Dva su ključna pitanja: da li naši susjedi jednako revnosno prate naša zbivanja kao što mi pratimo njihova? I koliko prošlosti je dovoljno po jednom Dnevniku?
FTV: Reis Kazazović i njegovi istomišljenici
31. juli – 6. august 2018.
NOVE VS. STARE TEME: FTV je početkom sedmice otvarao i druge teme, pa se u pripremi urednice Nevzete Škrijelj Koljenović moglo saznati kako izgleda put do Trebevića. Ko je odgovoran za njegovo održavanje i šta to sve smeta turistima? I taman kada smo pomislili da se otvaraju manje pretenciozne teme koje su jednako bitne građanima, pa i bitnije od mnogih visokoparnih prepričavanja dnevne politike, u vikend izdanjima se vraćamo dvije decenije unazad. Kosovo i Oluja su dominirali sadržajem. Urednica Jadranka Milošević je u nedjelju u uvodnu špicu kao vijest stavila sljedeće: „Vučić usporedio Tuđmana s Hitlerom.“ Ako već političari čine sve da nas o svaku obljetnicu podijele po zamišljenim linijama, ne moraju to činiti i medijski radnici.
PORTUGAL, OLUJA, KOSOVO PA SPREČA: U subotu je urednica Milošević napravila nemali propust stavljajući vijest o zagađenju rijeke Spreče u petnaestu minutu, i to nakon sljedećih stvari: toplotni val u Evropi s osvrtom na Portugal, prihodi Uprave za indirektno oporezivanje, aktuelnosti iz predizborne kampanje, zasjedanje Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije o Kosovu, obljetnice Oluje i zločina kod Višegrada. Dakle, nakon što se objasnio fenomen globalnog otopljenja, pa i nakon što se Kosovo recikliralo citiranjem srpskih zvaničnika, uslijedila je konačno vijest o gorućem životnom pitanju građana Lukavca koji opet svjedoče ekološkom incidentu. Urednica nije iskoristila priliku nadovezati vijest na obrađeni fenomen sušnog ljeta, pakujući sve zajedno u priču o rastućem zagađenju životne sredine. I ne samo to, prednost je data dešavanjima u dvije susjedne zemlje (Srbiji i Hrvatskoj) nad nevoljom u kojoj se u ovom trenutku nalaze naši građani – RTV pretplatnici.
IZDVOJENO:
U petak je upriličen prilog o izjavama poglavara Islamske zajednice, reisul-uleme Huseina Kazazovića (urednik Darjan Babić). Kazazović je istakao kako je za ideju građanske države, a na njegove izjave su nadovezani stavovi koji su saglasni s njegovim. Postavlja se pitanje čemu služe prilozi koji su kao posveta nečijem javnom istupu i koji su isključivo jednostrano oblikovani. Vjerski poglavar iznio je svoj politički stav i to se prenijelo. To je razumljivo, ali ako se već pravi priča, zašto se ona pravi samo od njegovih istomišljenika? Šta misle oni koji ne misle kao reis? I ovdje se ispostavlja da postoje javne ličnosti čije će se izjave isključivo posmatrati očima njihovih drugomišljenika, kao i one koje nam se prezentuju samo putem onih što dijele njihove poglede.
OCJENA: 3
BHT1: Sadržajniji i odmjereniji u obradi prošlosti
31. juli – 6. august 2018.
SPREČA UDARNA VIJEST: Blažica Krišto nije napravila grešku FTV-a propuštajući dati prednost ekološkom incidentu u Spreči nad drugim vijestima. Umjesto toga, ona je nevolje građana Lukavca i okolnih mjesta izdvojila u prve minute. I to je bilo odgovorno ponašanje javnog medija.
BOLJI U OBRADI PROŠLOSTI: BHT1 je tijekom cijele sedmice manje nametljivo pratio obilježavanje događaja iz prošlosti, pa se u pokriću Oluje u prvi plan nisu odvajale izjave koje dodatno antagoniziraju ionako podijeljen region. U nedjelju nam novinarka Mirela Savić donosi solidan prilog o izgradnji autocesta u manjem entitetu. Kakav su model izabrale vlasti? Šta kaže opozicija, a šta analitičari? Sva su pitanja otvorena, a date su i brojke, kao što je ona o prosječnom zaduženju građana zbog cestogradnje.
IZDVOJENO:
Priča koja je dominirala proteklih dana je način oporezivanja popularnih freelancera i da li to poreske vlasti namjeravaju oporezivati građane retroaktivno. Urednica Krišto poklonila je pažnju temi, ali iz više uglova. Prvo očima jednog freelancera kojeg to neposredno pogađa, a onda i mišljenjima sa strane. Ali iz same Poreske uprave. Posebno je značajno što je prilogom dominirao ton da je bitno otvoriti debatu o tome kako oporezivati građane ravnomjerno i zakonito. Tako smo se iz domena vijesti koja se prepričava kao kuriozitet („samo kod nas“) preselili u početak ozbiljnog razmatranja raspodjele poreskog opterećenja. Tema koja zaslužuje obradu i u narednim danima.
OCJENA: 6
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Dva su ključna pitanja u razmatranju sedmice iza nas: da li naši susjedi jednako revnosno prate naše zbivanja kao što naši urednici žele da mi pratimo njihova? I koliko prošlosti je dovoljno po jednom Dnevniku? Državni vrh Srbije sastao se kako bi donio zaključke o Kosovu ponavljajući već znano i ne donoseći u sadržajnom smislu ništa novo. Ali to je opet bilo dovoljno da bude vijest dana u ovdašnjim informativnim pripremama. Parazitiranje na duhovima prošlosti moglo bi se precizno računati po tome koliko je Kosovo prisutno kao vijest o udaljenim stavovima Beograda i Prištine. Kosovizacija naših javnih servisa dovela je do toga da je na FTV-u u sjeni ostao i ekološki incident u Lukavcu. Stvar koja je obilježila sedmicu jeste pokriće u kojem su prevlast odnijeli događaji iz prošlosti, tj. sjećanja na njih. Ne bi se smjelo dopustiti da prošlost nadvlada u medijskoj obradi sadašnji trenutak jer to je poništavanje trenutka u kojem živimo, ali i osnovnog medijskog postulata koji bi se mogao svesti na parolu sad i odmah. Paradoksalno ili ne, naši mediji su skloni bijegu iz sadašnjosti. I to u deceniju koju bi mnogi s pravom rado zaboravili.
