BHT1: Gdje nestadoše Dodikove uvrede?

4. august – 10. august 2024.

BHT1 PRIČE: Segment dnevnika BHT1 nazvan „BHT1 priče“ definitivno spada među bolje sadržaje koji se mogu vidjeti na domaćim televizijama, naročito kad je riječ o informativnom programu. Bilo da se u njima obrađuju aktuelne teme kao što su nezadovoljstvo građana lokacijom metadonskog centra u Sarajevu (utorak) i razočarenje hiljada penzionera koji nisu dobili pomoć Vlade FBiH (subota), upozorava na prevare poput onih s lažnim izdavačima smještaja na online platformama (petak), ili promovišu prirodne ljepote kakva je rijeka Krušnica (subote), BHT1 priče su uvijek vrijedne svake minute gledanja.

DODIKOVA VRIJEĐANJA: Govoreći o namjeri za raspisivanje referenduma, Milorad Dodik se u programu RTRS u nedjelju upustio u pravu šovinističku i rasističku tiradu u kojoj je, između ostalog, spominjao i tamnoputog britanskom ministra vanjskih poslova. Dodik je vrijeđao i visokog predstavnika i Bošnjake, ali BHT1 u svom dnevniku nije spomenula skandalozne uvrede koje su privukle značajnu pažnju javnosti. Ovo je već drugi put u istoj sedmici kako BHT1 prešućuje Dodikove ispade – ni u ponedjeljak nisu izvijestili o sličnim porukama koje je slao s mitinga u Sremskoj Kamenici. Ovdje se može izreći teška zamjerka na izvještavanje, jer i ako prihvatimo opravdanje da sadržaju ovakvih poruka ne treba davati prostor, ne može se prihvatiti to da se javnost ne upozna sa njihovim postojanjem.

ŠTA JE KVINTA: Pojmovi iz političke terminologije često se uzimaju zdravo za gotovo, uz pogrešnu pretpostavku da ih zbog čestog spominjanja publika razumije. Jedan od tih pojmova je i popularna „Kvinta“, odnosno kolokvijalni naziv za grupu diplomata u BiH koju čine predstavnici SAD, Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Italije. U doba sveprisutne površnosti, kao detalj vrijedan pažnje vrijedi izdvojiti dodir profesionalnosti i svijesti o vlastitoj publici sa kojim BHT1 u dnevniku od petka govoreći o Kvinti nije propustila gledatelje podsjetiti šta ona ustvari predstavlja.

Ocjena: 5

FTV: Zaustavite Rusiju!

4. august – 10. august 2024.

ZAPLIJENJENA IMOVINA: Mnogo je zanimljivih tema koje vrijedi izvući iz zapećka i od njih napraviti zanimljivu priču. Jedna od takvih tema tiče se zaplijenjene imovine i šta se s njom dalje dešava, o čemu je FTV uradila zanimljiv prilog emitiran u dnevniku u srijedu.

UVOD TOKA SVIJESTI: „I nakon Dodika u fokusu – Dodik. Zbog riječi koje izgovori, zbog akcija koje najavljuje – on i oni koji ga štite. Od pojedinih bh. političara, do svjetskih zvaničnika pa čak i sila. Rusija je odavno zauzela stranu, ali ne treba dozvoliti da naša zemlja zbog Dodika kojeg Rusija štiti postane igračka za ostvarenje tuđih ciljeva. Zato ne čudi što takve akcije zahtijevaju reakcije drugih sila – od Sjedinjenih Američkih Država do zemalja Kvinte. Zato je pismo ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića na dvije adrese. Sadržaj isti – potrebno je zaustaviti Rusiju u pružanju podrške separatistima u Bosni i Hercegovini.“ Ovo je doslovno, od riječi do riječi, bio uvod u prvi prilog u dnevniku FTV u subotu. Ako u njemu i zanemarimo par nedostajućih predikata (npr. šta je pismo na dvije adrese?) i jedno neslaganje jednine i množine, ostaje dojam kako je riječ o uratku koji više priliči kakvom romanu toka svijesti – za televizijski dnevnik definitivno nije.

TELOPI: Može se primijetiti kako, iz nekog razloga, u svojim dnevnicima FTV često umjesto izjava sagovornika koristi telope s citatima i nasnimljenim tonom spikera. Iako je riječ o čestoj praksi koja se koristi i u domaćim i u stranim medijima, dojam je da je FTV koristi više nego što bi trebalo – čak i preko pet puta u jednom dnevniku. Najbolje (odnosno najgore) primjere upotrebe telopa s citatima imali smo u petak i subotu, kada su emitirane (odnosno čitane) izjave Zlatka Lagumdžije i Elmedina Konakovića u trajanju od pedeset sedam i pedeset sekundi, respektivno. Gotovo cijeli minut statične slike sitnim slovima uz monotono čitanje teksta sigurno nije ono što zahtijeva televizijska publika.

