BHT1: Duhovi prošlosti
- april – 6. maj 2019.
MIRKO ŠAROVIĆ KAO IZVJESTILAC: Vijest sedmice bila je posjeta članova Predsjedništva Turskoj, a BHT1 je događaj promatrao isključivo kroz dva potpisana dokumenta, tj. kroz ugovor o slobodnoj trgovini i sporazum o izgradnji autoputa Sarajevo – Beograd. Bili su to oficijelni i glavni razlozi posjete koji su zaslužili pažnju, ali FTV je zašao i u (geo)političku pozadinu koja se čini jednako bitnom. Ono što se može zamjeriti urednicima (Željana Mehmedika i Seid Masnica) jeste to što su značaj ugovora o slobodnoj trgovini posmatrali samo kroz riječi resornog ministra Mirka Šarovića. Šarović, istina, važi za političara koji se drži teme i on je nastojao iz svog ugla objasniti koji je praktični značaj ugovora. Ali to je opet mišljenje ministra ili donosioca političkih odluka. Od novinara i urednika se očekuje da donesu svoje podatke, ili da za mišljenje upitaju i druge aktere. Ne samo one političke.
OPET DUHOVI PROŠLOSTI: Ono što smo ranijih sedmica često zamjerali FTV-u sada se pojavljuje na BHT1. Događaji iz recentne historije otvarali su Dnevnik 2 kao da se radi o najsvježijim aktuelnostima. Dobrovoljačka i ratna bitka za Predsjedništvo bile su prva i druga vijest u četvrtak i petak (Željana Mehmedika i Seid Masnica). Sjećanje na žrtve logora u Jasenovcu udarna je nedjeljna vijest (urednica Blažica Krišto). Svi ovi događaji i pomeni mogu naći svoje mjesto u informativnom programu, ali možda je zaista vrijeme da povedemo raspravu u kojoj mjeri i na kojoj način. Za početak da se zapitamo je li ovo sada već postalo neukusno poništavanje aktuelne stvarnosti?
ŠTA SU NAMA NASLOVI? Naslov je ponekad pola dobre novinarske priče. S druge strane, loš ili nedovoljno editovan naslov odbija čitaoce ili gledaoce. „Uspostava vlasti po vertikali možda je plod nečijih želja iz horizontale“, poručuju iz SBB-a. To je naslov koji je prezenterka čitala u udarnoj špici posljednjeg dana aprila dok je na ekranu pisalo „HDZ i SDA – novo Vijeće ministara u maju“. U prilogu kasnije saznajemo da se oba naslova odnose na političke kombinatorike na relaciji kantonalna vlast u Sarajevu i nove vlasti na federalnoj i državnoj razini. Šta su značile vertikale i horizontale, to će valjda ostati jasno samo SBB-u i uredniku Seidu Masnici. Žurnalistički jezik trebao bi prije svega biti razumljiv, pitak i jasan, pa i onda kada se želi biti upečatljiv. Naslovima se stvara taj jezik, pa i kada se preuzimaju izjave političara. Urednici tu moraju biti oprezniji, i prije svega voditi računa o razumljivosti jezika koji se koristi.
OCJENA: 4
FTV: Prava mjera prošlosti
- april – 6. maj 2019.
KAKO SE DODIK RAZMEKŠAO U ANKARI: FTV je odlazak u Ankaru ispratio i kroz prizmu evroatlantskih integracija, ali i kroz formiranje vlasti. Šta je turski šef države poručio našem dvojcu? Urednik Darjan Babić zumirao je izjavu Milorada Dodika o članstvu u NATO, ispravno prepoznajući mekši ton koji se razlikuje od one oštre retorike pred domaćom publikom. To je upravo ono što očekujemo od javnih medija – da sami prepoznaju promjene u ponašanju političara i da sve njihove nedosljednosti stave pred oči javnosti. BHT1 je to propustio, bilježeći samo impresije Mirka Šarovića o slobodnoj trgovini.
KONAČNO NOVE TEME: Drugi majski Dnevnik 2 Edine Šečerović donosi dvije značajne priče. O nepovučenim kreditnim sredstvima zbog kojih plaćamo penale i o uspješnom oporavku jablaničkog preduzeća Granit. TV publika je mogla saznati koliko košta nepromišljeno zaduženje i koje su sve posljedice neodgovorne politike. Prilozi koji direktno ukazuju na ekonomsku štetu mnogo su bitniji od ponavljanja floskula o lošim političarima. Reportaža iz Jablanice, iako zanimljiva, patila je od nedostatka informacija. Gledateljima je trebalo pojasniti kako izgleda trenutno vlasnička struktura Granita.
OCJENA: 5
KOMPARATIVNA ANALIZA: Nešto bolja sedmica FTV-a koji je konačno pronašao mjeru događajima iz prošlosti, dok su njihove kolege sa BHT1 dale prednost novijoj historiji nad aktuelnostima u nekoliko navrata. Posjeta dvojca iz Predsjedništva Turskoj praćena je na BHT1 kroz najavu novih projekata, dok je Federalna hrabro zašla i u pozadinske geopolitičke igre prikazujući i razotkrivajući moguću promjenu u Dodikovom kursu. Šta je nedostajalo na obje televizije u pokrivanju turske epizode dvojca iz Predsjedništva? Nezavisni novinarski prikaz prirode ekonomskih odnosa s Turskom. Onaj politički se mogao i naslutiti u pripremi FTV-a, dok smo o dometima slobodne trgovine isključivo saznali kroz riječi i ocjene Mirka Šarovića. Koliko god Šarovića smatrali solidnim i posvećenim ministrom, on je ipak ministar i lice imenovano po političkoj osnovi. Gledatelji od javnih televizija očekuju da iz nezavisnih izvora prikažu kolika je robna razmjena sa Turskom. Zatim, kolika je ta razmjena u odnosu na zemlje regiona? Na šta odlaze turske investicije? Kakva su njihova kretanja? Sve je to ostalo nedorečeno, mada su to pitanja kojim se trebaju baviti javni mediji. Ali bez da se samo oslanjaju na riječ ministra.
