HAYAT I TV1: PREŠUTJELI ANTISEMITIZAM U BiH

I Hayat i TV1 su u sklopu vijesti iz svijeta imali informaciju o kukastom krstu na Poljudu....

HAYAT I TV1: PREŠUTJELI ANTISEMITIZAM U BiH

I Hayat i TV1 su u sklopu vijesti iz svijeta imali informaciju o kukastom krstu na Poljudu. Pokazali su se neprincipijelnim, jer među glavnim vijestima nisu imali onu o bh. navijačima koji su gazili izraelsku zastavu

 

HAYAT: NAFTA I EKOLOGIJA U BiH

8. – 14. juni 2015.

POZITIVNE VIJESTI: Sedmica je počela pozitivnim vijestima i to pozicioniranim na prvo mjesto, što je prava rijetkost. Radilo se o pokretanju proizvodnje u tvornicama Aida i Dita. Prilog je uradila Marijana Kršo, a ono što je posebno zanimljivo jest podsjećanje na pokušaj odlaska tuzlanskih radnika iz zemlje. Naime, to je bio njihov najteži egzistencijalni moment otkako se bore za pravo na rad, a bio je zaboravljen zbog uvijek novih vijesti u vezi s tuzlanskim radnicima. Takvo podsjećanje važno je zbog uvida u dubinu i dugotrajnost problema, zbog čega njihov novi početak još više dobiva na značaju. Povodom raspada koalicije u FBiH imali smo također retrospektivu međusobnih trzavica koalicionih partnera.

VIJESTI IZ BUDUĆNOSTI: Osim podsjećanja na prošlost, 14. juna imali smo i, za naše medije, neobičan prilog koji se odnosi na budućnost. Nihad Sadiković napravio je informaciju o tome kako zaštititi životnu sredinu od eksploatacije nafte u gradovima s naftnim potencijalom. Kada je ekologija u pitanju, nemamo dovoljno razvijenu medijsku svijest. Pogotovo kad se radi o nafti. Svi su za tom temom senzacionalistički potrčali, da nas izvijeste kako bismo još koliko sutra mogli postati šeici. Međutim, Hayat je prvi koji razvija zdravu skepsu u vezi s tim fenomenom i to kroz zaštitu okoline.

OBRAZOVANJE, KONAČNO: Osim ekologiji, na ozbiljan način su pristupili i obrazovanju. Odabrali su goruću priču kao top temu iz obrazovanja, a to je racionalizacija osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja u Kantonu Sarajevo. Senzacionalističke teme o hapšenju dvojice direktora u Kantonu Sarajevo bile su tek usputne. Hapšenje Kenana Vučijaka, jednog od direktora, poslužilo im je, naprimjer, tek kao uvod u priču o korupciji, tačnije u priču o zaštiti prijavitelja korupcije.

OFF SHORE KAFIĆ: No, nije baš sve bilo sjajno. Senad Omerašević je devetog juna pravio prilog o offshore kompanijama i tu je, ničim izazvan, naveo jedan sarajevski kafić koji navodno pripada talijanskom lancu kafića što, rekao je novinar, “ne bi bio problem da nije registrovan u Americi”. Nikakav dokaz za takvo što nije naveden, a aludirano je da se radi o offshore kompaniji. Pritom, ostalo je nejasno, da li je sve što je registrovano u Americi nužno i offshore. Dan poslije pročitan je demanti vlasnika ugostiteljskog objekta, što je korektno, iako ostaje mrlja na uređivanju kojem je promaklo da bez ikakve provjere pusti u eter tešku insinuaciju.

O ORIĆU BEZ RELEVANTNIH IZVORA: Pričalo se dosta i o hapšenju Nasera Orića. Isti nedostaci bili su prisutni kao i kod izvještavanja o posjeti pape. Toliko je kompetentnih sagovornika bilo u opticaju, a gotovo da niko nije iskorišten. Nisu imali nikog od organizatora koji su Nasera pozvali u Ženevu. Ništa nije upitan ni ambasador Švicarske u BiH niti bh. ambasador u Švicarskoj. Predstavnici Interpola kao da su nestali s lica zemlje, a nismo saznali ništa ni o tome šta o hapšenju pišu švicarski mediji.

PLUS SEDMICE

U tekstu opisani prilog Nihada Sadikovića.

MINUS SEDMICE

U tekstu opisani prilog Senada Omeraševića.

