BHT1: Sabor i poslije njega

5. – 11. juni 2024.

KAKO SE BORI ZA PRAVA GRAĐANA RS-a? Uoči, tokom i poslije, Svesrpski sabor zaokuplja pažnju BHT1 kroz analitičke priloge, kroz sve pripremne susrete, kroz narative o političkim pitanjima i pretenzijama, kroz ostvarivanje jeftinih poena zahvaljujući izjavama o nacionalnom jedinstvu. A bez razmišljanja o interesima građana, koji jedva preživljavaju i traže bolji život u zemljama EU-a, daleko od političara koji se, kako reporterka ironično zaključuje na kraju priloga, „bore baš za njihova prava“.

A GDJE SU MLADI? Nezaposlenost, socijalni i ekonomski izazovi, nezadovoljstvo političkom klimom – sve to vodi ka odlasku mladih iz BiH. Njihov glas se najmanje čuje i sluša, a BHT1 pravi temu o Vijeću mladih FBiH pitajući sugovornike šta su njihovi problemi. Veća vidljivost u javnosti, zagovaranje za rješavanja pitanja mladih korak su ka boljem položaju: jasno se naglašava kako je veliki problem njihova isključenost iz procesa donošenja odluka. A zapravo su najviše zastupljeni u deklarativnim izjavama političara o tome kako je važno zadržati mlade u ovoj zemlji. Prilog koji je mogao imati i malo više konteksta, ali bar se malo zagrebalo ispod površine nagomilanih problema.

IZBORI ZA EVROPSKI PARLAMENT: Izbori za Evropski parlament održavali su se od 6. do 9. juna, a BHT1 se s posebnom pažnjom bavi ovom važnom temom: kakve su političke struje EU-a, jača li desnica u Evropi, za šta se zalažu aktuelni izborni kandidati, kakve su im politike prema zapadnom Balkanu… Poseban plus je i javljanje uživo iz Bruxellesa, koje donosi prve reakcije o rezultatima izbora. Tu je i nastavak teme iz domaćeg ugla, o tome kako se odvijao proces glasanja hrvatskog biračkog tijela u BiH, koje ima pravo učešća na izborima za ovo važno evropsko zakonodavno tijelo.

Ocjena: 8

FTV: Budućnost Balkana

5. – 11. juni 2024.

A GDJE JE INTERES GRAĐANA? Prilog u Dnevniku 2 emitovan 6. juna primjer je izvještavanja u interesu javnosti: dvije tačke dnevnog reda na sjednici Doma naroda federalnog parlamenta nisu usvojene, a dvije su povučene jer nije bilo potrebne parlamentarne većine. Blokada ili rezultat neodgovornog izostanka delegata iz vladajućeg tabora? Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja ostala je talac politike i čekat će neko bolje vrijeme da se usvoji. Reporterka analitički pristupa izvještavanju sa sjednice, poziva na odgovornost onih koji su birani na pozicije i koji imaju vrtoglavo visoka primanja i nemaju opravdanja da se  ne pojavljuju na sjednicama koje trebaju rezultirati zakonskim rješenjima za boljitak onih koji su ih birali. Budžeta države nema. Milione maraka Federacija gubi.

QUO VADIS, BALKAN? Sarajevski plenum „Quo vadis, Balkan?“ okupio je ugledne učesnike iz raznih sfera života regiona. Budućnosti nema dok smo zaglavljeni u prošlosti, zaključeno je na ovom skupu. Reporterka navodi kakve su se sve teme našle u fokusu okupljenih te od izabranih sugovornika dobija precizne odgovore na pitanje koje je i u naslovu ovog plenuma. Politike zemalja zapadnog Balkana nisu evoluirale od devedesetih, zašto 30 godina poslije nikako da se upristojimo, kako završiti proces demokratizacije, i kako izaći iz hibridnih režima prividne demokratičnosti? Prilog koji ne odiše političkom svakodnevnicom, već daje pogled na prošlost, sadašnjost i budućnost.

ŠTA ĆE SE DESITI SA 9. JANUAROM? Hoće li Svesrpski sabor sahraniti 9. januar, pita se voditeljica Dnevnika 2 tog 7. juna. Od najave razdruženja do poštivanja odluka Ustavnog suda BiH – ovo je rezime susreta Milorada Dodika sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, upriličenog uoči Svesrpskog sabora, kad je Dodik najavio novi datum za proslavu Dana RS-a. Susret s Putinom, prijetnje otcjepljenjem i nova predstava za javnost. Reporterka pravi analitički prilog umjesto uobičajenog izvještavanja na bilateralnom nivou. Sve je tu: i kako je Dodiku propala ideja da ruskog predsjednika poljubi triput, i kako je na riječima uvijek snažniji nego na djelima, i kako je od Putina dobio tek nekoliko minuta vremena, i kako se uspio zahvaliti na podršci, tačnije, na protivljenju Rusije u procesu izglasavanja UN-ove Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Dodik u Rusiji najavljuje i da će 15. februar biti Dan RS-a, kao što je i Dan Srbije, što onda u redovima opozicije u Republici Srpskoj izaziva lavinu reakcija, ogoljavajući nacionalizam na kojem je Dodik dosad uglavnom dobijao najviše poena u glasačkom tijelu tog entiteta.

