BHT1: Nevidljivi Slaven Kovačević

27. juni – 1. juli 2025.

Smrt ženske osobe – Šta se stvarno desilo? Jelena Pejić, starija povratnica srpske nacionalnosti na području Ozrena kod Lukavca pronađena je mrtva u dvorištvu svoje kuće. Predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik, iskoristio je ovu vijest za širenje straha tako što je na svom zvaničnom X nalogu, pisao o strašnom zločinu, koji je protumačio kao poruku svim Srbima da im samo Republika Srpska može garantovati miran i siguran život.

BHT je o ovom događaju izvijestio reportažom sa samog mjesta događaja, a prilog je popraćen izjavama zeta preminule žene, tužitelja Tužilaštva TK, gradonačelnika Lukavca (FBiH) Edina Delića i načelnika Općine Petrovo (RS) Ozrena Petkovića, te federalnog ministra raseljenih osoba i izbjeglica Nerina Dizdara. I Delić i Petković u svojim izjavama pozvali su na korektno izvještavanje i čekanje detalja istrage i obdukcije prije širenja bilo kakvih informacija. Na kraju priloga, voditeljica je pročitala saopštenje Tužilaštva Tuzlanskog kantona da smrt ženske osobe nije nastupila nasilnim putem.

Godišnjica bombardovanja RTV doma: U Dnevniku od 28. juna, emitovan je trominutni prilog o 30. godišnjici bombardovanja zgrade RTV-a u Sarajevu. Uz detalje bombardovanja i izjave tadašnjih (i sadašnjih) novinarki i novinara, uposlenika ove zgrade, istaknuta je činjenica da je u bombardovanju ubijen jedan uposlenik. Nažalost, ne saznajemo ime i prezime te ubijene osobe.

Slaven Kovačević i odluka Evropskog suda za ljudska prava: Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu objavilo je 25. juna da je poništilo prvostepenu presudu po tužbi Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine. U narednim danima, ova vijest nije našla mjesto na dnevnicima BHT-a, iako se radi o tužbi savjetnika člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića protiv – Bosne i Hercegovine. Teško je razumjeti kako i zašto vijest od državnog značaja, naročito jedna koja je izazvala oprečne reakcije, nije bila dovoljno značajna da bude uvrštena u program.

Raspoređenost i zastupljenost: BHT je državni javni RTV servis pa bi tako svaki dio države trebao biti zastupljen i prezentovan. To je bio slučaj u prethodnoj sedmici pa su tako u prilozima BHT-a mjesto našli problemi s vodom u okolici Banja Luke, protesti penzionera u Tuzli, priča o uspješnom povratniku u Srebrenici, problemi s kanalizacijom u selu Urduk kod Hadžića, reportaža o protivljenju stanovnica i stanovnika Bosanskog Grahova izgradnji pogona za pirolizu guma, obilježavanje godišnjice bitke na Kozari, Dani Ajvatovice, skupština Teslića održana na stadionu, požari u Grudama i Ljubuškom te prilog o čistoći u Trebinju.

Prilog iz Trebinja bio je kompletan u smislu izjava radnica gradskog komunalnog preduzeća, uzete su izjave građanki i građana, načelnika jednog od gradskih odjeljenja, direktora JU, a navedeno je i koliko se u ovom hercegovačkom gradu godišnje izdvaja iz budžeta za ove svrhe.

Ocjena: 7

FTV: Zašto je poskupila struja?

27. juni – 1. juli 2025.

Nacrt Reformske agende: Prilog o tome da je Vijeće ministara BiH na vanrednoj sjednici usvojilo tekst Nacrta Reformske agende, dokument potreban da bi BiH dobila novac iz fonda Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, krenuo je dobro. Fino je pojašnjeno šta je bilo sporno u proteklih godinu dana i zašto ovaj dokument nije usvojen u prethodnom periodu, pročitan je status Borjane Krišto s društvene mreže X (bivši Twitter) da bi se onda, u istom prilogu, kao da je nečim povezano (osim možda članstvom u istoj političkoj stranci) prešlo na vijest o napuštanju sjednice državnog Doma naroda od strane delegata iz HDZ-a BiH. Obje ove teme, ničim povezane, u prilogu kraćem od četiri minute.

Vidimo se na Vidovdan: Antivladini protesti u Srbiji, započeti ubistvom civila padom nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, održani su na Vidovdan, 28. juna. Kako protesti u Srbiji za nas nikada nisu tek tamo neki obični protesti, naši ih mediji s pravom pomno prate. Ovaj put, sadržajnije su popraćeni od strane Federalne televizije. Iz Beograda se s terena javio Dejan Kožul i na sam dan protesta i dan poslije, 29. juna. Poznavajući kontekst i materiju, Kožul je informisao jasno i koncizno. U prilogu emitovanom dan poslije, Federalna je pustila i snimke govora sa protesta, koji su anti-Vučić/anti-SNS proteste predstavili kao nacionalističke i desničarske.

Poskupljenje struje, vode i javnog prevoza u Kantonu Sarajevo: Iako je u uvodu dnevnika FTV-a najavljeno poskupljenje struje zauzelo prvo mjesto, morali smo prvo čuti vijest da je Bakir Hadžiomerović potvrđen za novog direktora Federalne televizije. Tek onda saznali smo da od 1. septembra slijedi poskupljenje struje u ovom entitetu. U prilogu o poskupljenju struje mjesto su našle samo izjave koje opravdavaju poskupljenje, one od direktora Elektroprivede BiH i premijera FBiH Nermina Nikšića. Falilo je izjava opozicije i/ili ekonomista i stručnjaka iz ove oblasti.

