FTV: Jednostrano izvještavanje o aferi „Spengavanje“

22. – 28. oktobar 2025.

AFERA PRISUTNA SVUDA, ALI SUŠTINA OSTALA SKRIVENA: Razmjena poruka između premijer bh. entiteta Federacija BiH, vršioca dužnosti direktora Uprave policije F BiH te još nekoliko policijskih i političkih dužnosnika u kojima, kako je objavljeno u medijima, dogovaraju usmjeravanje istraga, zapošljavanja i imenovanja protekle sedmice bila je tema koja je obrađena u skoro svakoj centralnoj informativnoj emisiji ali gledaoci su o samoj aferi uspjeli saznati jako malo. Tačnije, u četvrtak su mogli čuti integralno preneseno video obraćanje entitetskog premijera koji negira navode iznesene u medijima, ali bez informacije o kojim se navodima radi. Istog dana grupa opozicionih zastupnika zatražila je vanrednu sjednicu entitetskog parlamenta na kojoj bi se raspravljalo o ovoj aferi, ali o tome u Dnevniku FTV nije objavljena ni riječ. U subotu je centralna informativna emisija počela reakcijom v.d. direktora Uprave policije F BiH na ovu aferu, emitiran je dio njegovog pisanog saopćenja, a potom i njegova izjava snimljena video pozivom iz njegovog doma ili vikendice. Ponovo bez konteksta ili bar osnovnih informacija o kakvim se porukama radi, ko ih je razmjenjivao ili kako su dospjele u javnost. U ponedjeljak je emitiran još jedan prilog o aferi „Spengavanje“ u kojem su puštene dvije izjave šefa Nezavisnog odbora koji nadgleda rad federalne policije, još jedna reakcija federalnog premijera i, s četiri dana zakašnjenja, informacija da opozicija traži vanrednu sjednicu. U prilogu nema opozicije koja govori o svom zahtjevu ali ima predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta F BiH Dragan Mioković koji kaže da će sjednicu zakazati posljednjeg dana zakonskog roka za njeno održavanje.

OPOZICIJA DA, ALI AKO JE IZ RS-A: U Dnevniku FTV u subotu emitiran je prilog o projektu gradnje autoputa Banjaluka – Prijedor odnosno o ugovoru zaključenom s kineskim konzorcijem koji je i dalje nedostupan javnosti. Novinar u ovom prilogu ima sve elemente koji su potrebni da gledaoci dobiju potpunu informaciju o samom projektu i spornim pitanjima pa od predstavnika Transparency International čujemo da se ugovor od javnosti krije zbog navodnih zahtjeva kineskih kompanija, a sagovornici su i predstavnici opozicije Nebojša Vukanović i Igor Crnadak. Dan kasnije emitiran je također veoma dobro urađen prilog o isplatama iz entitetskog budžeta ruskom biznismenu Rešadu Serdarovu zbog raskinutih koncesionih ugovora. I ovaj prilog imao je sve potrebne elemente, odnosno predstavnike vlasti koji su donijeli odluku o isplati, opozicije koja ukazuje na nepravilnosti te stručnjaka i analitičara koji daju jasan kontekst i potpunu sliku cijele priče. S druge strane, FTV nije emitirala niti jednu priču iz entiteta F BiH koja je urađena na sličan način i u kojoj bi gledaoci mogli vidjeti predstavnike opozicije i čuti njihov stav. Dobra prilika da se primjeni dobra praksa pripreme priloga kakvu smo vidjeli na dva spomenuta primjera iz entiteta RS bila je priča o stanju u namjenskoj industriji F BiH, ali gledaoci su o ovoj temi mogli čuti stav državnog ministra odbrane i jednog analitičara.

PORJEKLO IMOVINE NENADA NEŠIĆA: Nekadašnji ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić pušten je iz pritvora nakon što je sud prihvatio kauciju koja premašuje milion KM. Kao kauciju Nešić je ponudio svoju imovinu. Uhapšen je i u pritvoru proveo nekoliko mjeseci jer je, između ostalog, osumnjičen za primanje mita u vrijeme dok je bio direktor Puteva RS. U prilogu emitiranom u petak novinari FTV su pokušali istražiti da li osoba koja se sumnjiči za primanje mita imovinom koja je, kako je naveo jedan od sagovornika u prilogu, možda stečena na način koji nije u skladu sa zakonom, garantuje da će se odazvati pozivima suda. Prilog ima sve elemente, od advokata Nenada Nešića, predstavnika pravosuđa do analitičara, pa je gledocima ponuđena cjelovita informacija.