Ocjena: 5

KOMPARATIVNA ANALIZA

Iza nas je sedmica u kojoj ni BHT1 ni FTV nisu briljirali. Donosili su informacije, vrijedno su i temeljito pokrivali brojna dešavanja, ali im se mogu naći i krupne zamjerke koje su pokvarile ukupan dojam i zbog čega se mogu ocijeniti tek s prosječnom ocjenom – peticom na skali od jedan do deset.

Tema koja je dominirala u dnevnicima obje televizije ove sedmice bilo je oduzimanje mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku i tu treba odati priznanje na obilju informacija koje su pružene gledateljstvu, s objašnjenim kontekstom u kojem je Centralna izborna komisija BiH donijela svoju odluku i o posljedicama koje ona proizvodi. Može se primijetiti kako je FTV u spominjanju Dodika uvela pridjev „osuđeni“, tako da se u njihovim dnevnicima redovno spominju „osuđeni predsjednik RS“ ili „osuđeni Milorad Dodik“, što je prilično zabavan detalj.

Obje su televizije sasvim korektno ispratile i dešavanja vezana za godišnjicu operacije Oluja u Hrvatskoj, kao i razvoj događanja u Palestini i Ukrajini. Osim toga, zajedničko im je i izvještavanje o obilježavanju godišnjica tragičnih događaja i zločina iz ratova – kako iz agresije na BiH, tako i iz Drugog svjetskog rata.

Međutim, BHT1 – za razliku od FTV – ne izvještava o godišnjicama događaja iz otpora agresiji, što je razumljivo s aspekta njihove uređivačke politike koja se postavlja neutralno u odnosu na sve što se tiče „vojnog“ dijela rata. Uz sve razumijevanje za takav stav zbog kojeg se u dnevnicima BHT1 ne može čuti ništa o smrti organizatora otpora u Sarajevu Emina Švrakića ili o godišnjici pogibije komandanta Izeta Nanića, ne može se shvatiti to da centralna informativna emisija državne televizije ne spomene stotu godišnjicu rođenja Alije Izetbegovića.

Činjenica je da je riječ o prvom predsjedniku države Bosne i Hercegovine i da je u čast stogodišnjice njegovog rođenja u Zenici upriličen značajan skup, ali o ovome nismo čuli niti riječ u dnevnicima BHT1 što predstavlja ignorisanje koje iz domena neutralnosti već lagano prelazi u domen relativizacije. S druge strane, smatrali to opravdanim ili ne, FTV je u dnevniku od subote stogodišnjici Izetbegovićevog rođenja posvetila skoro sedam minuta uz uključenje reportera iz Zenice uživo.

Od zamjerki koje možemo uputiti na račun dnevnika FTV, može se izdvojiti nedovoljna pažnja koju su u petak posvetili hapšenju kolegice novinarke Nataše Miljanović Zubac. Dok je BHT1 ovom viješću otvorio svoj dnevnik, FTV je o ovom događaju izvijestila tek na sredini emisije.

Ozbiljna zamjerka ide i na tretman vijesti o tome da je u ovoj godini u Federaciji BiH izgubljeno oko 2,000 radnih mjesta u sektoru trgovine. Iako se ova vijest pojavila sredinom sedmice, o njoj je FTV govorila tek na kraju dnevnika u nedjelju, i to na prilično diskutabilan način. Naime, ove podatke jeste javnosti prezentovao zastupnik Admir Čavalić, ali je riječ o zvaničnim podacima, dobijenim iz nadležnih institucija kao što je federalno ministarstvo finansija, što nije dovoljno jasno i glasno predočeno gledateljima.

Plus sedmice

BHT1

Iako u savremenom novinarstvu nije nužno uvijek donijeti dvije strane priče, BHT1 to često radi jako dobro, idući korak dalje i predstavljajući ne samo stavove dviju suprotstavljenih strana nego i njihove perspektive i cijeli kontekst konflikta. Odličan primjer ovakvog rada smo vidjeli u utorak u prilogu o protivljenju građana radu metadonskog centra u sarajevskom naselju Bjelave – ne samo da smo čuli argumente obje strane, nego i činjenice koje ih stavljaju u kontekst i pomažu gledateljima da shvate kompleksnost cijele situacije.

FTV

U srijedu je FTV u dnevniku obavijestila gledatelje kako još uvijek nisu dobili odgovore na pitanja u vezi izuzimanja državne imovine iz stečajne mase naftnog terminala u Dretelju. Iako nam ovo ne donosi nove informacije, iz priloga koji je trajao manje od jedne minute znamo barem dvije stvari – da nadležni nerado daju informacije o ovom pitanju i da FTV neće prestati insistirati na interesu države i društva u ovom slučaju.

Minus sedmice

BHT1

Prećutkivanje govora mržnje Milorada Dodika je ogroman minus, naročito ako se desi dva puta u jednoj sedmici.

FTV

Dnevnici FTV imaju primjetan problem sa dinamičnošću. Naprimjer, iako je nedjeljni dnevnik imao odlične priloge, u cjelini se doimao potpuno nepovezan, kao slagalica složena iz rasutih dijelova više različitih zadataka za slaganje.