FTV: U PRIČI O ZAHTJEVIMA MONEYVAL-a O USPJESIMA VLADE FBiH
14. januar 2026. – 20. januar 2026.
SIVA LISTA MONEYVAL-a I RAD VLADE FBiH: Mjesecima, stručnjaci i predstavnici komiteta Vijeća Evrope za sprečavanje pranja novca upozoravaju vlasti Bosne i Hercegovine na kašnjenje u provedbi reformi u oblastima sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Kao dva ključna zakona koja je potrebno usvojiti navode se državni zakon o upravljanju nezakonito stečenom imovinom, Zakon o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje te uspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih lica u Bosni i Hercegovini. Na hitnost usvajanja ovih zakona prošle sedmice upozorila je i Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini jer, kako su naveli, neusvajanje spomenutih zakona moglo bi značiti uvrštavanje BiH na listu zemalja koje ne poduzimaju dovoljno u sprečavanju pranja novca i borbi protiv terorizma. Posljedično, to bi značilo usporene, skuplje i komplikovanije finansijske transakcije s BiH. FTV je u srijedu iskoristila pismo predstavnika EU kako bi napravila prilog o odlukama Vlade Federacije BiH koja je usvojila set zakona koji se odnose na finansijsko poslovanje, ali nemaju skoro nikakve veze sa zahtjevima ovog komiteta Vijeća Evrope. Zakoni koje je usvojila entitetska vlada, kako su i nadležni iz ove institucije objasnili, pomoći će u provedbi uslova za ulazak BiH u jedinstveni sistem plaćanja EU. Iz ovog priloga to je nemoguće zaključiti. Naprotiv, prilog je koncipiran na način da počinje upozorenjem EU, potom se hvale napori Vlade FBiH u usvajanju seta zakona te se na kraju, tek usputno, pominju uslovi koji trebaju biti ispunjeni, a među kojima ipak nisu zakoni koje je usvojila entitetska vlada. Svakom malo boljem poznavaocu prilika u BiH jasno je da zakone koje trebamo usvojiti kako bi se izbjeglo uvrštavanje na tzv. sivu listu MONEYVAL-a treba usvojiti državni nivo vlasti, te da to nije obaveza entiteta. Zato je potpuno nejasno zašto je u ovom prilogu sve ovo izmiješano, osim ako cilj nije da se pokuša pokazati kako Vlada FBiH hoće, ali drugi ne daju da se provode reforme.
UGLJEVIK, PROTESTI GRAĐANA I MOST ZA SELO KOD FOČE: Protekle sedmice, u četvrtak i subotu, u Dnevniku FTV emitirani su prilozi o problemima građana nekoliko sela koja se nalaze uz površinski kop rudnika u Ugljeviku. Stanovnici ovih mjesta traže da im vlasti isplate naknadu za imovinu jer, zbog širenja rudnika i kopanja rude, više ne postoje uslovi za život u ovim selima. Zidovi na njihovim kućama su popucali, putevi uništeni, niz je problema s komunalnim uslugama… U ovim prilozima, ukratko, vidimo da je život u ovim mjestima nemoguć, ali da vlasti godinama izbjegavaju da plate naknade za uništenu imovinu kako bi ovi građani mogli nastaviti život na nekom drugom mjestu. Zbog toga su ogorčeni na lokalne i entitetske vlasti, upravu rudnika, a svi prozvani odgovornost prebacuju jedni na druge. Ovi prilozi urađeni su sasvim korektno, gledaoci su mogli vidjeti stavove svih uključenih te dobiti sasvim dovoljno informacija da imaju jasnu sliku šta je problem, kako je do njega došlo te ko je odgovoran za njegovo rješavanje. U subotnjem dnevniku, nakon drugog ovosedmičnog priloga o nedaćama stanovnika okolice Ugljevika, nije emitiran prilog, primjerice, o problemima nekoliko prigradskih naselja u Tuzli koji svaki put kad je vjetar ili veći snijeg ostanu bez napajanja električnom energijom. Problem je to koji traje, kažu mještani, a prenose drugi mediji, godinama koliko traju i njihovi pokušaji da uvjere tuzlanske vlasti da investiraju u novu energetsku mrežu. U Dnevniku FTV u subotu, poslije priloga o problemima stanovnika okolice Ugljevika, emitiran je prilog o najavi gradnje novog mosta u selu Mihovići, u općini Foča koja pripada entitetu FBiH. Stari je uništen u nedavnim poplavama, a u prilogu saznajemo da su lokalne vlasti odmah reagovale i pokrenule projekt izgradnje novog mosta.