OCJENA: 7

TV1: DIREKTOR HIFE U ULOZI NOVINARA

8. – 14. juni 2015.

MARGINALNA DITA: Nedovoljan interes za radnike najočitiji je bio u ponedjeljak kada smo imali kratko o pokretanju proizvodnje u Aidi, a o Diti ni riječi. O Diti smo imali prilog tek dan poslije i to u drugoj polovini vijesti. Čak je prije nje bila i ona vijest iz budućnosti o tome da bi BiH i CG nekad i negdje tamo trebale potpisati sporazum o granici.

BEZ PRESUMPCIJE NEVINOSTI: Kada je u pitanju obrazovanje, i tu su zakazali u odnosu na Hayat. Ni riječi o racionalizaciji, ali zato o hapšenju dvojice direktora više nego što je potrebno. Uz senzacionalistički pristup. Prilog o toj temi Ognjen Blagojević je 11. juna najavio sljedećim riječima: “U nastavku govorimo o direktorima zlostavljačima i reketašima.” Tom najavom apsolutno je ukinuta presumpcija nevinosti tih ljudi, mada je u prilogu rečeno da se radi o sumnji. U dijelu priloga koji se odnosi na direktora Vučijaka, kojeg se tereti za reket, urađena je dobra stvar, a to je insceniranje davanja mita, što je poslužilo kao ilustracija teme.

MARKETINŠKI KORAK DALJE: Što se tiče prodaje marketinga pod informaciju, na TV1 su ove sedmice otišli korak dalje. Radilo se o prilogu o otvaranju dvije Hifine pumpe. Pisalo je da je prilog radio Vahidin Mujagić, ali sve vrijeme vidimo direktora Hife s mikrofonom TV1 u rukama, kako hvali uspjehe svoje firme. Takve prakse definitivno više nigdje nema. Radilo se o uzurpaciji ne samo medijskog prostora već i brenda. TV1 i Hifa su postali jedno.

NAJVAŽNIJI GRAĐANIN U BiH: Izvještavanje o hapšenju Nasera Orića proteklo je blijedo kao i na Hayatu. Nešto pristranije, ipak. Čak su dva gosta dnevnika pitali o tome. Jedan je bio predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić. On je rekao da je Naser Orić najvažniji građanin BiH, a da Ognjen Blagojević na to nije ni trepnuo. Takvi iskazi zahtijevaju pojašnjenje.

PLUS SEDMICE

Prilog od 14. juna o društveno korisnom radu u BiH kao alternativi služenju zatvorskih kazni. Prilog u internet izdanju dnevnika nije potpisan. Zanimljiv je jer je demantovano ono što je u medijima bilo prisutno da mi tu opciju odsluženja kazne nemamo. Naime, govoreno je da bi se zatvorski kapaciteti povećali ako bi se to uvelo, a to postoji još od 2011.

MINUS SEDMICE

Sve u tekstu navedeno.

OCJENA: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA

I Hayat i TV1 su u sklopu vijesti iz svijeta, dakle ne u sportskom bloku, imali vijest o kukastom krstu na Poljudu. Pokazali su se neprincipijelnim. Naime, među glavnim vijestima nisu imali vijest o bh. navijačima koji su gazili izraelsku zastavu, kao ni porast antisemitizma u javnom prostoru BiH povodom utakmice BiH – Izrael.

ISTIČEMO

Zanimljivo je za izdvojiti, ali teško za ocijeniti, gostovanje Adisa Arapovića na Hayatu. On je, ispred CCI-ja, često prisutan u Hayatovim dnevnicima. Uvijek je potpisan kao da govori ispred nevladine organizacije u kojoj radi. Ove sedmice bio je potpisan kao politolog i govorio je o krizi vlasti u BiH. Ako mu se takvim potpisom htjelo dati veći stepen neutralnosti u odnosu na temu, onda je to loša praksa, jer prikrivamo uslovljenost njegovih stavova. Ako je to bila sagovornikova želja, možda zbog toga da se njegovi stavovi ne dovode u vezu s organizacijom, onda je to u redu. Naime, ponekad, naši stavovi o nekoj temi nisu isti kao stavovi, naprimjer, firme u kojoj radimo iako se i firma bavi time o čemu govorimo. U tom slučaju može biti naglašeno da ne govorimo u ime firme, već u svoje lično. Za to je ponekad dovoljan potpis koji isključuje firmu.

(U srijedu, 17. juna čitajte analizu Nidžare Ahmetašević: BHT1 i FTV)

About The Author