Human Rights Watch: Javni dužnosnici u BiH vrše pritisak na novinare

Brojna kršenja ljudskih prava zabilježena u prošloj godini u Bosni i Hercegovini, a od napada nisu pošteđeni ni medijski djelatnici

Human Rights Watch: Javni dužnosnici u BiH vrše pritisak na novinare

U 2021. godini zabilježen je slabo vidljiv napredak na polju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Javni dužnosnici potiču ksenofobiju, ne hvataju se u koštac s diskriminacijom i vrše pritisak na novinare, objavio je Human Rights Watch u izvještaju o BiH.

Kako navode, usporeno je procesuiranje  ratnih zločina, zaštita žena, lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih i transrodnih osoba (LGBT) također je neadekvatna.

U decembru 2020. godine, u Mostaru su održani lokalni izbori, prvi put nakon 12 godina. Zbog neslaganja glavnih etničkih stranaka oko izbornog zakona, birači su posljednji put imali priliku izabrati gradsku vlast 2008. godine. Zbog dodatnih nesuglasica između glavnih stranaka, tek dva mjeseca nakon izbora i uz zajedničku intervenciju stranih diplomata, gradsko vijeće izabralo je novog gradonačelnika.

U martu 2021. godine, Odbor ministara Vijeća Evrope kritizirao je 11-godišnji neuspjeh političkih čelnika u BiH u provedbi presude Evropskog suda za ljudska prava o izmjeni ustava i izbornih zakona kako bi se okončala politička diskriminacija Jevreja, Roma i drugih.

Romski informativni centar Kali Sara u aprilu je ukazao na to da su Romi naročito bili pogođeni tokom pandemije Covid-19 jer 35 do 40 posto Roma uopće nema osiguranje koje bi im omogućilo  pristup zdravstvu.

U školskoj godini 2020./21., Romi, siromašni i djeca s teškoćama u razvoju suočavali su se s većim preprekama u pristupu online obrazovanju zbog nedostatka uređaja, pouzdane internetske veze i posebne pomoći.

Rezolucijom Evropskog parlamenta iz juna, vlade su pozvane na usvajanje  strategije za deinstitucionalizaciju osoba s invaliditetom i osuđen je zakon kojim se omogućava da ove osobe budu lišene poslovne sposobnosti, odnosno prava da sami odlučuju o stvarima koje ih se tiču

U julu, Ustavni sud BiH proglasio je praksu „dvije škole pod jednim krovom“  diskriminacijom djece jer su djeca u školi fizički odvojena na temelju etničke pripadnosti.

Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) zabilježila je 98 zločina iz mržnje između januara i augusta 2021. godine, uglavnom na temelju etničke pripadnosti ili vjere. Trenutno se vodi sedam postupaka protiv počinitelja zločina iz mržnje.

Revidiranom strategijom za procesuiranje ratnih zločina, koja je usvojena 2020. godine, predviđeno je procesuiranje najtežih ratnih zločina  do kraja 2023. godine. Međutim, OSCE je 2021. godine dokumentirala opći pad u broju procesuiranih predmeta.

U prvih šest mjeseci 2021. godine državno tužilaštvo podiglo je samo dvije optužnice za ratne zločine, od čega se jedna odnosi na osobu koja je već u zatvoru.

Prema podacima OSCE-a, od augusta je pred sudove u BiH bilo izneseno 250 predmeta ratnih zločina protiv 502 optuženika. Zbog nepostojanja spremnosti u regiji na izručenje osoba optuženih za ratne zločine, 80 optuženih koji su izvan BiH, ne mogu biti izvedeni pred sud.

Prema podacima OSCE-a, u prvih šest mjeseci 2021. godine sudovi u BiH donijeli su prvostepene presude u 12 predmeta protiv 22 optuženika, od kojih je 14 proglašeno krivima. U istom periodu, doneseno je pet pravomoćnih presuda protiv 10 optuženih i 10 je proglašeno krivima.

Trenutno  je 57 neriješenih predmeta protiv 125 optuženika, koji uključuju optužbe za seksualno nasilje povezano sa sukobom. U prvih šest mjeseci 2021. godine donesene su prvostepene presude u četiri predmeta protiv osam optuženih, od kojih su tri osuđena i  jedna pravomoćna presuda kojom je jedna osoba proglašena krivom pred Sudom BiH.

BiH još uvijek nije osigurala novčanu naknadu za žene silovane u ratu, koju je 2019. godine preporučio Odbor UN-a protiv mučenja (CAT).

U junu je Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove potvrdilo osuđujuću presudu za genocid iz 2017. godinu i kaznu doživotnog zatvora za ratnog vojnog zapovjednika bosanskih Srba  Ratka Mladića.

Istog mjeseca, u saopćenju za javnost visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava i specijalnog savjetnika UN-a za sprječavanje genocida, specijalni savjetnik upozorio je na sve prisutnije veličanje osuđenih ratnih zločinaca u Bosni.

