FTV I BHT1: Zašto se ne cenzuriraju snimke nasilja?

Federalna televizija ponovo je napravila gaf u crnoj hronici, pustivši snimke nasilja bez prethodnog upozorenja. Upitno je da li uopšte postoji javni interes da se ti snimci uvijek puste?

FTV I BHT1: Zašto se ne cenzuriraju snimke nasilja?
Ilustracija; Foto: Victória Kubiaki / Unsplash

FTV: Snimci nasilja bez upozorenja

  1. januar – 3. februar 2020.

OPET CRNA HRONIKA KAO SENZACIJA: FTV stalno u crnoj hronici ponavlja greške koje ne priliče javnoj televiziji. Novi napad u Londonu, koji se po prvim tvrdnjama povezuje s terorizmom, ispraćen je uznemirujućim snimcima, sve sa svjedočanstvima očevidaca. No, opet je izostalo upozorenje na sadržaj nasilja (urednica Azra Pašukan). Ovo nije prvi put da se FTV ponaša kao da se vijesti iz crne hronike ne uređuju, i kao da je tabloid koji u žudnji za klikovima i atrakcijom sve pretvara u vizuelnu senzaciju kojom se gledatelje nastoji šokirati. A ne i informisati. Na primjer, BHT1 je vijest donio kao kratku crtu, bez video osvrta.

NERVOZNE VLADE I SMIRENI MEDIJI: Smrtonosni virus iz Kine ne jenjava, a bilježi se porast broja oboljelih te novi smrtni slučajevi. Medijska slika nije ništa bolja, pa se u prvi plan i dalje stavljaju neprovjerene i uznemirujuće vijesti, ali ne i u programu naših javnih televizija. Urednik Darjan Babić u petak u naslov izdvaja preporuku Svjetske zdravstvene organizacije da bi granice trebale biti otvorene, i da ne postoji potreba za zabranom putovanja. Neke svjetske vlade ne slažu se sa zdravstvenim stručnjacima, pa se odlučuju na administrativne zabrane. Edina Šečerović je u prvi plan stavila vijest da je priča o sumnji na oboljelog pacijenta u Tuzli dezinformacija. U okolnostima kada se stvara panika, i kada među svjetskim vladama vlada nervoza, profesionalna distanca i smirenost medija itekako su dobrodošli.

VUČIĆ U DNEVNIKU 2, A NIJE KOSOVO: Aleksandar Vučić je konačno s pravom vijest u Dnevniku 2, tj. sada mu se nije dala minutaža dok vodi pregovore sa Prištinom, ili se predstavlja kao regionalni vizionar, već dok je u posjeti manje razvijenim opštinama u našoj zemlji. Enesa Hrustemović je u maniru reporterke koju zanimaju samo činjenice, a ne i sav prateći ceremonijal, isporučila najbitnije informacije. Koliko će Srbija uložiti, a koliko ulaže u opštine s većinskim srpskim stanovništvom? Čemu se nadaju radnici, i kakve su im perspektive? Prilog se nije širio na političke poruke, i to je, za promjenu, djelovalo osvježavajuće.

OCJENA: 3

BHT1: Stogodišnji zaostatak ili stabilna ekonomija

  1. januar – 3. februar 2020.

SVI SE SLAŽU, ŠTA JE ONDA VIJEST? Urednik Milan Đurović u subotu konačno donosi prilog ekonomske orijentacije, a povod je projekcija Svjetske banke da s trenutnim rastom BiH treba sto godina da dosegne standard EU. To je pratio nesmotreni naslov „BiH ni za sto godina u EU“, što ne odgovara činjenicama. Jedno je dosegnuti evropski standard, a drugo je biti dijelom EU. Ono što više zabrinjava jeste to što je prilog izgledao zamorno i neatraktivno, a nisu pomogle ni izjave privrednika i predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltije. Sve se vrtilo oko isprazne matrice da su nam potrebne investicije, da je rast stabilan, ali da opet nije dovoljan. Slično misle i privrednici, i Tegeltija, i novinarka. Tu nešto ne štima. Gdje su nestali antagonizmi? Zar se baš svi u svemu slažemo oko ekonomije, projekcija i brojki?

GOVOR MRŽNJE: Amir Džidić u nedjelju donosi priču iz Zenice o govoru mržnje koji je na svojoj koži osjetio gradski vijećnik Elvir Purić. Komentatori na društvenim mrežama i portalima otišli su toliko daleko da su ismijavali Purićev invaliditet. Džidić s pravom to povezuje sa odsustvom političke kulture, ali i elementarne humanosti. Čini se da je ipak pravo na izričaj trebao dati i prozvanom zeničkom gradonačelniku koji je potcrtan kao najodgovorniji za stvaranje ambijenta u kojem uvrede postaju pravilo.

BREXIT MINI-SPECIJAL: Izlazak Velike Britanije iz EU jeste istorijski događaj, a na BHT1 su pripremili omanji tematski specijal u kojem su predočeni komentari političara i stručnjaka. Osim što je gledateljima pojašnjeno šta sada slijedi, sve vrijeme je naglasak bio na tome kakvi će biti odnosi Londona i Sarajeva.

OCJENA: 5

KOMPARATIVNA ANALIZA: Federalna je ponovo napravila gaf u crnoj hronici, puštajući snimke nasilja bez prethodnog upozorenja. Uostalom, upitno je da li uopšte postoji javni interes da se ti snimci uvijek puste? Kako god, njihovo puštanje bi moralo biti cenzurisano i/ili najavljeno. Čini se da urednici na FTV-u uopšte ne posvećuju pažnju ovom pitanju, ili kao da smatraju da to nije bitno, pa se greške ponavljaju. Nasilje je i snimak na kojem se vidi oružje u rukama aktera, pa i blago uznemirujući sadržaj u kojem su ljudi očito potreseni dok se možda ne vide eksplicitne scene. Svako olako emitovanje takvog sadržaja normalizuje nasilje i stvara nezdravu atmosferu u društvu.

Obje televizije i dalje nastupaju smireno, profesionalno i odgovorno dok prate novi razvoj događaja oko virusa iz Kine. Javne televizije se pojavljuju sada kao prava brana od dezinformacija, poluinformacija i senzacionalističkih informacija koje se šire brzinom svjetlosti. BHT1 i FTV i dalje vjeru poklanjaju provjerenim informacijama, zvaničnim izvorima i upozorenjima stručnjaka. I to odmjereno, i bez panike. Dezinformacija o zaraženom pacijentu iz Tuzle odmah je prokazana. To nije mala stvar u okolnostima kada i mnoge svjetske vlade preduzimaju mjere koje se čine ishitrenim. Bar prema tvrdnjama Svjetske zdravstvene organizacije. Cinik bi rekao da je vrag odnio šalu ako su mediji (p)ostali glas razuma.

About The Author

Plus sedmice

BHT1
Slično kao FTV, i BHT1 je pažljivo prenosio vijesti o koronavirusu ne šireći paniku i strah.
FTV
Profesionalno i suzdržano izvještavanje o koronavirusu i njegovom širenju.

Minus sedmice

BHT1
I dalje čekamo sadržajnije i temeljitije ekonomske vijesti.
FTV
Crna hronika, ili prilog o napadu u Londonu. Scene nasilja ponovo date bez prethodnog upozorenja.