HAYAT I RTV HB: Bez greške o izraelsko-palestinskom ratu

Nije bilo neodmjerenosti, obje televizije su profesionalno izvještavale o eskalaciji sukoba. Hayat je dao dosta prostora domaćim analitičarima, dok je Radiotelevizija Herceg-Bosne istakla poruku solidarnosti Dragana Čovića s Izraelom

HAYAT I RTV HB: Bez greške o izraelsko-palestinskom ratu

HAYAT TV: Aerodromi i koncesije

  1. – 8. oktobar 2023.

CIJENE I MARŽE: Treću sedmicu zaredom Hayat potpuno opravdano i odgovorno forsira temu rasta cijena i njegovog obuzdavanja. I ove sedmice su propitivali mjere koje donosi Federalna vlada u smislu ograničenja marži na određene proizvode, pa su u subotu (7. oktobar) krajnje kritički zagrebali ispod površine i ukazali na nesnalaženje vlade sa prvobitnom odlukom o smanjenju marži na devet kategorija proizvoda. Iako je javnosti predstavljeno drugačije – da je prvobitna odluka samo proširena sa još šest proizvoda – Hayat je dobro uradio zadaću i dokazao da je riječ o potpuno novoj listi sa izmijenjenom i bolje definiranom sadržinom i drugačijim maržama od kojih su neke povećane.

ELEKTRONSKO GLASANJE: Jedna od novina koje bi bile ključne u izbornoj reformi i o kojoj se često priča jeste uvođenje elektronskog glasanja. O ovome se obično priča kao o nekoj neostvarivoj apstrakciji, a da bi građani imali predstavu o tome kako bi elektronsko glasanje izgledalo u stvarnosti pobrinula se televizija Hayat u četvrtak (5. oktobar), zanimljivim prilogom u kojem su u sjedištu CIK-a snimili demonstraciju rada uređaja za glasanje kakvi bi se koristili na izborima u BiH, te pokazali kako bi cijeli proces tada izgledao.

AERODROMI I KONCESIJE: Još jedna tema kojoj Hayat često posvećuje pažnju jeste moguće davanje aerodroma u Bosni i Hercegovini pod koncesiju. Ova tema je spominjana u ponedjeljak (2. oktobar), da bi se njoj u Vijestima u 7 vratili i u subotu (7. oktobar) sa sagovornicima koji su isticali profitabilnost sarajevskog aerodroma i sugerisali kako bi koncesioni model trebalo prvo primijeniti na manjim aerodromima poput onih u Banjoj Luci, Mostaru ili Tuzli.

Ocjena: 6

 

RADIOTELEVIZIJA HERCEG-BOSNE: Ujedinjenje Njemačke

  1. – 8. oktobar 2023.

FORMIRANJE VLADE HNK: Otkako smo počeli pratiti dnevnike RTV HB-a u maju ove godine, tema formiranja nove vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona je jedna od najdugovječnijih u centralnim informativnim emisijama ove televizije. Otad smo redovno imali optimistične najave aktera uključenih u proces bez nekih detaljnijih informacija o toku pregovora, eventualnim članovima nove vlade ili njenom programu, a pet mjeseci kasnije konačno imamo i nešto konkretnije. Pregovori o novoj vladi HNK se navodno bliže kraju, čini se kako će ipak njenu osovinu činiti HDZ i SDA te kako će ova vlada na čelu imati premijerku. O programu se ne govori, ali zadnji koji su za to krivi su novinari – kad ljudi budu glasali za programe, a političari pravili programske vlade, tad će i novinari moći insistirati na izvještavanju o programima.

MIGRACIJE I MIGRANTI: U dnevniku od utorka (3. septembar) RTV HB se vratio sagledavanju stanja u oblasti migracije, što je tema koju ova televizija „posjeti“ redovno, ali ne prečesto. Čuli smo podatke granične policije i službe za poslove sa strancima o kretanju migranata, dobili presjek brojki, vidjeli javljanja iz područja u kojima se migranti najčešće zadržavaju. Opširan prilog od osam i po minuta u dnevniku od utorka izdvajamo zbog toga što je izvještavanje o izbjeglicama i migrantima uvijek osjetljivo i postoji opasnost od neke loše konstrukcije ili kvalifikacije, a RTV HB je uspio izbjeći tu opasnost.