SNIMCI STRANAČKOG SKUPA ZA VIJEST O RADU VLADE: U petak je u Dnevniku FTV emitovana vijest koja teško da zadovoljava jedan od osnovnih novinarskih postulata, a to je javni interes. Vlada FBiH, kao što smo ranije naveli, usvojila je set zakona koji se odnose na finansijsko poslovanje u tom bh. entitetu. U svojim informativnim emisijama FTV je izvještavala o usvajanju ovih zakona, njihovom značaju i slično. U petak je emitirana vijest o tome šta premijer FBiH Nermin Nikšić misli o zakonima koje je usvojila njegova vlada. Vijest koja je prethodila Nikšićevoj izjavi pokrivena je kadrovima stranačkog skupa kojeg je organizirala stranka čiji je Nikšić predsjednik. Potpuno je legitimno da novinari i ovakve skupove koriste kako bi dužnosnike pitali o aktuelnim temama. Ali, korištenje snimaka stranačkog događaja za vijest o odlukama vlade može gledaoce dovesti u zabunu. Pojednostavljeno rečeno, slika mora biti usklađena sa sadržajem vijesti. Uz to, izjava bilo kojeg dužnosnika je vijest samo ako sadrži informaciju više i pomaže građanima u boljem razumijevanju odluka vlasti. U dva dana ponavljati vijest skoro istog sadržaja teško se može svrstati u javni interes.
Ocjena: 6
BHT1: NEDOREČENOSTI PRILOGA O VIZAMA
14. januar 2026. – 20. januar 2026.
SMJENA VLADE BH. ENTITETA RS: Vladajuća koalicija u bh. entitetu RS, kako bi preduhitrila odluku Ustavnog suda BiH o ustavnosti izbora entitetske vlade, odlučila je da entitetski premijer Savo Minić treba podnijeti ostavku, a da mu vršiteljica dužnosti predsjednice entiteta Ana Trišić Babić odmah potom dodijeli mandat za sastav nove vlade. O ovim potezima entitetskih vlasti u centralnim informativnim emisijama BHT1 je izvještavano u više navrata i uglavnom korektno i profesionalno. A onda je došla subota. U dnevniku koji je emitiran tog dana objavljeno je fingirano javljanje reportera ove TV kuće iz Banjaluke o promjeni entitetske vlade. U najavi, ali i tokom cijelog javljanja, uopće nisu spomenuti razlozi za smjenu vlade. Fokus je bio na imenima novih ministara te je emitirana izjava novog/starog premijera koji govori o želji za boljim rezultatima pa bi svi koji kontinuirano ne prate politička dešavanja u BiH lako mogli steći dojam da premijer želi zamijeniti par ministara koji nisu dobro radili svoj posao. Jasno je da se radi o procesu koji ova TV kuća prati kontinuirano, ali je jednako tako jasno i da ne gledaju svi dnevnik svaki dan pa je neophodno da sve vijesti, prilozi i javljanja imaju kontekst te da su pripremljeni na način da ih gledaoci, bez obzira na to da li svaki dan gledaju sve dnevnike ili se ponekad odluče pogledati neku informativnu emisiju, u potpunosti razumiju. Dan kasnije ovaj nedostatak je ispravljen pa je u bloku o smjeni entitetske vlade jasno navedeno da će Ustavni sud BiH odlučivati o njenoj ustavnosti jer je Miniću mandat dao Milorad Dodik koji je u tom trenutku, odlukom Centralne izborne komisije, smijenjen s pozicije predsjednika entiteta. Navedeno je i da su entitetske vlasti u samo par sati održale sjednicu skupštine i Vijeća naroda RS koje su prihvatile ostavku Save Minića, potom je ta odluka promptno objavljena u službenom glasniku, nakon čega je uslijedila nova sjednica entitetske skupštine na kojoj je imenovana nova vlada na čelu s ranijim premijerom Savom Minićem. Sad mu je mandat dodijelila v.d. entitetske predsjednice.
