnih potrepština poput hrane, vode i struje. Iako suočeni s ekstremnim nedaćama – ljudi su nosili vodu, dijelili ono malo što su imali – sačuvali su nadu. ‘Izdržavanje opsade Sarajeva: Snimci preživljavanja’ je snažna fotografska izložba Rikarda Larme koja prikazuje ovaj duh upornosti. Kroz uvjerljive slike izložba dokumentira i svakodnevne užase i tihi heroizam građana Sarajeva dok su se snalazili u jednom od najrazornijih sukoba s kraja 20. stoljeća – napisao je muzej u najavi izložbe koja je otvorena od 2. maja do 3. augusta 2025. godine.

Sam Rikard Larma ne krije radost zbog ovog događaja.

– Mnogo mi znači ova izložba i jako sam zahvalan Associated Pressu što su sačuvali fotografije i omogućio njihovo prikazivanje i na ovom mjestu i ovako važnim povodom za sve nas koji živimo u Sarajevu, a zahvalan sam im i generalno jer su omogućili da te fotografije tada, u vrijeme opsade, budu objavljene i da svijet vidi stvarnost kroz koju smo prolazili – kazao je Larma koji se nedavno iz Amerike vratio u Sarajevo da tu nastavi život i rad.

Stalna izložba „Dejtonski mirovni sporazum“ u Međunarodnom muzeju mira obilježava proces do postizanja historijskog sporazuma iz 1995. godine kojim je okončan rat u Bosni.

Ta interaktivna izložba prikazuje diplomatski proces s artefaktima, fotografijama i multimedijalnim prezentacijama koje oživljavaju pregovore.

Iz Muzeja objašnjavaju da „posjetioci mogu istražiti jedinstvenu ulogu Dejtona u domaćinstvu ovih mirovnih pregovora i saznati više o trajnom utjecaju sporazuma na globalnu diplomatiju“, a da izložba služi kao „snažan podsjetnik na važnost pregovora i saradnje u rješavanju sukoba i njegovanju trajnog mira“.

Inače, ovaj međunarodni Muzej kroz više stalnih postavki odaje počast vitalnom radu koji se ulaže u izgradnju mira, a u svojim predstavljanjem ponavljaju da je njihova misija „inspirirati ljude da rade na većem miru, razumijevanju i saosjećanju kroz obrazovanje, dijalog i saradnju“.

Rikard Larma je, kao fotoreporter Associated Presa iz opkoljenog Sarajeva, postao najobjavljivaniji autor iz 90-ih godina prošlog vijeka. Vrhunac njegovog rada iz tog doba bila je prestižna naslovnica magazina Newsweek.

Još kao mladi fotoamater u Bosni i Hercegovini bio je prepoznat kao vrlo talentiran i perspektivan, a kasnije je to potvrdio radeći za najtiražnije časopise u Jugoslaviji poput Sportskih novina, VEN-a, UNA-a, ORBIS-a, Privrednih novina… i izvještavajući s najvažnijih kulturno-sportskih događaja tog doba.

Tokom opsade Sarajeva postao je najveća dragocjenost AP-a.

Nakon rata u BiH privatni život i osnivanje porodice ga vode u Ameriku gdje otkriva čari umjetničke fotografije i svjetlopisa ili pisanja svjetlom (Painting with light).

No nikada nije prestao objavljivati fotografije iz vremena i prostora opsade Sarajeva, na vlastitim izložbama poput one u sarajevskoj Vijećnici 2023. godine, u knjigama, kolektivnim muzejskim postavkama….

Iako je otkrio da je po DNK Slovenac, Rikard Larma za sebe kaže da će živjeti polako i dugo i uvijek samo kao Bosanac.