GODIŠNJICA UJEDINJENJA NJEMAČKE: Radiotelevizija Herceg-Bosne generalno u svojim dnevnicima nema vijesti iz svijeta, osim kad je riječ o nekim dramatičnim događajima koje je nemoguće ignorisati, poput velikih vremenskih nepogoda ili ratnih sukoba. Zbog toga je malo čudno da su u utorak (3. septembar) oko tri i po minute centralne informativne emisije posvetili prilogu o trideset trećoj godišnjici ujedinjenja Njemačke, sa javljanjem saradnika iz Berlina. Neuobičajeno, ali osvježavajuće i zanimljivo.

Ocjena: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA

Događaj koji je obilježio sedmicu iza nas, mjesec u kojem se nalazimo, a vrlo moguće i cijelu ovu godinu jeste obnova sukoba između Izraelaca i Palestinaca, i obje televizije koje pratimo u ovim analizama su temi posvetile značajnu minutažu u subotu i nedjelju (7. i 8. oktobar). Za pohvalu je da ni kod jedne od njih nije bilo neodmjerenosti u izvještavanju i da se može reći da su jako profesionalno izvještavale o eskalaciji ovog sukoba. Hayat je dao dosta prostora domaćim analitičarima koji su iznosili svoje viđenje uzroka i daljeg toka sukoba, ali nije isticao stav domaćih političara prema njemu, dok je RTV HB istaknuo poruku solidarnosti Dragana Čovića sa Izraelom sa njegovog naloga na Twitteru.

Blokadu državnih institucija koja je postala izvjesna nakon sjednica Vijeća ministara u utorak (3. septembar) i Doma naroda Parlamenta BiH u srijedu (4. septembar) Hayat predstavlja kao dokaz da je „deklarativni napredak države samo laž i obmana“. O ovome RTV HB ne daje svoj sud nego prenosi izjave aktera i nabraja zakone koji se nisu usvojili zbog blokade, te daje mišljenja sagovornika poput Tomislava Martinovića iz HDZ-a koji vjeruje kako je riječ samo o „šumovima na relaciji Banja Luka – Sarajevo“ koji će biti prevaziđeni.

U srijedu (4. septembar) je našu zemlju posjetila grupa visokih predstavnica zemalja EU u Vijeću za opće poslove Unije, a diplomatkinje su imale priliku razgovarati sa predstavnicima i predstavnicama naših vlasti. Obje televizije su korektno popratile ovu posjetu, s tim što RTV HB nije propustio naglasiti kako ju je inicirala sekretarka za EU u Vladi Republike Hrvatske Andrea Metelko Zgombić, dok je Hayat prilog završio podsjećanjem kako su nakon sastanka na kojem je ocjenjivan napredak BiH u reformama neki od učesnika otišli na sjednicu Doma naroda na kojoj su blokirali taj napredak.

Na kraju, ali ne i najmanje važno, tema o kojoj Hayat i RTV HB imaju oprečna gledišta jeste presuda Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u slučaju „Kovačević“. Nakon što su agentice Bosne i Hercegovine Monika Mijić i Jelena Cvijetić predale zahtjev za reviziju ove presude, Hayat je naglašavao kako je ovo jedini slučaj da je BiH pokušala osporiti presudu koja ustanovljava kršenja prava njenih građana, kako je izvjesno da će Sud jasno potvrditi svoju odluku i kako agentice nisu imale pravo na zahtjev za reviziju jer im je istekao mandat. Za RTV HB nema sumnje da će Sud izmijeniti odluku koja ionako nema snagu da mijenja ustav države, a kao sporno ističu to da u radu Suda učestvuje i sudija Faris Vehabović unatoč isteku svog mandata. U svakom slučaju, očito je da je bar jedna od ove dvije televizije u krivu, a odluka ESLJP-a će pokazati koja.

