Ljestvica slobode medija u 180 zemalja, koja se objavljuje od 2002., temelji se na seriji indikatora: pluralizmu, neovisnosti medija, autocenzuri, pravnom okviru, transparentnosti. “Svi indikatori ljestvice svjedoče o pogoršanju”, kazao je za agenciju AFP Christophe Deloire, glavni tajnik RSF-a.
Na ljestvici za 2015. Hrvatska se nalazi na 63. mjestu, dok je godinu prije bila rangirana kao 58. Što se tiče zemalja iz regije, Slovenija je na 40. mjestu, Srbija na 59., Mađarska je 67., BiH 68., Italija se nalazi na 77. mjestu, a Crna Gora je 106.
Europa je generalno gledajući i dalje područje u kojoj su mediji slobodniji nego drugdje, tvrdi RSF. Finska je na prvom mjestu šestu godinu za redom, a iza nje su Nizozemska, Norveška i Danska. Među prvih deset su i Švicarska, Švedska i Irska.
“Podaci iz izvješća pokazuju da Europa i dalje ima najslobodnije medije, iza nje je Afrika, koja je prvi puta pretekla obje Amerike u kojima je nasilje nad novinarima u porastu. Slijede Azija i istočna Europa dok su sjeverna Afrika i Bliski istok još uvijek regije u kojima su novinari izloženi ograničenjima svih vrsta”, kaže RSF.
Kada se radi o zemljama istočne Europe, Poljska je zabilježila ogroman pad od 29 mjesta zbog “ultrakonzervativne vlade koja je preuzela kontrolu nad medijima”, naglašava organizacija. Na ljestvici jako loše stoji 148. Rusija i 151. Turska.
Iako se stanje pogoršalo u svim dijelovima svijeta, pad je najjači u Latinskoj Americi, poglavito zbog ubojstava novinara. U Latinskoj Americi, “nasilje, organizirani kriminal, nekažnjivost, korupcija i koncentracija medija predstavljaju glavne prepreke slobodi medija”, kaže RFS.
Na dnu ljestvice se kao i prošle godine nalaze se Kina, Sirija, Sjeverna Koreja i Eritreja. “Na nesreću, jasno je da mnogi svjetski vođe razvijaju neku vrstu paranoje prema novinarima”, kazao je Deloire. “Klima straha rezultira rastućom averzijom prema debati i pluralizmu, obračunima sve autoritarnijih vlada s medijima, te izvješćima o medijima u privatnom vlasništvu kojima sve više upravljaju osobni interesi. Garancija prava javnosti na neovisne i vjerodostojne vijesti i informacije ključna je ako se žele riješiti problemi, i na lokalnom i na globalnom planu”, dodaje se.