Ocjena: 5

BHT1: Ko je napao Podgoricu?

22. – 28.oktobar 2025.

ŠTURO I NEJASNO O ITPP S NATO: Proteklog četvrtka, predstavnici BiH i NATO-a usaglasili su ITPP (Individualno prilagođeni partnerski program) kojim se definišu načini i modeli saradnje između naše zemlje i Sjeverno-atlanskog saveza. Usvajanje ovog dokumenta bila je prva vijest u Dnevniku BHT1 tog dana iz koje gledaoci nisu mogli zaključiti šta uopće znači ovaj dogovor, šta je ITPP, kakvi su benefiti njegovog potpisivanja i, u konačnici, šta ovaj sporazum predstavlja u procesu pridruživanja NATO-u. BiH je, kao što je poznato, trenutno u MAP (Akcioni plan za članstvo) što je posljednji korak prije punopravnog članstva u ovoj organizaciji. U okviru ovog procesa BiH je dužna dostavljati tzv. ANP, odnosno godišnje planove reformi koje namjeravaju provesti kako bi se približili članstvu u ovoj organizaciji. Vlasti BiH, uz manje i veće pauze, dostavljaju ove planove. Gledaoci dnevnika državnog emitera ostali su uskraćeni za jasnu i potpunu informaciju o sadržaju i značaju ITPP posebice u kontekstu pridruživanja BiH NATO-u.

(NE)ZAKONITO KORIŠTENJE RESURSA PREDSJEDNIKA RS: Milorad Dodik, bivši predsjednik bh. entiteta RS, mjesecima nakon pravosnažne presude Suda BiH i odluke CIK-a kojom mu se oduzima mandat ponaša se kao da nije smjenjen s ove pozicije. S istim ponašanjem nastavio je i nakon što je imenovana vršiteljica dužnosti entitetskog predsjednika. U prilogu emitiranom u Dnevniku BHRT novinari su pokušali istražiti  da li je ovo zloupotreba budžetskih sredstava jer Dodik, iako nema nikakvu funkciju, i dalje koristi službeno vozilo i helikopter, ima osiguranje, dolazi u ured predsjednika, itd. Priča je urađena sasvim pristojno, posebice jer je u prilogu vrlo precizno rečeno da je Dodik bivši predsjednik RS jer ga je Sud BiH osudio, a CIK mu oduzeo mandat. Ispravne formulacije su izuzetno važne za novinarski kredibilitet stoga je neophodno da mediji, kao što je to bio slučaj s ovim prilogom, jasno navode da je Dodik smjenjen zbog presude Suda BiH, a ne jer je entitetska skupština imenovala vršiteljicu dužnosti.

POVRŠNO IZVJEŠTAVANJE O STANJU U SRBIJI: Evropski parlament protekle srijede raspravljao je o stanju u Srbiji. U fokusu su bili protesti u toj zemlji koji traju skoro godinu dana, a uslijedili su nakon pada nadstrešnice Željezničke stanice kada je poginulo 16 osoba. U mjesecima koji su uslijedili širom Srbije održan je veliki broj protestnih skupova, studenti su blokirali fakultete, prekinuta je nastava i u mnogim školama. Na ove proteste vlasti su odgovorile upotrebom sile. O svemu ovom raspravljali su evropski parlamentarci i BHT1 je o tome izvještavao u svom dnevniku. Istog dana u Beogradu, nedaleko od zgrade Skupštine Srbije, u improviziranom šatorskom naselju koje su postavili simpatizeri aktuelne vlasti dogodila se pucnjava u kojoj je ranjena jedna osoba, a izbio je i požar. O tome u Dnevniku BHRT nije bilo informacija kao ni o činjenici da je ime osumnjičenog za ovu pucnjavu saopštio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je nema apsolutno nikakve ingerencije u oblasti pravosuđa ili sigurnosti.

