FTV: „Mreža“, 16. septembar 2019.
BIVŠI DIREKTORI ALUMINIJA: Novu sezonu „Mreže“ Federalna televizija otvorila je prilogom o malverzacijama u uništenom Aluminiju. Reporter Haris Šertović utemeljio je priču na podacima iz izvještaja Finansijske policije FBiH. Razmjere pljačke ilustrovao je iznosima plata i otpremnina bivšim direktorima nekadašnjeg privrednog giganta, ukazujući, između ostalog, kako se kralo čak i na odvozu smeća. Dok je gubitak Aluminija 2013. iznosio 85.400.000 KM, tadašnji direktor Ivo Bradvica dobijao je platu od 25.000 KM mjesečno, odnosno 307.000 KM godišnje. Iako su ovi i drugi podaci iz priloga uglavnom poznati javnosti, vrijedi podsjećati na njih sve dok osumnjičeni ne odgovaraju za svoje postupke. Bivši direktori koji su dobili ogromne otpremnine nisu htjeli govoriti za „Mrežu“ pa je Šertović razgovarao s predstavnikom sindikata Aluminija, bivšim zaposlenicima i akademikom Slavom Kukićem. Bivše zaposlenike svakako treba uključiti u priču, oni su nezaobilazan izvor korisnih informacija. Ali, osim žrtava događaja koje su gotovo uvijek spremne na razgovor s novinarima jer im je stalo da se njihov glas čuje, novinari trebaju tragati za drugim izvorima – osumnjičenim krivcima za postojeće stanje. To su obično, osim direktnih počinilaca, i svi pojedinci i institucije koje su ili direktno ili svojim nečinjenjem omogućili takav razvoj situacije. U konkretnom slučaju, vrijedi istražiti i šta je bilo s prethodnim izvještajima koje je Finansijska policija FBiH dostavila Tužilaštvu HNK još 2014. Takođe, budući da do novembra 2013. federalnim revizorima nije bio dozvoljen ulazak u ovo preduzeće, vrijedi podsjetiti gledaoce na političke strukture koje to nisu dozvolile. U fazi kada je uništeno preduzeće zatvoreno, a radnici ostali bez posla, treba insistirati na (ne)procesuiranju i nedjelovanju odgovornih.
KONSTITUTIVNE POLITIČKE STRANKE: U prilogu s brojnim sagovornicima – od stručnjaka za ustavno pravo, sociologa, stranih diplomata i predstavnika različitih političkih stranaka – proponenata i oponenata ideje o građanskoj BiH, Meliha Škrijelj prikazala je kako je u ovoj državi zloupotrijebljen princip konstitutivnosti. Nakon argumentacije kompetentnih sagovornika i ukazivanja na političke apsurde, kao i diskriminaciju u RS-u odnosno FBiH, autorica izvodi jasan zaključak: u BiH su stranke, a ne narodi, konstitutivne. „Zbog ovoga konstitutivni, građani, ostali, odlaze u zemlje u kojima su svi građani jednaki i u kojima se od konstitutivnosti ne živi.“
INTERVJU S LJUBIĆEM: Nevzeta Koljenović je u intervjuu s Božom Ljubićem, predsjednikom Glavnog vijeća HNS-a, postavila konkretna pitanja poput ovih: „Uslovljavate formiranje vlasti na nivou FBiH izmjenama Izbornog zakona?“, „Kada govorite o preustroju, da li govorite o trećem entitetu?“, „Zadire li taj treći, zamišljeni entitet, u teritorij RS-a?“ Za Ljubića je ovo bilo previše. Našao se uvrijeđen, odbijajući odgovoriti na „provokaciju“. Pitanje je nazvao vulgarnim. Koljenović se ipak nije dala zbuniti pa je podsjetila na izjavu Milorada Dodika o tome da podržava ideju o trećem entitetu, ali da on ne smije zadirati u interese RS-a.
RTRS: „Telering“, 11. septembar 2019.