Ocjena: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

Svesrpski sabor ima posebnu pažnju oba javna servisa. Na FTV-u ga najavljuju kroz sljedeću rečenicu: „Od molitve preko deklaracije do folklora“, dok se BHT1 bavi pitanjem građana Republike Srpske o kojima političari vode najmanje računa. Oba servisa imaju važnu kritičku notu prema ovom skupu pa gledatelji dobijaju puni uvid u okupljanje srpske i srbijanske političke elite te svim javno iznesenim stavovima, ali i onima o kojima se ne govori najdirektnije.

FTV se bavi jednom posebnom temom: kako je mijenjati nacionalni identitet postala praksa u BiH. Najsvježiji primjer je Dragana Čavka, koja je, sa dosadašnje pozicije u Ministarstvu za turizam i ugostiteljstvo RS, imenovana u UO RTRS-a – i to kao pripadnica bošnjačkog naroda. Zbog ovoga je pokrenut i mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa u RS-u. Reporterka nam daje uvid u situaciju u kojoj se Dragana Ristić udata Čavka preko noći od Srpkinje prometnula u Bošnjakinju, i to zarad pozicije, ali nikako i zarad interesa naroda kojeg treba zastupati u tijelu u koje je izabrana. S druge strane, BHT1 ima jednu važnu temu o nepostojanju krovnog zdravstvenog sistema što već godinama donosi niz problema, a put pacijenta čini nemogućim kad jedna zdravstvena ustanova ne može pružiti određenu uslugu. Obje teme su na fonu informiranja javnosti o javnim politikama ili njihovom izostanku, a sve radi vlastitih ili stranačkih interesa.

Plus sedmice

BHT1

Postoji nepisano pravilo da koliko god neka tragedija bila ogromna, ona neminovno, kako vrijeme odmiče, prestaje biti headliner za izvještavanje. Međutim, BHT1 to proteklih mjeseci uglavnom demantuje: vijesti iz Gaze su u prvim minutama, fokus je na stradanju civila. A izvještaj o tome kako je Izrael gađao školu UNRWA-e u izbjegličkom kampu Nuseirat, prilikom čega je stradalo 40 osoba, od toga 14 djece i devet žena, našao se u udarnom terminu Dnevnika 6. juna. Ničija tragedija ne smije biti „marginalizirana“, a ovakvim pristupom i davanju prioriteta izvještajima iz Gaze BHT1 to i potvrđuje.

FTV

Dok ne naučimo lekcije iz prošlosti, osuđeni smo ponavljati greške. Na ovoj je rečenici reporterka kreirala prilog o 80. godišnjici Dana D, iskrcavanja savezničkih trupa u Normandiju. U Francuskoj su se okupili najviši svjetski zvaničnici, a reporterka, uz uobičajene izjave odabranih, podvlači i paralele između aktuelnih previranja u svijetu i ratnih frontova otvorenih na različitim dijelovima svijeta.

Minus sedmice

BHT1

Vijest da je potvrđena optužnica protiv Elvisa Ćustendila, službenika Uprave policije MUP-a Tuzlanskog kantona, zbog ubistva Amre Kahrimanović početkom februara, trebala je biti  platforma za dubinsku temu o femicidu, o nasilju nad ženama, o svim nedostacima sistema, pa čak i ponavljati sve dosad rečeno, samo da bi se zadržao fokus na ovom gorućem problemu. Ali, nije, i to jeste propust uredništva.

FTV

Postaviti prava pitanja od krucijalnog je značaja za svaki novinarski prilog. Ako pred kameru dovedete čelnog čovjeka SDS-a nakon što je Centralna izborna komisija BiH donijela odluku da stranka pod novim imenom SDS – Volja naroda može učestvovati na izborima, onda se postavljaju pitanja o uzrocima, a ne o posljedicama. Zašto SDS nema aktivnih računa, zašto se stranka pokušala prijaviti za izbore sa računom otvorenim na fizičko lice, zašto je pod američkim sankcijama te kakvu politiku vodi da je to dovodi u stanje sankcija. Nema pitanja, nema ni odgovora.