Civilno društvo nakon presude Fatmiru Alispahiću: Govor mržnje nije sloboda govora

Činjenica da u Bosni i Hercegovini nije precizno definirano krivično djelo govora mržnje ne znači da bh. pravosuđe ne treba primjenjivati međunarodne standarde i praksu

Civilno društvo nakon presude Fatmiru Alispahiću: Govor mržnje nije sloboda govora
Foto: safejournalists

Fatmir Alispahić, urednik i vlasnik portala Antimigrant.ba, oslobođen je prvostepenom presudom pred Sudom Bosne i Hercegovine po optužnici za širenje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti nakon čega je Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje izrazila razočarenje i zabrinutost jer je najviša pravosudna institucija u državi pokazala nedopustivu toleranciju prema širenju govora mržnje, njegovom neprepoznavanju i nekažnjivosti.

Koalicija također iskazuje javno neslaganje sa Sudom BiH zbog ograničenog i selektivnog tumačenja člana 145 a Krivičnog zakona BiH, koji je Sud primijenio isključivo na konstitutivne narode u BiH, ignorirajući činjenicu da u BiH žive i osobe koje ne pripadaju konstitutivnim narodima, ali ignorirajući i stav 2 člana 145 a koji jasno kaže: “Ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja krivično djelo i kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine”.

U svom obrazloženju Sud BiH, između ostalog, navodi da Tužilaštvo nije dokazalo da je Alispahić počinio krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti.

-Sud je utvrdio da su izjave direktno upućene migrantima, te da su konstitutivni narodi BiH samo dovedeni u vezu s izjavama, da su izjave u okvirima političkog, publicističkog slobodnog narativa, zaštićenog slobodom govora u BiH. Analiza dokaznog materijala pokazala je da izjave upućene “migrantima” nisu upućivale niti na jedan narod, rasu, vjeru i drugu specifičnu grupu – navodi se u presudi.

Donošenjem oslobađajuće presude u ovom slučaju i selektivno tumačenje Zakona, Sud BiH je osobe u pokretu dehumanizirao, zanemarivši potpuno njihovu nacionalnost, vjeru i rasu u kontekstu tumačenja i razumijevanja posljedica govora mržnje na ovu ugroženu grupu, te promatrajući ih kao osobe koje nemaju svoje specifičnosti, koje nemaju prava i ne uživaju zakonsku zaštitu, navode u saopćenju.

Govor mržnje na online mediju Antimigrant.ba upućen osobama u pokretu ima svoj osnova upravo u tome što osobe u pokretu ne pripadaju konstitutivnim narodima u BiH već drugim narodima, drugoj rasi i drugim etnicitetima, što je i bila osnova (kontekst) generiranja netrpeljivosti i iskazivanja i poticanja mržnje prema njima.

– Kroz ovu presudu Suda BiH stvara se javna predodžba da je sloboda govora apsolutno pravo, a zanemaruje se činjenica da je članom 10, stav 2, Evropske konvencije o ljudskim pravima, sloboda govora podliježe legitimnim ograničenjima kako bi se u konkretnim slučajevima spriječilo kršenje temeljnih ljudskih prava, dostojanstva, sigurnosti određenih društvenih grupa i omogućila njihova zaštita radi njihovih pojedinačnih karakteristika ili zajedničkog/grupnog identiteta – stava su.

Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje napominje da govor mržnje na bilo kojoj osnovi, (u ovom slučaju rasnoj, etničkoj, vjerskoj i po zemlji porijekla) potiče i inspirira na počinjenje težih krivičnih djela s potencijalno mogućim teškim posljedicama po one kojima je upućen.

Nažalost, Sud BiH nije uzeo u razmatranje ni to što samo ime medija ANTIMIGRANT upućuje sasvim jasno na to da mu je osnovna misija izazvati mržnju prema ljudima u pokretu kod šire javnosti u BiH.

Poticanje na mržnju Alispahić je dodatno “pojačao” nizom tekstova i objava na ovom portalu, koje Sud BiH nije s dužnom pažnjom proučio i prihvatio kao kredibilne dokaze o sadržaju i namjeri mrzilačkih poruka.

Podsjećaju da su postojanje mrzilačkih poruka u autorskim tekstovima na portalu Antimigrant prethodno dokazale profesionalne medijske organizacije poput Vijeća za štampu i online medije u BiH.

– Žalosna je i pravno neodrživa praksa da eksplicitne mrzilačke poruke prema ljudima u pokretu nisu bile dovoljno ozbiljno shvaćene, budući da su “samo dovedene u vezu” s konstitutivnim narodima, kao da tri konstitutivna naroda na teritoriji BiH imaju ekskluzivno pravo na zaštitu u slučajevima kada su objekt mržnje – jasno su navele organizacije civilnog društva.

Ovakva prvostepena presuda Suda BiH, pokazala je i hitnost izmjena krivičnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini koje bi obuhvatilo prepoznavanje i sankcioniranje govora mržnje i zločina iz mržnje prema svim ranjivim grupama u našem društvu, ali i na neophodnu edukaciju sudija i tužitelja da prepoznaju i adekvatno sankcioniraju govor mržnje u skladu sa standardima Vijeća Evrope.

Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje osudila je svaki govor mržnje usmjeren prema ljudima u pokretu i drugim ranjivim grupama u BiH te pozvala medije da se drže profesionalnih standarda prilikom izvještavanja o ljudima u pokretu i drugim ranjivim grupama.

Koalicija okuplja trinaest nevladinih organizacija koje su već godinama aktivne u promociji i zaštiti ljudskih prava: Asocijacija za demokratske inicijative (Sarajevo), Centar za mlade KVART (Prijedor), Civil Rights Defenders (Ured Sarajevo), Fondacija CURE (Sarajevo), Fondacija Mediacentar Sarajevo (Sarajevo), Inicijativa mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine (Sarajevo), Otaharin (Bijeljina), Omladinska novinska asocijacija u BiH (ONA) iz Sarajeva, Sarajevski otvoreni centar (Sarajevo), Udruženje BH novinari (Sarajevo), Tuzlanski otvoreni centar (Tuzla), Udruženje Mreža za izgradnju mira i Vijeće za štampu i online medije u BiH (Sarajevo).

About The Author