S druge strane, za razliku od BHT-a, Federalna je, iako veoma kratko, izvijestila o poskupljenju vode kao i javnog prevoza u KS, s preciznim informisanjem o novim cijenama pojedinačnih karata i kupona.

Ocjena: 6

Komparativna analiza

Sedmicu iza nas obilježio je spektar različitih događaja, kako lokalnih i državnih, tako i vijesti iz susjedstva i svijeta.

O nacrtu Reformske agende, usvojenom na sjednici Vijeća ministara BiH, BHT1 je posvetio više od deset minuta vremena, pri tom emitirajući izjavu i od opozicionog političara, kao i javljanje reportera iz Brisela, anketiranje građana te prikazivanje izjava bh. političara koji su gostovali u programu BHT-a. FTV, izvještavajući o ovoj temi, jeste istaknuo da neke stvari ostaju nejasne, ali je napravio zbrku miješajući ovu vijest sa drugim događajem, napuštanjem HDZ-ovih delegata sjednice Doma naroda BiH.

Oba javna emitera prenijela su informaciju o sastanku Evropska Unija – Zapadni Balkan o Planu rasta koji se održao u Skoplju 30. juna i 1. jula. BHT je i ovdje istaknuo da bh. javnost nije upoznata sa Nacrtom Reformske agende a pri tom su uzeli i izjavu kredibilnog stručnjaka u polju EU integracija.

Iako veoma kratko, BHT1 je izvijestio o protestnoj noti ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca hrvatskom Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova i Ministarstvu zaštite okoline i zelene tranzicije, sa zahtjevom za hitnu obustavu aktivnosti na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori. Federalnoj televiziji ova vijest, kao ni vijest o tome da su zaposlenicama i zaposlenicima BHANSA-e i dalje umanjene plate, unatoč obećanju ministara Edina Forte i Srđana Amidžića, nije bila dovoljno interesantna da se uvrsti u raspored. S druge strane, Federalna televizija podsjetila je 28. juna na godišnjicu Sarajevskog atentata, dok se ova vijest nije našla na programu BHT-a.

Kada izvještavaju o ubistvima palestinskih civila u Gazi od strane Izraela, sličan problem prisutan je kod oba emitera. I BHT1 i FTV započnu prilog sa brojem ubijenih civila tokom preuzimanja hrane i humanitarne pomoći, navodeći čak list The Haaretz i vijest o priznanju izraelskih vojnika o namjernom ubijanu Palestinaca. Zatim u istom prilogu od tri minute, uveže se nuklearni program Irana, informacija o propalestinskom protestu u Indoneziji, protestu porodica otetih talaca u Tel Avivu, navod o primirju u Gazi koje je najavio Trump, izjava ministrice vanjskih poslova Austrije…

Ovaj put FTV donosi sadržajan i sveobuhvatan pregled izbornih dešavanja u Srbiji, bilježeći ko čini političku ponudu, dok je BHT1 bio dosta skromniji. FTV je imao i ubjedljivo veći broj sagovornika, kao i izjava kojima su opisani izbori u Srbiji

Oba javna emitera imali su solidne priloge o obilježavanju 33. godišnjice zločina poznatog kao “živa lomača”, koji je počinjen u ljeto 1992. godine, kada su u kući Mehe Aljića, u naselju Bikavac, 27. juna 1992. zapaljena 72 dva bošnjačka civila. U oba slučaja, uzete su izjave porodice žrtava i udruženja žrtava a u prilogu Federalne televizije mjesto je našla i izjava člana Predsjedništva BiH, Denisa Bećirovića koji je prisustvovao komemoraciji.

Iako čudi da je to još uvijek vijest koja zaslužuje termin u prime timeu, i entitetski i državni javni emiter, imali su priloge o uspostavi sezonske linije na relaciji Sarajevo-Ploče. No, to valjda govori o nama samima. Neovisno o samoj vijesti, oba priloga su dobro odrađena. Oba su sadržavala izjave putnica i putnika iz voza, federalne ministrice okoliša i turizma Nasihe Pozder te direktora Željeznica FBiH Mirze Hadžibegića, s tim što je reportaža Federalne televizije imala malo “običnom” puku bliže izjave: one konduktera i mašinovođe.

Plus sedmice

BHT

Reportaža o humanitarnom bazaru “Kad se male ruke slože”, organizovanom u Jablanici od strane udruženja “Budi mi prijatelj”, koji je za cilj imao prikupljanje sredstava za renoviranje i opremanje prvog inkluzivnog centra u ovoj lokalnoj zajednici.

FTV

Prilog o zastarjeloj listi lijekova Fonda solidarnosti, koja nije revidirana sedam godina, zatim reportaža o prihvatnom centru Duje u mjestu Klokotnica, Doboj Istok, te priča o uspješnoj integraciji migranta iz Egipta u Tuzli.

Minus sedmice

BHT

Ni u jednom izdanju dnevnika u prethodnoj sedmici na državnoj televiziji nije spomenuto da je Lana Pudar osvojila drugo mjesto na Evropskom U-23 prvenstvu u disciplini 200 metara delfin.

FTV

Na dan kada je Bakir Hadžiomerović potvrđen kao novi direktor Federalne televizije (30. juni), nakon uvodne špice Dnevnika, puštena je uvodna špica političkog magazina “60 minuta” koji je uređivao i vodio upravo Bakir Hadžiomerović a koji se ne emituje od 2011. godine. Možda je uredništvo mislilo da je ovaj potez smiješan, možda ga smatraju provokativnim ali ovaj potez samo je – neprofesionalan. FTV je ipak javni servis, ne privatna televizija (novog) direktora Hadžiomerovića.