Brazilsko Federalno tužilaštvo zatražilo je hitno očitovanje kompanije Meta zbog spornih odluka o moderiranju sadržaja na njenim platformama uoči drugog kruga predsjedničkih izbora, na kojima se aktuelni predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva suočava sa senatorom Flávijem Bolsonarom, sinom bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara.

Tužilaštvo je kompaniji dalo rok od 48 sati da odgovori hoće li postupiti prema njegovim preporukama, nakon što je prethodno dostavljene odgovore ocijenilo općenitim i nedovoljnim.

Kako izvještava Tech Policy Press, zahtjevi dolaze nakon niza spornih odluka Mete tokom izborne kampanje. Kompanija je uklonila stranicu medijske organizacije koja je objavila viralni video o kontroverzama povezanim s Flávijem Bolsonarom, privremeno onemogućila Lulinoj kampanji političko oglašavanje te ograničila mogućnost svog AI alata Muse da generira slike podrške Luli, dok su slični sadržaji povezani s Bolsonarom bili dopušteni.

Organizacije civilnog društva, među kojima su Article 19 Brazil, Sleeping Giants Brazil, Conectas Direitos Humanos i Ctrl+Z, dokumentiraju slučajeve uklanjanja objava, blokiranja računa, tehničkih ograničenja i smanjivanja dosega sadržaja. Prema njihovim zapažanjima, takve mjere nesrazmjerno pogađaju progresivne organizacije, studentska udruženja, aktiviste, nezavisne novinare i medije.

Brazilski list Folha de S. Paulo objavio je i informacije iz interne komunikacije zaposlenika Mete, prema kojima su postojala ograničenja uvedena računima predsjednika Lule. Zbog takvih postupaka održani su protesti ispred sjedišta kompanije u São Paulu, dok je grupa demokratskih političara u Washingtonu također zatražila objašnjenja.

Meta odbacuje optužbe o političkom uplitanju, tvrdeći da ne podržava nijednog kandidata niti političku grupu. Kompanija navodi da su uočeni problemi tehničke prirode i da su iskorišteni za stvaranje političkog narativa.

Zahtjev za nezavisnu reviziju algoritama

Brazilsko tužilaštvo preporučilo je Meti da prestane uklanjati sadržaje, suspendirati račune i ograničavati njihove funkcije bez odgovarajuće pravne ili ugovorne osnove. Zatražena je dosljedna primjena pravila moderiranja, bez obzira na političku ili ideološku orijentaciju korisnika.

Posebna pažnja posvećena je automatiziranim sistemima moderiranja. Tužilaštvo traži da sadržaji označeni zbog riječi poput „demonstracije“ ili „marš“ budu dodatno provjeravani, kao i da prijave velikog broja korisnika ne dovode automatski do uklanjanja objava bez ljudske procjene koja uvažava jezički i društveni kontekst.

Među preporukama je i obaveza brzog vraćanja sadržaja i funkcionalnosti korisničkih računa kada kompanija utvrdi da je pogriješila, uz jasno obrazloženje svake odluke na portugalskom jeziku.

Posebno je značajan zahtjev da Meta angažira nezavisnu kompaniju koja bi provela reviziju algoritama korištenih za moderiranje sadržaja tokom prethodna dva mjeseca.

André Boselli iz organizacije Article 19 Brazil smatra da bi takva revizija mogla otvoriti prostor za do sada nedostupne informacije o funkcioniranju algoritamskih sistema i njihovom utjecaju na javnu raspravu.

Tužilaštvo je utvrdilo i nepravilnosti u ranijim objašnjenjima kompanije. Meta je navela da je između 1. i 5. oktobra automatski blokirala više od 206.000 sadržaja na osnovu izbornih pravila i prepoznavanja upotrebe umjetne inteligencije u političkim objavama. Međutim, prema nalazima tužilaštva, većina tih blokada provedena je bez pojedinačnih obrazloženja ili primjenom kriterija namijenjenih mnogo težim prekršajima, poput terorizma i materijala koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece.

Sudski postupak zbog zaštite slobode izražavanja

Pored preporuka, Federalno tužilaštvo pokrenulo je i građanski sudski postupak protiv Mete radi zaštite slobode izražavanja, prava na informacije i pravičnog postupanja u digitalnom okruženju.

Tužilaštvo zahtijeva da žalbe na odluke o moderiranju sadržaja ubuduće obavezno razmatraju specijalizirani ljudski timovi. Predložena je i kazna od 100.000 dolara po korisničkom računu u slučajevima nepoštivanja tih zahtjeva. O zahtjevu tek treba odlučiti federalni sud.

Boselli ističe da je značajno što se postupak vodi pred redovnim, a ne izbornim sudovima. Prema njegovoj ocjeni, time se pitanje moderiranja sadržaja postavlja u širi kontekst građanskih prava i demokratskog učešća, umjesto da se svodi isključivo na sporove između izbornih kampanja.

Istovremeno, dodatne kontroverze izazvale su informacije o mogućem ograničavanju WhatsApp kanala u posljednjih 48 sati prije drugog kruga izbora. Prema pisanju lista Folha de S. Paulo, dvojica sudija razmatrala su prijedlog takvih mjera, koje bi mogle pogoditi i kanal povezan s Lulinom kampanjom, s više od 8,3 miliona članova.

Više od stotinu pravnih stručnjaka, istraživača i organizacija civilnog društva upozorilo je da bi uvođenje takvih ograničenja neposredno pred glasanje moglo ugroziti političke slobode građana i promijeniti uslove izborne utakmice.