VIZNA POLITIKA EU I BIH: Evropska unija od vlasti BiH godinama traži da svoju viznu politiku usklade s viznom politikom EU. U praksi to znači uvođenje viza zemljama poput Rusije, Turske ili Kine čiji građani u BiH mogu, ali u zemlje EU ne mogu bez viza. Iako se, kako kaže jedan od sigurnosnih stručnjaka u prilogu BHT1, vlasti obavezale da će postupno uvoditi vize za zemlje s kojima EU nema bezvizni režim, to se još nije desilo. A šta su moguće posljedice takvog ponašanja koje se, kako je to rekao i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, uskoro neće promijeniti jer ne postoji politička saglasnost za uvođenje viza građanima tri spomenute države, istražili su novinari BHT1. Kroz prilog se provlači teza da je jedna od mogućnosti da EU ponovo uvede vize građanima BiH, ali teško je zaključiti na osnovu čega je iznesena ta tvrdnja. Jedan od sagovornika, primjerice, govori o tome da bi EU prvo mogla posegnuti za finansijskim sankcijama, dok drugi govori o posljedicama eventualnog uvođenja viza za građane i privredu BiH. Nije vijest da vlasti BiH preuzimaju obaveze koje kasnije nisu u mogućnosti provesti, praksa je to koja dugo traje. Tačno je i da je EU jako zabrinuta zbog činjenice da mnogo osoba u BiH ulazi potpuno regularno, a onda pokušava ilegalno preći u zemlje EU. Ono što nedostaje ovom prilogu, a s obzirom na to da se radi o jako, jako osjetljivoj temi, jeste više preciznosti u navođenju izvora ili dokumenata u kojima se navodi da EU razmatra uvođenje viza. Također, u prilogu je citiran stav Evropske komisije u kojem se ne pominje uvođenje viza nego su navedena očekivanja od vlasti BiH u ovoj oblasti koja bi trebala biti realizirana tokom godine.
PLATE POLITIČARA U FBiH: U paketu s plaćama državnih službenika i namještenika, zatvorskih čuvara ili policajaca, vlasti u bh. entitetu FBiH povećale su i plaće ministara, zastupnika te predsjednika i potpredsjednika tog entiteta. Posljedica je to dogovora sa sindikatima uposlenih u federalnim institucijama koji su tražili povećanje plaća zbog rasta cijena. U prilogu emitiranom u Dnevniku BHT1 veoma dobro je analizirana ova odluka jer u praksi ona znači povećanje par desetina KM za namještenike odnosno oko 500 KM za federalnog premijera, predsjednicu i potpredsjednike tog entiteta. U ovom slučaju problem je sličan kao što je bio i ranije na državnom nivou. Jedan zakon reguliše iznose plaća i najniže rangiranim službenicima, ali i političkim dužnosnicima koji u pravilu imaju višestruko veća primanja. Zato je dio poslanika, saznajemo iz ovog priloga, u maju prošle godine predložio zamrzavanje visine plaća političkim dužnosnicima. Od predlagača ove inicijative koji dolazi iz vladajuće koalicije saznajemo da Vlada FBiH nikad nije odgovorila na ovaj zahtjev. Ovaj prilog dobar je primjer kvalitetno urađene novinarske priče jer autor nije upao u zamku populističkih stavova kako svi uposleni u državnoj službi imaju previsoke plaće, nego je napravio jasnu razliku između, mjereći po rezultatima, izuzetno preplaćenih političkih dužnosnika i velikog broja službenika i namještenika od kojih neki imaju plaće malo veće od minimalne.
