Više rata. Više antizapadne retorike. Više domaće represije. Ovo će, kako ocjenjuju analitičari i kritičari Kremlja, vjerovatno uslijediti nakon ubjedljive pobjede ruskog predsjednika Vladimira Putina na izborima održanim 15. – 17. marta.
Dan pred početak trodnevnih predsjedničkih izbora u Rusiji na kojima se Putin sučelio sa tri manje poznata protivkandidata koje je Kremlj sam odabrao, Vjačeslav Volodin, predsjednik donjeg doma parlamenta (Državne dume), 14. marta, pratioce je na Telegramu upitao da li podržavaju zabranu autorskih prava i drugih plaćanja umjetnicima, piscima, muzičarima ili bilo kome drugome koga je ruska vlada označila kao “strane agente”.
Volodin, vjerni pristalica Putina i njegov bivši zamjenik šefa kabineta, kasnije je izjavio da je bio preplavljen zahtjevima za donošenjem ovakvog zakona.
Ishod Volodinove online ankete bio je isto tako predodređen kao i predsjednički izbori: 93 posto “za” i samo pet posto “protiv”, sa više od 260.000 registriranih glasova. Kremlj kontrolira internetsku vojsku trolova i botova koje može da rasporedi za potrebe ovakve demonstracije podrške.
Mnogi istaknuti ruski umjetnici i novinari istupili su protiv Putinove odluke da pokrene invaziju punog obima na Ukrajinu, laganim koracima razotkrivajući tvrdnje Kremlja da društvo stoji uz Putina, a istovremeno dajući nadu onima koji se tiho protive njegovoj vladavini.
Poznat po osveti nad kritičarima i političkim protivnicima, Putin od tada, cilja na njihove prihode i imovinu, odlučan da ih uništi, ističu stručnjaci.
Aleksandr Čerkasov, aktivista za ljudska prava u organizaciji Memorial, čiji je rad zabranjen u Rusiji, posljednji prijedlog nazvao je “banalnim pokušajem pljačke” umjetnika i rekao da podsjeća na represiju Sovjetskog Saveza nad intelektualcima 1960-ih i 80-ih godina.
Ruska novinarka koja je označena kao strani agent, koja je tražila da ostane anonimna, za Radio Slobodna Evropa je istakla da bi je takvo zakonsko rješenje stavilo u finansijski ćorsokak jer ne bi mogla da prima platu za svoj rad. Ona očekuje i nove represivne mjere.
U Dumi bi se mogao naći prijedlog zakona na osnovu kojeg bi se “stranim agentima” onemogućilo da svoju imovinu u Rusiji prenesu na treća lica dok su u inostranstvu. Mnogi Rusi proglašeni “stranim agentima” pobjegli su iz zemlje zbog straha od krivičnog gonjenja.
Prijedlog tog zakona dolazi nakon novog kojim se vlastima Rusije dozvoljava da zaplijene imovinu onih koji kritiziraju oružane snage zemlje ili podržavaju teritorijalni integritet Ukrajine.
U međuvremenu, Putin je ranije ovog mjeseca potpisao zakon koji je inicirao Volodin a kojim se ruskim subjektima zabranjuje oglašavanje na platformama “stranih agenata”, kao što su njihovi YouTube kanali. Mnoge ruske ličnosti iz sfere kulture, politički analitičari i novinari koriste YouTube kao važan izvor prihoda.
Rusi koji su označeni kao “strani agenti” su prošle godine zaradili oko pet milijardi rubalja (54 miliona dolara) prihoda od reklama, rekao je Volodin, dodajući da će zakon smanjiti tu cifru za 50 do 80 posto.
Poznata ruska novinarka koja se nalazi na listi “stranih agenata”, Katerina Gordejeva, razmišljala je o gašenju svog kanala na YouTubeu, koji ima više od 1,6 miliona pretplatnika, zbog gubitka prihoda od reklama. Ona sada pokušava da ostvari prihod od pretplatnika te je smanjila broj novih videa.
Boris Akunjin, poznat pod pseudonimom Grigorij Čhartišvili, jedan je od najpoznatijih savremenih ruskih pisaca. Rekao je da vjeruje da bi Rusi, posebno oni koji žive u inostranstvu, bili spremni da plate za umjetnički sadržaj koji je ranije bio subvencioniran prihodima od reklama.
Tri dana prije početka predsjedničkih izbora, Federalna služba bezbjednosti (FSB) izvršila je pretrese u kućama više od 20 umjetnika u najmanje sedam gradova i neke odvela na ispitivanje.
Pretresi su navodno bili povezani sa slučajem za izdaju protiv Pjotra Verzilova, člana izvođačko-umjetničkog kolektiva Pussy Riot i bivšeg izdavača portala Mediazona. Međutim, mnogi od pretresanih osoba nisu imali nikakve veze s njim, rekli su prijatelji umjetnika.
Putin je potpisao zakon o “stranim agentima” 2012. godine nakon masovnih protesta protiv njegove odluke da i treći mandat bude predsjednik. Čelnik Kremlja je rekao da iza demonstracija stoji strani uticaj te je počeo da se obračunava sa nevladinim organizacijama koje primaju novac iz inostranstva.
Prema tom zakonu, nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva moralju se označiti kao “strani agenti”. Podvrgnute ovim teškim finansijskim provjerama, većina je prestala sa radom.
Izvor: RSE