Plus sedmice

HAYAT TV

Već nekoliko sedmica Hayat ima ujednačen i rutinski pristup uređivanju svojih dnevnika, bez značajnih propusta, ali i bez nekih bljeskova izvrsnosti, što se nikako ne smije tumačiti kao loša stvar. Naprotiv, govorimo o ustaljenosti i pridržavanju vlastitih standarda, jer Hayat ima mjeru, a ona se ogleda u dnevnicima kakve smo gledali u zadnjih petnaestak dana. Zbog toga im se i ocjene vrte oko prosječne petice, a kao dobar plus ove sedmice bismo mogli izdvojiti opširan i kvalitetan prilog o krizi koja je zahvatila tekstilnu industriju u BiH (utorak, 3. oktobar), zbog temeljitosti ovog priloga, aktuelnosti teme kojoj drugi mediji nisu posvetili značajnu pažnju i njene važnosti zbog velikog broja radnih mjesta u ovom sektoru.

RTV HB

Nakon par sedmica u kojima se RTV HB, najblaže moguće rečeno, nije proslavio pridržavanjem etičkih standarda, ove sedmice smo ih gledali u neuporedivo boljem izdanju. Na zadovoljstvo svih koji gledaju njihove dnevnike, ove sedmice je izvještavanje puno više ličilo na ono kakvo priliči jednom javnom mediju, pa je bilo puno priloga iz lokalnih zajednica, tema koje se tiču samih gledatelja te mnogo manje vidne političke angažiranosti. Kao plus bi se mogao izdvojiti cijeli dnevnik od ponedjeljka (2. oktobar) u kojem je, naravno, udarni prilog bio o potresu koji se desio u području Gruda. Slijedio ga je izuzetno korektan prilog o Danu općine Gornji Vakuf – Uskoplje, zatim smo gledali intervju sa predsjedavajućim Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislavom Martinovićem koji je argumentirano, profesionalno i strukturirano dao odgovore na cijeli niz važnih pitanja i potpitanja koja nisu izostala, a dnevnik je završio temama iz školstva (prilozi o početku akademske godine i o kamenom amfiteatru škole u mjestu Rasno kod Širokog Brijega), kulture (folklorna manifestacija Lepeničke jeseni kod Kiseljaka) i religije (misa za nerođenu djecu). Ovo je bio dnevnik koji možemo izdvojiti za primjer ne samo samom RTV HB-u nego i mnogim drugim televizijama.

Minus sedmice

HAYAT TV

U dnevniku od ponedjeljka (2. oktobar) Hayat je imao dobar prilog o turbulencijama unutar općinskog odbora SDP-a u sarajevskoj općini Novi Grad. Ovaj prilog je trajao skoro pet minuta (4′ 55”), govorio je o nezadovoljstvu članstva načinom na koji ih tretiraju viši organizacioni nivoi stranke, a u jednom momentu je to dokazano „presretnutim dokumentom“ – kao da je u pitanju obavještajno djelovanje u Hladnom ratu, a ne dostavljanje kompromitirajućeg dokumenta televiziji koja to jedva čeka. Ovaj komični moment bespotrebne konspirativnosti vrijedi izdvojiti kao minus sedmice u dnevnicima Hayat.

RTV HB

Prošle sedmice smo izvještavanju RTV HB-a našli toliko teških zamjerki da nije vrijedilo izdvajati ništa kao plus sedmice i stavljati smokvin list na opći loš dojam. Takvog principa se valja držati i kad je situacija drugačija, tako da ovosedmičnim dnevnicima RTV HB-a, koji su pokazali drastičnu razliku u odnosu na one od prošlih nekoliko sedmica, ne bi imalo smisla tražiti posebne zamjerke u generalno pozitivnom dojmu.

 

Ovaj tekst je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Analiziraj.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

About The Author