BHT1: Bošnjaci i kredit
21. – 27. april 2020.
KREDIT NA ČEKANJU: „Bošnjacima sporni kantoni“, naslov je početkom sedmice kojim je BHT1 ispratio sagu oko MMF kredita (urednica Blažica Krišto). Javna televizija bi ipak trebala znati više od naslova u kojem se potencira etnička grupa donosilaca odluka. Šta je stvarna pozadina toga što se oklijeva u povlačenju kreditnih sredstava? Zašto se u obradi ovog vrućeg političkog pitanja sve zadržava na izjavama političara?
SAGOVORNICI U VRIJEME EPIDEMIJE: BHT1 se u Dnevniku 2 u ponedjeljak pita jesu li mjere popuštanja u Federaciji prenagljene? Policijski sat je ukinut, na ulicama i po parkovima su gužve, a slično se pitaju i mnogobrojni građani. Bilo je to sasvim legitimno pitanje koje je postavljeno i epidemiologu Bakiru Nakašu, koji je izrazio sumnju da je u štabu premalo stručnih lica. I da je glas struke preglasan. U nastavku, urednik Dejan Petrović pravi gaf i u emisiju uključuje politikologinju Ivanu Marić, a razgovor s njom se vodi oko mjera zaštite. Tako se i najavljuje. Da li je opravdano ukidanje policijskog sata? Šta se krije iza odluke? Je li struka preglasana? Bio je to promašen razgovor jer o mjerama zaštite pozvani su da govore prije svega zdravstveni stručnjaci, a ako se htjelo govoriti o političkim odlukama i pozadini, onda se razgovor morao voditi u tom smjeru. Od početka epidemije mediji s pravom glas daju usko specijaliziranim stručnjacima (epidemiolozi, infektolozi, naučnici, itd.) kada god se govori o mjerama zaštite koje su prevashodno mjere zdravstvene politike. Taj pristup treba zadržati. Ako se htjela otvoriti priča o političkim odnosima u vrijeme epidemije, onda se razgovor morao drugačije oblikovati. Umjesto toga, našli smo se u situaciji da gošća koja prati političke odnose komentariše koliko dug policijski čas bi bio primjeren.
IZDVOJENO: Nedjeljno izdanje (Dejan Petrović) donosi priče o stočarima i zanatlijama čije su djelatnosti ugrožene otkako su na snazi mjere zabrana rada i kretanja. Dobro je da javna televizija prati priče iz pogođenih sektora odakle dolaze prijedlozi o otvaranju i popuštanju mjera.
FTV: Opušteno sa Zlatkom Lagumdžijom
21. – 27. april 2020.
PROMAŠENI RAZGOVOR: FTV u dnevnički sadržaj uvrštava sve više intervjua. I to zaista može izdvojiti emisiju, i dati joj poseban karakter. Ali da bi se tako nešto desilo, mora se ispuniti više uslova. Sagovornik mora biti relevantan. Razgovor mora imati povod. Povod mora biti aktuelan. Bar u dnevnoj emisiji kakav je Dnevnik 2. Nijedan od ovih uslova nije bio ispunjen u subotu (urednica Nevzeta Koljenović). Sagovornik je bio skoro pa zaboravljeni političar (Zlatko Lagumdžija) koji se u više od deset minuta hvalio svojim spoljnopolitičkim vezama, ocjenjujući trenutno stanje i ponašanje vlasti. Razgovor je bio dug, razvučen i suvišan. Bivši šef diplomatije je možda mogao biti pozvan u neku drugu političku emisiju, ali ne i u program dnevnih aktuelnosti.
POGOĐEN SAGOVORNIK, ALI MLAK RAZGOVOR: Intervju s Fahrudinom Radončićem (urednica Amra Zaklan) sredinom sedmice nije bio promašen, bar utoliko što je sagovornik ministar sigurnosti. Ili političar u epicentru dešavanja. Njegova stranka, SBB, iako dio vlasti, voli se prikazati kao opozicija. Ćaskanje sa Radončićem je bilo više nego ugodno, malo mu se protivrječilo, a pitanja su uglavnom bila kao na tacni. Šta mislite o odgodi izbora? Kakav je vaš stav? To su pitanja kojima se političarima samo pravi dobar uvod za njihove nesmetane proklamacije. Lidera SBB-a se moglo suočiti sa nizom pitanja i kontrastavova, a koliko se on uljuljkao u svoju ugodnu poziciju najbolje govori to što je u jednom trenu govorio o političkoj eliti kao o nekoj njemu dalekoj skupini.
PRIČE IZ MAGLAJA I NEUMA: Jadranka Milošević u nedjelju donosi priloge iz Maglaja i Neuma. Šta je razlog zbog kojeg je gradić u ZE-DO kantonu postao novo žarište virusa? Da li će Neum dočekati turiste? Koliko ljudi je ostalo već bez posla? Dobro je da Dnevnik 2 donosi priče iz mjesta koja nisu često u fokusu medijske pažnje.
KOMPARATIVNA ANALIZA: Političke priče su i dalje netaknute, a peripetije oko MMF-ovog kredita ostaju van domašaja javnih televizija. Istina, FTV se u naslovu pametnije nego BHT1 pita znamo li se zadužiti, dok se drugi pitaju šta je to sporno Bošnjacima. Oba medija ne zalaze u pozadinu političkih odnosa. Epidemija se prati sve više kroz selekciju vijesti, pa se donose najbitniji podaci o broju zaraženih ili vijesti o umrlima. Sve više vremena se izdvaja pričama o posebno pogođenim sektorima. I dobro je da urednici donose mišljenja zanatlija, stočara i svih drugih koji već osjete ekonomske posljedice. U narednim sedmicama će sigurno biti teško praviti balans između sadržaja ekonomske i zdravstvene krize jer to su dvije dominantne oblasti koje nas trenutno najviše interesuju.
U dnevnicima su i dalje često zdravstveni stručnjaci koji su tu da objasne zašto su mjere zabrane neophodne i kako da se ponašamo. BHT1 je ovdje napravio gaf kada je o ovoj temi progovorio s političkom analitičarkom a da prethodno nije prilagodio razgovor političkim temama. Mišljenja smo da stručne teme kao što su one epidemiološkog karaktera treba prepustiti stručnjacima koji su za to i obrazovani. Naša zemlja se i dalje nalazi u epidemiji koja ne jenjava i mediji moraju voditi računa da svaka izgovorena javna riječ u osjetljivim trenucima nosi sa sobom i veliku odgovornost.