Ocjena: 7
KOMPARATIVNA ANALIZA
Protekle sedmice u centralnim informativnim emisijama BHT1 i FTV emitirano je nekoliko priča o krivičnim procesima kojima su obuhvaćeni politički dužnosnici. Primjerice, u petak su oba emitera izvještavala o optužnici protiv državnog zastupnika Denijala Tulumovića te još nekoliko osoba zbog navodnih nezakonitosti prilikom nabavke medicinske opreme za UKC Tuzla. Optužnica se odnosi na period kad je Tulumović vodio ovaj medicinski centar. U izvještajima oba emitera dominiraju informacije i navodi iz optužnice i ti se navodi tretiraju kao nesporne činjenice. Prilikom izvještavanja o krivičnim procesima potrebno je imati na umu da je tužilaštvo jedna strana u priči, da tužioci navode iz optužnice tek trebaju dokazati te da i odbrana ima pravo da ospori navode tužilaštva i iznosi vlastite dokaze. Primjerice, u oba izvještaja navodi se koliko će dokaza prezentirati tužilaštvo, koliko vještaka će pozvati i slično. Emitirane su i izjave glasnogovornice tužilaštva, izjava premijera TK… Novinarski standardi nalažu nepristrasnost, poštivanje tih standarda je obaveza svih novinara i medija. U ovom kontekstu primjetan je različit pristup izvještavanju ovisno o tome koji je dužnosnik osumnjičen i optužen. Oba javna emitera, tokom izvještavanja o aferi Spengavanje, emitirala su niz izjava osumnjičenih, a neki od njih su gostovali i u informativnim emisijama iznoseći svoju stranu priče. S druge strane, u slučaju optužnice iz Tuzle, niti u jednom izvještaju ne navodi se da su novinari bar pokušali kontaktirati optužene. Svjedoci smo da je veliki broj optužnica, pa i onih protiv političkih dužnosnika, završio oslobađajućim presudama. I zbog toga je potreban pažljiv pristup izvještavanju o ovim slučajevima kako mediji ne bi donosili presude prije sudova.
Izvještavanje o brzopoteznom razrješenju stare i imenovanju nove vlade bh. entiteta RS očekivano je bio događaj kojem je posvećena značajna pažnja u informativnim emisijama oba emitera. Uglavnom su to činili na sličan način i uglavnom je to bilo u skladu s novinarskim standardima. Izuzetak je bilo ranije spomenuto izvještavanje BHT1 u jednoj centralnoj informativnoj emisiji. U pokrivanju svih događaja vezanih za smjenu entitetske vlade, oba emitera otišli su i korak dalje pa su otvorili teme poput zakonitosti odluka koje je donijela entitetska vlada kojoj je mandat dodijelio smijenjeni entitetski predsjednik Milorad Dodik. Također, pažnja je posvećena još jednom aspektu, a to je i upitna ustavnost nove vlade jer joj je mandat povjerila vršiteljica dužnosti predsjednice koja, prema tvrdnji dijela zastupnika, uopće ne može biti imenovana jer ustav ne poznaje pojam vršitelj dužnosti predsjednika.
Plus sedmice
FTV
Godišnjica smrti Olivera Ivanovića i studentski protesti u Novom Sadu kvalitetno su popraćeni u Dnevniku FTV. Dobra praksa ove TV kuće je pristojno i u skladu s mogućnostima pokrivanje važnih regionalnih tema.
BHT1
U dnevnicima BHT1 kontinuirano se emitiraju informacije i novi detalji o događajima koji se kontinuirano odvijaju. Primjerice, BHT1 pravovremeno objavljuje sve detalje vezane za prijevremene izbore za predsjednika bh. entiteta RS. Nekad je to kratka vijest o nekoj odluci Centralne izborne komisije, nekad prilog o određenom aspektu ovog procesa, ali gledaoci koji prate Dnevnik BHT1 o većini događaja imaju sve detalje od početka do kraja.
Minus sedmice
FTV
Izvještavajući o jednoj od optužnica podignutoj prošle sedmice navedeno je “….ishod sudskog postupka trebao bi dati odgovor na pitanje odgovornosti za kašnjenja i njihov uticaj na liječenje onkoloških pacijenata.” U optužnici se, bar prema onom što je navedeno u izvještajima FTV, nigdje ne navodi “pitanje odgovornosti za kašnjenja i njihov uticaj na liječenje” pa je potpuno nejasno kako će sudski postupak dati odgovor na to. Također, sudski postupci služe ili bi trebali rezultirati presudom da li je neko kriv za kršenje zakona onako kako je navedeno u optužnici. Jasnoća u izvještavanju je temelj, a svaka rečenica u novinarskom radu trebala bi sadržavati informaciju.
BHT1
Protekle sedmice u regiji se desilo nekoliko značajnih događaja, a BHT1 o njima skoro i da nije izvještavao. U informativnim emisijama ove TV kuće gledaoci svakodnevno mogu dobiti informacije o događajima u svijetu, od Venecuele preko Grenlanda do Rusije, ali mnogo manje je informacija o događajima u susjedstvu koji se mnogo snažnije reflektuju na stanje u BiH.
