Voditelj predstavništva Evropske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev službeno je otvorio ovogodišnji festival novinara Fažana Media Fest, a u razgovoru za Hinu ocijenio je hrvatski model uspostave provjere medijskih činjenica i mreže fact checkera dobrim i za druge države Evropske unije.

– Fake news ili lažne vijesti svugdje u Evropi posljednjih su godina prepoznate kao velik problem. Evropskoj komisiji jako je važno da se investira u medijsku pismenost, ali i da se uspostavi mreža fact checkera i provede ostale aktivnosti usmjerene na borbu protiv lažnih vijesti – kazao je Zlatev.

Hrvatski model borbe protiv lažnih vijesti uz podršku sredstava Unije u službenu je proceduru bio upućen krajem maja. Tada su Agencija za elektroničke medije (AEM) i Ministarstvo kulture i medija u javno savjetovanje uputili dokument za izradu standarda, aktivnosti i kriterija za program “Uspostava provjere medijskih činjenica i sistema javne objave podataka” vrijedan 45 miliona kuna.

Novac za taj program predviđen je iz EU fondova putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a njegov najvažniji dio uspostava je hrvatske mreže fact-checkera za provjeru činjenične tačnosti vijesti u medijskom prostoru.

– Hrvatski model uspostave provjere medijskih činjenica i razvoj mreže nezavisnih fact checkera može i treba zaživjeti i biti primjenjiv i u drugim državama EU. Hrvatska je pokazala da strateški razmišlja, a nadam se da će ovaj projekt biti primjer i drugim zemljama u ovom dijelu Evrope koje prate šta se u Hrvatskoj događa – kazao je Zlatev.

Komentirao je i dosadašnje izvještaje Evropske komisije o vladavini prava u Hrvatskoj u kojima se izražava zabrinutost zbog velikog broja tzv. SLAPP tužbi protiv novinara i medija i naglašava važnost nezavisnosti, transparentnosti i učinkovitosti Agencije za elektroničke medije koja bi trebala konkretizirati projekt mreže fact-checkera.

– Primjedbe na politički uticaj na medijske regulatore nisu rijetkost u državama članicama Unije, no vjerujem kako će u Hrvatskoj ishod izgradnje mreže fact checkera pod okriljem Agencije za elektroničke medije biti profesionalan, radi jačanja informiranosti građana utemeljenoj na činjenicama – kazao je.

Ocijenio je kako je stanje u hrvatskim medijima zadovoljavajuće prema evropskim standardima, a na otvorenju Fažana Media Festa istaknuo i kako su mediji stub evropske demokratije te da se Evropska komisija bori da to tako i ostane.

– Nakon javnih konsultacija tokom 2021. i 2022. godine, Evropska komisija u septembru će donijet evropski akt o slobodi medija. Ovom historijskom inicijativom poboljšat će se pravna sigurnost za medije i novinare te smanjiti prepreke na unutrašnjem medijskom tržištu. Povećat će se i transparentnost, nezavisnost i odgovornost na medijskom tržištu i pluralizam – kazao je Zlatev.

Naglasio je i da Evropska komisija smatra da je apsolutno demokratsko pravo evropskih medija da ostanu nezavisni o državi i tržištu, da djeluju bez uplitanja u njihove aktivnosti, kao i da se treba osigurati da novinari nesmetano obavljaju svoj posao i beskompromisno pozivaju na odgovornost u svrhu javnog interesa.

– Evropska komisija poduzima sasvim konkretne mjere za zaštitu novinara. Kao izvršno tijelo EU, Komisija je predložila direktivu koja će sudovima i žrtvama pomoći u borbi protiv tzv. SLAPP tužbi, strateških tužbi usmjerenih protiv javnog sudjelovanja. Riječ je o neutemeljenim i zlonamjernim tužbama kojima se želi ušutkati novinare ili civilno društvo da ukazuju na nepravilnosti štetne po javni interes – kazao je Zlatev.

– Nažalost, problem sa SLAPP tužbama postoji svugdje, a ne samo u Hrvatskoj. No, rješavanje problema SLAPP tužbi leži i u donošenju kvalitetnog nacionalnog medijskog zakonodavstva kojim bi se novinarima osiguralo da rade svoj posao bez pritiska – dodao je.

Osvrnuo se i na nedavno predstavljene modele finansiranja lokalnih medija koje su predložili Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske, a zagrebački i splitski gradonačelnici Tomislav Tomašević i Ivica Puljak ocijenili prihvatljivim.

– Iz svojih prethodnih novinarskih iskustava znam da je, nažalost, problem s finansiranjem lokalnih medija jedan od najvećih problema vezanih za medije u ovom dijelu Evrope. Lokalni mediji temelj su informacijske mreže – rekao je Zlatev.

– Nažalost, nisam vidio nijedan model koji možemo prihvatiti kao najbolji i jedini model finansiranja lokalnih medija. Očigledno, u svakoj državi trebali bi se pronaći modeli koji odgovaraju tamošnjim iskustvima i stvarnim izazovima – dodao je.

Zlatev ima više od 20 godina profesionalnog iskustva u komunikacijama, razvoju medija i upravljanju nevladinim organizacijama.

Osnovao je i vodio Centar za razvoj medija u Bugarskoj, a bio je i jedan od osnivača i predsjednik Jugoistočne evropske mreže za profesionalizaciju medija. Bio je direktor Informacijskog centra Instituta Otvoreno društvo u Sofiji, voditelj centra BBC-ja u Bugarskoj te novinar i član upravnog odbora bugarske nacionalne televizije.

Izvor: Hina/Index