U periodu od januara  do augusta, Služba za poslove sa strancima registrirala je 10.075 osoba koje su neregularno ušle u zemlju, od kojih je 9.057 iskazalo namjeru podnošenja zahtjeva za azil, što je blagi pad u odnosu na isti period 2020. godine.

Prema informacijama UN-ove agencija za izbjeglice (UNHCR), u prvoj polovini 2021. godine 67 osoba podnijelo je zahtjev za azil, a 31 osoba je dobila rješenje. Od tog broja, jednoj osobi je dodijeljen status izbjeglice, četiri osobe su dobile supsidijarnu zaštitu.

Prosječno vrijeme obrade zahtjeva gotovo se udvostručilo u odnosu na 2018. godinu, sa 223 na 419 dana u 2021. godini. Prema navodima UNHCR-a, upravo zbog toga mnogi odustaju od postupka prije nego dobiju rješenje.

Pet državnih prihvatnih centara uglavnom je pretrpano, a oko 1.500 migranata moralo je biti smješteno izvan ovih centara. Svakodnevna prisilna vraćanja u BiH od hrvatske policije pogoršavaju ionako loše stanje migranata, koji se u pogledu medicinske njege i osnovnih potrepština često oslanjaju na civilno društvo.

Neprijateljstvo prema migrantima dodatno je pojačano tokom lokalnih izbora, gdje su neki kandidati za (grado)načelnike u pograničnim gradovima svoje platforme gradili upravno na antimigrantskom i antiizbjegličkom sentimentu. Ljudi koji rade na pitanjima migracija suočavaju se s napadima i prijetnjama.

Nakon odgađanja i kritika koje je uputila Delegacija EU u Bosni i Hercegovini, entitet Federacija BiH usvojio je Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici koji je upućen u 60-dnevnu javnu raspravu.

Ombudsmanka Jasminka Džumhur izjavila je u martu 2021. godine da krivično zakonodavstvo u BiH nije usklađeno s obavezama u  borbi protiv rodno zasnovanog nasilja koje proizilaze iz Konvencije o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, poznatijoj kao Istanbulska konvencija, koju je Bosna i Hercegovina ratificirala 2013. godine.

Evropski parlament  je u septembru pozvao vlasti u BiH da usklade i provedu zakonodavstvo u skladu s Istanbulskom konvencijom. Tijelo nadležno za praćenje poštivanja Istanbulske konvencije posjetilo je Bosnu u oktobru kako bi ocijenilo provedbu konvencije

Istraživanje koji je u junu objavio Sarajevski otvoreni centar (SOC), grupa za ljudska prava LGBTI osoba i prava žena, ukazuje da se lezbijke, homoseksualci, biseksualne, transrodne i interseksualne osobe suočavaju s diskriminacijom u obrazovanju, zapošljavanju i stanovanju.

Prema izvještaju institucije Ombudsmana za ljudska prava BiH iz maja, nije bilo konkretnog napretka u osiguravanju jednakosti za osobe u istospolnim partnerstvima.

Treća Povorka ponosa u Sarajevu protekla je bez incidenata uprkos činjenici da su se istog dana održali i protesti protiv LGBT osoba.  Lokalna kantonalna vlada je u 2021. godini izdvojila više od 15.000 dolara za osiguranje tokom ovog događaja, što je trošak koji su ranije osiguravali organizatori marša.

U periodu od januara do septembra 2021. godine Sarajevski otvoreni centar 4zabilježio je sedam incidenata mržnje upućenih prema LGBTI osobama, od kojih su  bila dva fizička napada.

Prema informacijama koje je Human Rights Watch-u dostavilo Udruženje BH novinari, u periodu od januara do jula 2021. godine novinarima su upućene 42 prijetnje, od kojih je jedna bila fizički napad.

Zabilježeno je i nekoliko pritužbi novinara na policiju i službenike u migrantskom kampu Lipa, uključujući prijetnje, nepropisno uskraćivanje pristupa i prisiljavanje novinara da izbrišu snimljeni materijal.

Jedan uposlenik Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice disciplinski je kažnjen zbog prijetnji upućenih novinaru.

Istraživanje koje je Udruženje BH novinari provelo među 440 medijskih radnika u septembru  pokazalo je da je u posljednje tri godine više od 40 posto ispitanika bilo izloženo prijetnjama i zastrašivanju, uglavnom od strane političara i javnih dužnosnika.

Nakon klevetničkih izjava u maju 2021. godine, koje je na račun novinarke Tanje Topić iznio predsjedavajući predsjedništva BiH Milorad Dodik diplomate u BiH pozvali su javne dužnosnike da se uzdrže od prijetnji i mizoginih komentara na račun medijskih radnika.

Udruženje BH novinari zabilježilo je porast rodno zasnovanog nasilja nad ženama u medijima. U proteklih pet godina zabilježeno je 70 incidenata, koji su uključivali prijetnje smrću, verbalne i fizičke prijetnje te diskriminaciju na poslu.

Izvor: Human Rights Watch

About The Author