Ocjena: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA

BHT1 i FTV prošle, kao i niz prethodnih sedmica, pratili su skoro iste događaje i obrađivali gotovo iste teme. Zbog toga bi gledaoci teško mogli odgonetnuti koji je državni, a koji entitetski javni emiter. Primjerice, BHT1 je danima pratio niz ministarskih sastanaka u okviru tzv. Berlinskog procesa, a onda se njihova ekipa vratila, a put Londona je otisla ekipa FTV kako bi ispratila sastanak šefova vlada u okviru ovog procesa. Koncept pokrivanja događaja bio je skoro isti, novinari su se javljali ispred zgrada u kojima su održani sastanci, a javljanja su upotpunjena izjavama, uglavnom, dužnosnika iz BiH ili regije, poput hrvatskog premijera, koji je govorio o BiH. Razlika tokom prethodne sedmice očitovala se u pristupu događajima koje su pokrivali i pričama na kojima su radili. U tom segmentu BHRT je većinu priloga uradio na način da zadovoljavaju novinarske standarde odnosno svi objavljeni prilozi imali su sve elemente, uravnotežen pristup, a novinarski off-ovi sadržavali su činjenice, a ne komentare. S druge strane, dio priloga koji su emitirani u Dnevniku FTV pripremljen je na način da nedostaju stavovi svih „strana“, nema dovoljno informacija na osnovu kojih bi gledaoci dobili potpunu sliku, a neki od njih sadrže zaključke. Primjerice, u priči koja se odnosi na ostanak ili odlazak Milorada Dodika s mjesta predsjednika SNSD imperativno se zaključuje da CIK nije uradio svoj posao.

Oba javna emitera intenzivno su pratila formiranje novog političkog pokreta u entitetu RS kojeg predvodi banjalučki gradonačelnik Draško Stanivuković i obje TV kuće su izvijestile o svim detaljima nastanka ovog bloka tako da su gledaoci dobili potpunu sliku. BHT1 je, kao i tokom ranijeg perioda, emitirao i niz solidnih tematskih priča koje se odnose na, uslovno rečeno, probleme koji nisu često u fokusu javnosti. U nedjelju je emitirana priča o ulasku BiH u jedinstveni sistem plaćanja u eurima. Za ulazak u ovu zonu BiH je ispunila 16 od 18 uslova, a ulazak u ovu zonu omogućit će mnogo brže i jeftinije novčane transakcije. Ovo je posebno važno za izvoznike, a priča daje dovoljno informacija o cijelom procesu, preostalim uslovima i benefitima članstva. Informativne emisije BHRT tokom vikenda inače imaju više ovakvih priča iz svih dijelova zemlje koje su urađene dosta korektno. S druge strane, FTV se odlučio da u nedjeljnom dnevniku uvede rubriku u kojoj novinari i urednici drugih medija, u formi komentara, analiziraju određene događaje. U protekle dvije nedjelje, gosti komentatori su bili novinari iz istog medija.

Plus sedmice

FTV

Zajednička borba više udruženja iz BiH, iz oba entiteta, te saradnja s ekološkim udruženjima iz susjedne Srbije na očuvanje prirode na Majevici i okolini bili su tema priče emitiranih u dnevniku FTV. Prilog je dosta dobro urađen i sagovornici vrlo precizno ukazuju na zabrinjavajuće posljedice eksploatacije prirodnih resursa.

BHT1

Milorad Dodik, presudom Suda BiH smijenjeni predsjednik bh. entiteta RS, te nekolicina entitetskih dužnosnika na Palama, nadomak Sarajeva, veličali su ratne zločince. Dodik je veličanju zločinaca dodao i uvrede drugim narodima, a o svemu tome u Dnevniku je izvijestio BHT1. Veličanje ratnih zločinaca krivično je djelo.

Minus sedmice

FTV

Godišnjica ubistva dvojice sarajevskih policajca Adisa Šehovića i Davora Vujinovića, na koje su pucali kradljivci automobila, obilježena je u Sarajevu i o tome je urađen vrlo korektan prilog. Godišnjica ubistva jednog policajca i ranjavanja drugog policajca u Bosanskoj Krupi obilježena je dva dana ranije. O tome u Dnevniku FTV nije bilo vijesti.

BHT1

U utorak je u Dnevniku objavljena vijest o protestima u Podgorici i Sloveniji koji su, prema izvještavanju BHT1, uslijedili „nakon napada stranih državljana, odnosno pripadnika manjinskih naroda na lokalno stanovništvo“. U vijesti se navodi reakcija Ambasade Turske u Crnoj Gori, ističe zabrinutost zbog širenja nacionalne i vjerske mržnje te dodaje da građani Crne Gore i Slovenije najavljuju nove proteste. Vijest je kratka, ali konfuzna: lokalni sukobi i incidenti predstavljeni su kao napad na cjelokupno stanovništvo. Nedostaju kontekst i objašnjenje povezanosti ovih događaja, osim ako cilj nije bio da se ukaže na to da su, u oba slučaja, osumnjičeni za napade „oni drugi“.