IMA NEKA JAVNA VEZA: Razgovor sa Stašom Košarcem, šefom Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu BiH, počeo je prilogom – njegovom glorifikovanom biografijom. O razmjerama te glorifikacije svjedoči i ovaj citat: „Uvijek je isticao svoju ljubav prema RS-u i svim njenim građanima. Građani su to prepoznali jer, kako je Košarac isticao, lako je bilo vidjeti koliko je posla uradio za RS, koliko je projekata završio širom RS-a…“ Tu ljubav, dakle, ne treba dokazivati. Toliko je očigledna da je treba prihvatiti kao aksiom. Ko je ne vidi, do njega je. Kao da se urednik Mato Đaković želio distancirati od ovakvog priloga opaskom „kao da imate neku vezu s informativnim programom RTRS-a – napravili su fin hvalospjev“. Onda se Košarac zahvali RTRS-u što prati rad SNSD-a, a urednik tobože zabrinuto upita: „Šta će reći opozicija?“
(NE)ZDRAV RAZUM? No, bilo je i ozbiljnijih, manje prijatnih pitanja. Naprimjer: „Zašto ne precizirate koje tačke Dejtonskog sporazuma se krše?“, „Politički analitičari bi rekli da je to politika Slobodana Miloševića koja je loše završila?“, „Pojasnili ste da bi bilo dobro da opozicija u RS-u podnese ostavku u Vijeću ministara. Zašto vi iz SNSD-a ne podnesete ostavku u Parlamentarnoj skupštini BiH?“. Većina tih pitanja je ipak ublažena komentarima urednika. Dok je Košarac govorio o tome kako Šefik Džaferović i Željko Komšić blokiraju formiranje vlasti, Đaković interveniše opaskom da „oni kažu da SNSD blokira“. Obrazlaže potom kako oni (Džaferović i Komšić) tvrde, „mada je to meni pravno nesigurno, nespojivo s Ustavom BiH, da se pošalje ANP do kraja godine u NATO pa će Tegeltija biti izabran za mandatara Vijeća ministara“. Solidarišući se s gostom, urednik konstatuje kako su protiv njega „sarajevski mediji“ i Vijeće za provedbu mira iako on svoje stavove stalno objašnjava pa pita u čemu je problem. „Ili Vi to slabo objašnjavate ili je problem u zdravom razumu?“ Gost i urednik nisu se ipak usaglasili o svemu. Đaković je emisiju zaključio prognozom kako će nakon Kongresa SDA Bakir Izetbegović u toj stranci imati više ovlasti nego Milorad Dodik u SNSD-u, pa će vlast brzo biti formirana.
N1: „Crvena linija“, 13. septembar 2019.
NAPAD KOD KNINA: U emisiji posvećenoj pogoršanim odnosima između Hrvatske i Srbije i onima unutar BiH, u fokusu je bio položaj naroda koji su u manjini na određenoj teritoriji. Povod: napad na petoro Srba u kafani kod Knina tokom utakmice Crvene zvezde i Young Boysa. Tužilaštvo je okvalifikovalo događaj kao krivično djelo izazivanja nemira, a predstavnici Srba u Hrvatskoj kao napad iz mržnje. Događaj i njegove implikacije gledaocima je približio reporter Elvir Mešanović u prilogu sa sažetim, a informativnim offovima i izjavama šest sagovornika.
Iz odgovora gostiju emisije Borisa Miloševića, predsjednika Srpskog narodnog Vijeća (Hrvatska), i Tomislava Žigmanova, predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, evidentno je da u njihovim stavovima nema značajne razlike u odnosu na stavove srbijanskog predsjednika odnosno hrvatske predsjednice o spornim temama.
ŠIZOFRENA SITUACIJA: Odgovarajući na pitanje o posljedicama narušenih odnosa Srbije i Hrvatske po BiH, gost iz BiH Srđan Puhalo, psiholog, nazvao je situaciju šizofrenom. Obrazložio je to animozitetom Srbije i Hrvatske, dok istovremeno u BiH prvi ljudi SNSD-a i HDZ-a, Dodik i Čović, odlično sarađuju. Autorica emisije Marina Fratucan otvorila je nekoliko važnih pitanja kojima je ukazala na posljedice huškačke retorike: „Da li lideri tri vodeće stranke vode računa o posljedicama po manjine u drugom entitetu?“, „Kako komentarišete Dodikovu izjavu da BiH nije ni trebala opstati?“, „Šta bi političari trebalo da kažu manjinama da bi se ova situacija na terenu smirila?“.
„Mreža“ je jedna od malobrojnih TV emisija koje tragaju za kontekstom događaja, istražuju uzroke i posljedice zbivanja i prozivaju krivce. Otvara i aktuelizuje teme o kojima mnogi izvori, ali ni mediji ne žele govoriti. Ili to rade površno. Iako je to obaveza javnog medijskog servisa, pa se takve emisije podrazumijevaju, na druga dva javna emitera ih nema. Da bi prilozi bili objektivniji, ali i informativniji, bilo bi dobro uključiti u njih veći broj izvora. Posebno onih materijalnih, poput različitih vrsta izvještaja, zakona i drugih dokumenata. Glorifikovanje predstavnika vladajuće stranke u „Teleringu“, koliko god očekivano na RTRS-u, prelazi i one najelastičnije standarde novinarske etike. U „Crvenoj liniji“ relevantna tema, informativno vrijedan prilog i profesionalan odnos prema sagovornicima. Bilo bi ipak reprezentativnije da je u emisiji govorio i neko od političkih predstavnika Bošnjaka u RS-u.
Tekstove s portala analiziraj.ba uz obavezno navođenje linka na izvorni tekst, dozvoljeno je prenositi tek 24 sata nakon objavljivanja
